Kultura

ZAPOČEO PROJEKT LUKA SANJARA ‘Budimo čovjeku – čovjek, ne vuk’

Kulturno-umjetnički projekt ‘Luka sanjara’ predstavili su intendantica Dora Ruždjak Podolski, umjetnički direktor projekta Saša Božić i partneri na projektu Milan Vračar iz organizacije civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada te Benjamin Virc iz Slovenskog narodnog gledališča Maribor, 16. prosinca u Festivalskoj palači. Uslijedilo je predavanje Romane Pozniak na temu migracija i azila u kontekstu suvremenoga društva te izlaganje voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna.

‘Luka sanjara’ (‘Port of Dreamers’) dvogodišnji je kulturno-umjetnički projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu što će služiti kao inspiracija umjetnicima. Istraživat će se iskustvo bivanja migrantom, pozitivan utjecaj migracija na razvoj pojedinih kulturno-društvenih i ekonomskih sredina te odnos među terminima (i konceptima) ‘građanin Europe’ i ‘migrant’. Provodit će se umjetničke radionice s migrantima, radionice za umjetnike, jedna izložba, dvije dramske produkcije uz razvijanje interaktivne internetske platforme. Ukupna vrijednost projekta je približno 316.000 eura, a Europska komisija sufinancira 60 posto tog iznosa. Financijsku potporu projektu dalo je i Ministarstvo kulture RH.

Romana Pozniak s Instituta za etnologiju i folkloristiku u svom je predavanju, naslovljenom ‘Migracije i azil u kontekstu suvremenoga društva: temeljne postavke i polazišta za razumijevanje izbjeglištva’, razjasnila temeljne pojmove iz područja prisilnih migracija u suvremenom kontekstu fokusirajući se na konceptualizaciju izbjeglištva s obzirom na društvene, kulturne, političke i pravne odrednice fenomena. Osvrnula se i na opće mehanizme u području sustava azila i neregularnih migracija koji uređuju postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite. Polazeći iz kulturnoantropološke perspektive analizirala je prakse birokratizacije, kriminalizacije i humanitarizacije te njihov utjecaj na svakodnevni život i kategorizaciju na izbjeglice, tražitelje azila, azilante, ekonomske migrante, nezakonite migrante i druge.

Preispitujući djelovanje međunarodne humanitarne i sigurnosne politike, humanitarnih organizacija te državnoga i nevladinoga sektora ponuđena su teorijska polazišta za razumijevanje složenosti suvremenih migracija i izbjeglištva koristeći se primjerima iz provedenoga istraživanja s tražiteljima međunarodne zaštite, događajima iz recentne ‘izbjegličke krize’ te iz iskustva rada u humanitarnom sektoru. Na koncu, istaknuta su ključna mjesta za kritičko promišljanje i demistifikaciju često prisutne predodžbe u javnom i medijskom prostoru o izbjeglicama i migrantima kao o ugrozi. Uz jake znanstvene temelje, Romana Pozniak je s publikom podijelila i osobna iskustva stečena radom u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu te Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) na projektima za zaštitu djece bez pratnje i integracije mladih migranata.

Tvrtko Barun je kao voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi posljednje četiri i pol godine proveo ‘na terenu’ u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u svom je izlaganju, naslovljenom ‘Migranti – ljudi razapeti između tuđih politika i vlastite čežnje za boljim sutra’, s publikom podijelio uvide u situacije u kojima se migranti nalaze te svoje viđenje političkih i svjetonazorskih izazova pred kojima smo svi zajedno – i naša društva i migranti koji u njih dolaze. Publika je saznala da, iako dojam u javnosti nije takav, broj ulazaka migranata se u odnosu na 2015. i 2016. godinu drastično smanjio, tako danas zapravo uopće ne možemo govoriti o migrantskoj krizi.

Istaknuo je, kao i prethodna govornica, da politika puno utječe na klimu i atmosferu u društvima Europske unije te da je tu prisutno puno manipulacija i političkih interesa. Barun je istaknuo kako je pitanje identiteta važno kad govorimo o migrantima i izbjeglicama. Naime, postoji strah od islamizacije, da će oni koji dolaze promijeniti naš identitet, svodeći situaciju na pitanje kršćanske Europe, dok je zapravo prisutnost muslimana u Europi porasla za samo 1 posto od 2015. i 2016. godine pa onaj tko je zabrinut za kršćansku Europu ili katoličku Hrvatsku treba se podsjetiti te činjenice. Takva argumentacija je zapravo manipulacija krćanstvom, manipulacija vjerskim osjećajima, žica i ograda nemaju nikakve veze s kršćanstvom, naglasio je Barun.

-Kod ovog pitanja, drugih i drugačijih, nemamo kao ljudi dobre volje baš puno alternative, ili ćemo drugome pristupiti kao čovjeku, dobronamjerno, ili kao vuku, kao prijetnji, očekujući da će doći do konflikta. Svatko od nas pojedinačno i kao društva moramo odlučiti kakvi želimo biti – zaključio je Barun.

Pročitajte još

USUSRET PRVOJ DRAMSKOJ PREMIJERI IGARA Magelli: ‘Hamlet je vrhunski intelektualac koji drži ključ utopije’

Dulist.hr

Veliki pljesak za DSO i ‘prvu trubu svijeta’ Håkana Hardenbergera

Dulist

DUM MARIN I DUBROVČANI Držić je nešto što nas sve zajedno veže

Dulist.hr

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija