Kultura

ZAPOČEO PROJEKT LUKA SANJARA ‘Budimo čovjeku – čovjek, ne vuk’

Kulturno-umjetnički projekt ‘Luka sanjara’ predstavili su intendantica Dora Ruždjak Podolski, umjetnički direktor projekta Saša Božić i partneri na projektu Milan Vračar iz organizacije civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada te Benjamin Virc iz Slovenskog narodnog gledališča Maribor, 16. prosinca u Festivalskoj palači. Uslijedilo je predavanje Romane Pozniak na temu migracija i azila u kontekstu suvremenoga društva te izlaganje voditelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna.

‘Luka sanjara’ (‘Port of Dreamers’) dvogodišnji je kulturno-umjetnički projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu što će služiti kao inspiracija umjetnicima. Istraživat će se iskustvo bivanja migrantom, pozitivan utjecaj migracija na razvoj pojedinih kulturno-društvenih i ekonomskih sredina te odnos među terminima (i konceptima) ‘građanin Europe’ i ‘migrant’. Provodit će se umjetničke radionice s migrantima, radionice za umjetnike, jedna izložba, dvije dramske produkcije uz razvijanje interaktivne internetske platforme. Ukupna vrijednost projekta je približno 316.000 eura, a Europska komisija sufinancira 60 posto tog iznosa. Financijsku potporu projektu dalo je i Ministarstvo kulture RH.

Romana Pozniak s Instituta za etnologiju i folkloristiku u svom je predavanju, naslovljenom ‘Migracije i azil u kontekstu suvremenoga društva: temeljne postavke i polazišta za razumijevanje izbjeglištva’, razjasnila temeljne pojmove iz područja prisilnih migracija u suvremenom kontekstu fokusirajući se na konceptualizaciju izbjeglištva s obzirom na društvene, kulturne, političke i pravne odrednice fenomena. Osvrnula se i na opće mehanizme u području sustava azila i neregularnih migracija koji uređuju postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite. Polazeći iz kulturnoantropološke perspektive analizirala je prakse birokratizacije, kriminalizacije i humanitarizacije te njihov utjecaj na svakodnevni život i kategorizaciju na izbjeglice, tražitelje azila, azilante, ekonomske migrante, nezakonite migrante i druge.

Preispitujući djelovanje međunarodne humanitarne i sigurnosne politike, humanitarnih organizacija te državnoga i nevladinoga sektora ponuđena su teorijska polazišta za razumijevanje složenosti suvremenih migracija i izbjeglištva koristeći se primjerima iz provedenoga istraživanja s tražiteljima međunarodne zaštite, događajima iz recentne ‘izbjegličke krize’ te iz iskustva rada u humanitarnom sektoru. Na koncu, istaknuta su ključna mjesta za kritičko promišljanje i demistifikaciju često prisutne predodžbe u javnom i medijskom prostoru o izbjeglicama i migrantima kao o ugrozi. Uz jake znanstvene temelje, Romana Pozniak je s publikom podijelila i osobna iskustva stečena radom u Zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu te Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) na projektima za zaštitu djece bez pratnje i integracije mladih migranata.

Tvrtko Barun je kao voditelj Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi posljednje četiri i pol godine proveo ‘na terenu’ u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u svom je izlaganju, naslovljenom ‘Migranti – ljudi razapeti između tuđih politika i vlastite čežnje za boljim sutra’, s publikom podijelio uvide u situacije u kojima se migranti nalaze te svoje viđenje političkih i svjetonazorskih izazova pred kojima smo svi zajedno – i naša društva i migranti koji u njih dolaze. Publika je saznala da, iako dojam u javnosti nije takav, broj ulazaka migranata se u odnosu na 2015. i 2016. godinu drastično smanjio, tako danas zapravo uopće ne možemo govoriti o migrantskoj krizi.

Istaknuo je, kao i prethodna govornica, da politika puno utječe na klimu i atmosferu u društvima Europske unije te da je tu prisutno puno manipulacija i političkih interesa. Barun je istaknuo kako je pitanje identiteta važno kad govorimo o migrantima i izbjeglicama. Naime, postoji strah od islamizacije, da će oni koji dolaze promijeniti naš identitet, svodeći situaciju na pitanje kršćanske Europe, dok je zapravo prisutnost muslimana u Europi porasla za samo 1 posto od 2015. i 2016. godine pa onaj tko je zabrinut za kršćansku Europu ili katoličku Hrvatsku treba se podsjetiti te činjenice. Takva argumentacija je zapravo manipulacija krćanstvom, manipulacija vjerskim osjećajima, žica i ograda nemaju nikakve veze s kršćanstvom, naglasio je Barun.

-Kod ovog pitanja, drugih i drugačijih, nemamo kao ljudi dobre volje baš puno alternative, ili ćemo drugome pristupiti kao čovjeku, dobronamjerno, ili kao vuku, kao prijetnji, očekujući da će doći do konflikta. Svatko od nas pojedinačno i kao društva moramo odlučiti kakvi želimo biti – zaključio je Barun.

Pročitajte još

PREDAVANJE SANJE ŽAJA VRBICA ‘Marko Rašica: po trnju do zvijezda i zaborava’

Dulist

Pogledajte izložbu ‘Orlando – simbol slobode’ uz besplatno stručno vodstvo

Dulist

Met Opera na velikom platnu Dvorane Visia

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija