Crtice iz Konavala

Ugostiteljstvo i obrti u Cavtatu između dva svjetska rata

Više puta do sad se kroz ovu kolumnu naglašavao i isticao značaj Cavtata kao poslovnoga i kulturnoga središta Konavala. I dr. Antun Kobašić u svom radu Cavtat – od tranzitnog do turističkog odredišta konstatira kako je ‘Cavtat za tadašnje uvijete između dva svjetska rata prema broju stanovnika spadao u najrazvijenije hrvatske gradiće’. Kao prilog toj tvrdnji svakako ide i broj objekata poslovnoga i javnoga sadržaja u Cavtatu prije početka dugoga svjetskoga rata, to jest 1940. godine. Nabrajajući po imence različite objekte ugosti teljskoga, obrtničkoga i trgovačkoga sadržaja, doći ćemo do podataka koji nam govore o jednom prohujalom vremenu i sasvim drugačijem načinu života od današnjega kada sve svoje potrebe zadovoljavamo u velikim trgovačkim centrima, a ne u malim obrtničkim radnjama kao nekada davno. No, krenimo redom. Ugostiteljska djelatnost obav ljala se u jedanaest objekta: 1. Restaurant – U.Kalačić, 2. Krčma – Banac, 3. Ugostiteljska slastičarna – D. Picek, 4. Resto ran (pansion) – P. Sukno, 5. Slastičarna – Moreti, 6. Restoran (pa nsion) – Granić, 7. Kavana – Ma lošević, 8. Gostionica – An ko rić, 9. Kavana – Arkulin, 10. Pa nsion – Novaković i 11. Pa nsi on – Koletić. Trgovine su bile sljedeće: 1. Pre hrana – Mengula, 2. Prehrana – Brailo, 3. Prehrana – Carpuso, 4. Trafika – Miljan, 5. Željezarija – N. Kušelj, 6. Prehrana – Kindik, 7. Cipele ­ ‘Bata’, 8. Tekstil – Granić, 9. Trafika – Vlahutin, 10. Mješovita roba ­ vlasnik nepoznat, 11. Bombo njera – Kesovija, 12. Tekstil – Ri chi, 13. Tekstil – metraža ­ Đ. Vra golov, 14. Veletrgovina – B. Vra golov, 15. Željezarija – V. Mi ljan, 16. Prehrana – S. Made ško, 17. Podrum – N. Vragolov, 18. Podrum – P. Sukno. Zanatlije i obrtnici: 1. Mesarnica – J. Bijelić, 2. Pekara – Asanović, 3. Postolar – Simatović, 4. Mesarnica – M. Margaretić, 5. Frizerski salon – Blažek, 6. Mesarnica – M. Đuraš, 7. Posto lar – Selak, 8. Brijačnica – J. Kva rantaoto, 9. Krojač (Jačerme) vlasnik nepoznat, 10. Stolar – L. Lukača, 11. Postolar – Šo ldić, 12. Stolar – P. Lica, 13. Ko vač – T. Markoni, 14. Zidar (krovopokrivač) – Krik, 15. Limar (kišobrani) – Reta, 16. Fotograf, 17. Krojač, Stolar, 18. Limar, Stolar – Madeško. Javne službe – ustanove: 1. Stručna ­ zanatska škola, 2. Pošta, Vezilačka škola, 3. Ambulanta, 4. Lučka kapetanija, 5. Sud i zatvor, 6. Apoteka, 10. Osnovna škola i 10. Općina. Također, u Cavtatu su te godine egzistirala i dva Ribarska skla dišta i Trgovačko skladište. U Cavtatu su djelovale i dvije dragovoljne institucije Cavtatska glazba i Vatrogasno društvo. Iščitavajući sve navedeno dolazimo do nevjerojatnog zaključka kako je 1940. godine u Cavtatu bilo 50 poslovnih­poduzetničkih radnji, devet pro storija javnih službi, tri pomo ćna skladišta i dva prostora gdje su se uvježbavala glazba i vatrogasci. Isto se tako dade zaključiti kako je većina djelatnosti bila više orijentirane za potrebe stanovnika Cavtata i šireg područja nego za potrebe turista, još jedna sušta opreka današnjem vremenu kada se čekaju strane devize kako bi omogućile da i dalje kuca domaće srce junačko.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić