Ukupan kumulativni iznos ugovorenih EU sredstava u 2017. i 2018. godini što označava zbroj sredstava ugovorenih po pojedinim županijama iznosio je 41,66 milijarde kuna ili oko 5,5 milijarde eura.
S obzirom na veličinu i gospodarsku snagu, najuspješnija je županija po ugovaranju sredstava iz EU fondova Dubrovačko-neretvanska županija. Zahvaljujući velikim projektima izgradnje Pelješkog mosta i obnove Zračne luke Dubrovnik ova je županija ugovorila najviše sredstava kada se njihov iznos promatra u relaciji s brojem stanovnika i udjelom te županije u nacionalnom BDP-u.
Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se na drugom mjestu i ističe se po ukupno ugovorenom iznosu od 4,45 milijardi kuna među županijama jer se na području te županije provode prvi i treći najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. Upravo zbog navedenih dvaju projekata, Dubrovačko-neretvanska županija ističe se ugovorenim iznosom po stanovniku (36.637 kuna).
Najveći se iznos ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018., točnije 8,45 milijardi kuna odnosi na Grad Zagreb, koji čini oko trećine cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva i gotovo 20 posto stanovništva Hrvatske.
Na prvi je pogled vidljiv veliki nerazmjer u slučaju Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, a na sebe veže ‘samo’ oko 20 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. godini. S druge strane, BDP Dubrovačko-neretvanske županije čini tek oko 2,9 posto BDP-a Hrvatske, ali na nju se odnosi više od 10 posto svih ugovorenih sredstava, što je u velikoj mjeri posljedica projekta Pelješkog mosta.
Istaknuli su i pet slavonskih županija, koje imaju gotovo dvostruko veći udio u ugovorenim sredstvima fondova EU (20,4 posto) nego što je njihov udio u gospodarstvu Hrvatske (11,8 posto).