Crtice iz Konavala

Turizam u Cavtatu nakon II. svjetskoga rata (2. dio)

Kako svakoj seriji, bilo da je riječ o pobjedama, porazima, ili nečem neopterećenom – takvim sudbonosnim ishodima dođe kraj, pa tako i ovim brojem dolazi do kraja serija o razvoju turizma u Cavtatu. U prijašnjim brojevima mogli ste pročitati nešto o tom razvoju do šezdesetih godina prošlog stoljeća, vremenu kada je turizam u Cavtatu jedostavno egzistirao, ali bez značajnih ulaganja koja bi omogućila da se vizije pretoče u stvarnost. Cavtatski turizam do tog razdoblja uvjetovao je i fizički razmještaj važnijih turističkih, odnosno privrednih i ugostiteljskih objekata, koji su mahom bili smješteni u staroj jezgri Cavtata i to redom: Hotel „Supetar“, Depedans H. Supetra i buffet hotela, Ribarsko skladište, Poslovnica „Atlas“, Fotograf, Agencija „Jadrolinija, Brijač /Rajčević/, Restoran „Obala“, Kompleks pensiona „Obala“ (recepcija, sobe, skladište), Slastičarna, Mesarnica, Brijačnica, Frizerska radnja – salon, Expres restoran (iznad Stanice Milicije), Sodara i skladište, Zdravstvena stanica, Čitaonica – biblioteka, Trgovačka radnja, „Generalturist“ poslovnica, Trgovačka radnja Agrum, Trafika, Lučka kapetanija, Tekstil – prodavaonica, Trgovačka prodavaonica – Budućnost, Pošta, Tržnica, Cipelar, Mjesni ured, Komunalno poduzeće, Skladište, Pekara, Apoteka, Limarija, Stolarija 1 i 2, Vatrogasci, Odmaralište I.V. Makedonije (villa Banac), Osnovna škola, Stambeno poduzeće, Galerija Bukovac, Dom kulture, Kuhinja i restoran Ferijalnog saveza, Depedans pens. „Obala“, Pinakoteka, Depedans hotela „Cavtat“, Dječje odmaralište i Hotel „Epidaurus“. Dakle, s ove podugačke liste samo se dva objekta nisu nalazila u staroj jezgri Cavtata i to hotel „Epidaurus“ i depedans hotela „Cavtat“. No, s početkom ulaganja dolazi do promjena u tom obrascu fizičkog razmještaja, što je u jednu ruku bilo i logično s obirom na ‘popunjenost’ stare jezgre. Prva hotelska novogradnja bila je napra vljena 1964. godine kada je izgrađen hotelski pavlion u sklopu hotela „Epidaurus“. Te iste godine je izgrađen i paviljon hotela Makedonije, koji je potom bio adaptiran i dograđen 1968. godine. Također, 1968. godine završeni su radovi na izgradnji hotela „Adriatic“. Slijedeće 1969. godine završeni su radovi na izgradnji hotela „Albatros“ s 300 soba, što je značajno poboljšalo turističku ponudu Cavtata. Nakon male stanke, poslije plodonosnih godina 1964.-1969., 1974. godine otvara se i hotel „Croatia“ koji je tada bio najveći hotel u Jugoslaviji. „Croatia“ je imala 488 soba ili 982 postelje. Hotel je bio biser hotelijerske arhitekture i ponos hrvatskoga turizma. Čak i danas, kada se s određene vremenske distance, a koja uvijek omogućuje ‘naknadnu pamet’, promatra smještaj i položaj toga hotela vrlo teško je zamisliti
izgradnju takvog hotela na tom položaju. Danas do realizacije projekta možda ne bi ni došlo budući bi se vjerojatno sve udruge koje se bave zaštitom prirode pobunile nakanama investitora s obrazloženjem kako se uništava i narušava prirodni okoliš i krajobraz. No, hotel „Croatia“ bez obzira na svoju veličinu i mjesto izgradnje predstavlja građevinu koja se skladno uklopila u okoliš. Daljni korak u razvoju cavtatskih hotela bila je njihova integracija u hotele HP „Dubrovnik“ 1984. godine. Veća investicija nakon te integracije bila je 1988. godine tada je rekonstruiran hotel „Epidaurus“, kada su obnovljene postojeće i napravljane neke nove zgrade, tako da je hotel dobio sasvim novi izgled i povećanje kapaciteta na 800 postelja. Također, pored hotelskih kapaciteta Cavtat je
nudio i smještaj u autokampovima i manjim odmaralištima, no njih danas više nemamo. Turistički razvoj Cavtata trajao je sve do 1990. godine, kada dolaze teške godine zbog ratnog stradanja i kada su gotovo svi hotelski kapaciteti bili ratom oštećeni i izvan uporabe. Neki su hoteli više godina zbrinjavali ratne stradalnike. No, već nakon 1993. te narednih godina postojeći hoteli se postupno obnavljaju i uključuju u tržište. Prvo se otvara hotel „Supetar“ 1993., „Croatia“ 1995, „Albatros“ i „Cavtat“ 1998. i „Epidaurus“ 2000. godine. Većina njih je do sezone 2001. znatnije poboljšala svoje smještajne kapacitete te se slobodno može ustvrditi kako početak novog milenija predstavlja prekretnicu u razvoju turizma u Cavtatu, baš kao što su i šezdesete godine prošlog stoljeća to bile.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić