Natrag
14.11.2018 12:26

facebook

twitter

google

rss

dulist

Tko se, kako i po kojoj liniji predstečajno nagodio u Gradu?

8.3.2014 @ 13:46 Nikša Miletić Grad

Podijelite:

Predstečajna nagodba, zakonski institut kojeg je donijela Vlada, poglavito Ministarstvo financija i neosporni kralj hrvatske riznice Slavko Linić predstavljen je kao spas za posrnulo hrvatsko gospodarstvo.

U osnovi, prije nego pojedina tvrtka ‘potone’ može se pokušati dogovoriti sa svojim dužnicima i nastaviti s relativno normalnim poslovanjem. No kako je postalo vrlo brzo razvidno, zakon slučajno ili namjerno nema gotovo nikakve mehanizme provjere stvarnosti dugovanja, pa su tako nedavno isplivale na površinu afere u kojima primjerice majka sinu plaća milijunska dugovanja novcem nepoznatog podrijetla čime postaje njegov dužnik i onda mu ista ta dugovanja otpiše, dok stvarni vjerovnici izvise i bivaju dovedeni na rub propasti – ili gurnuti preko njega.

Ukratko, zloupotreba ovog instituta ide po prilično jednostavnom principu – vi dugujete stvarnih milijun kuna. Skupite kumove, prijatelje, braću i rođake i kažete im da vam ispostave fiktivne račune vrijednosti 20 milijuna kuna. Prema zakonu o predstečajnoj nagodbi samo većinski vjerovnici odlučuju o otpisu dugova, realni dug od milijun kuna nestaje, a vi nakon toga već nekako riješite preostalih 20 milijuna kuna…Rekli bi u narodu, papala maca.

Je li svaka predstečajna nagodba ovakva? Zasigurno nije, no već i sama sumnja da je ijedna ovako napravljena baca sumnju na sve koje se provode ili su provedene, a svi oni koji nemaju što kriti, ne trebaju se bojati eventualnog nadzora i provjere postupka.

53 prijedloga, osam odbijenica

Upravo zbog klime koja se u Hrvatskoj stvorila oko predstečajnih nagodbi odlučili smo doznati koje su najveće predstečajne nagodbe u našoj županiji.

Prema podacima kojima raspolaže DuList, od početka provedbe predstečajne nagodbe, na području županije zaprimljeno je ukupno 53 prijedloga za sklapanjem predstečajne nagodbe trgovačkih društava i to u Konavlima šest, Župi dubrovačkoj četiri, u Dubrovačkom primorju pet, na Mljetu jedna, na Korčuli četiri, u Orebiću tri, Stonu, Opuzenu i Pločama jedna, te u Dubrovniku 24.

U trideset i jednom slučaju odobreno je sklapanje predstečajne nagodbe, osam ih je odbijeno, a po 14 prijedloga još nije održano ročište.

Vrijednost gotovo milijardu kuna

U postupcima koji su pokrenuti pred dubrovačkom službom Trgovačkog suda radi sklapanja predstečajne nagodbe, prema prijedlozima za pokretanje postupka predstečajne nagodbe podnesenim od strane dužnika Financijskoj agenciji, ukupna vrijednost u prijedlogu navedene imovine društva koji su predložili pokretanje postupka je 816.923.464,20 kuna. U riješenim predmetima taj iznos je 712.099.645,40 kuna, dok navedena vrijednost imovine u neriješenim predmetnima iznosi 104.823.818,80 kuna.

Među najvećima PGM, država i VIAM

Zanimljivo je pogledati strukturu ‘Top 8’ koje su na krajnjem jugu ušle u ovaj postupaka. U društva s najvećom u prijedlogu navedenom imovinom, na prvom mjestu nalazi se Proizvodnja građevinskog materijala RAGUSA d.d. s iznosom od 219.666.695,00 kuna, HOTELI PLAT d.d. – 202.176.400,00 kuna, HTP KORČULA d.d. – 126.443.134,50 kuna, Poljoprivredna zadruga i vinarija DINGAČ – 80.189.525,00 kuna, MONTALING d.o.o. – 28.448.445,00 kuna, HTP OREBIĆ d.d. – 18.843.189,00, VIAM d.o.o. 14.010.085,06 kuna, FARAON d.o.o – 4.613.508,00 kuna. Iako je razvidno kako država itekako prednjači na listi vlasnika (hotelskih) objekata sa nezavidnim financijskim teretima, isto tako je ona, putem Ministarstava, i većinski vjerovnik. S druge strane o privatnim tvrtkama na ovoj listi može se dosta toga reći.

Loptanje sa PGM-om

PGM Ragusa, sa svojim brojnim tvrtkama kćeri na koljena je došla kada je počeo splašnjavati građevinski balon. Kriza ih je bacila na koljena, radnici su završavali na ulici, prosvjedovali, blokirali pogone no ta trakavica do danas nije riješena. Sa PGM-om su se u međuvremenu loptali Ivan Kralj i slavonskobrodski poduzetnik Tomislav Opačak koji je potom svoj udio vrlo brzo prepustio osječkom poduzetniku Damiru Iviću, inače jednom od trojice optuženika iz afere Osijek Koteksa.

Vinogradari u očaju

Poljoprivredna zadruga i vinarija DINGAČ iz Potomja u problemima je bila dugo vremena. Vinogradarima nije plaćano grožđe, a dio njih za sve je krivio Anta Martinovića, pa su tako na sve strane upućivani i apeli ”na neophodnu intervenciju svih mjerodavnih državnih službi u dokazivanju krivičnih radnji i prekršaja poslovanja. Već nekoliko godina većina vinogradara ne može naplatiti svoj rad, ne znaju kako preživjeti od djelatnosti kojom su se od pamtivijeka bavili njihovi očevi i djedovi. Zbog neposobnosti uprave PZ-a ‘Dingač’ došlo je do ovakve katastrofalne situacije, ljudi nemaju od čega živjeti, zbog čega se traži hitna pomoć kako se i ovako jedno od najnenaseljenijih područja ne bi još više osulo i mlade obitelji napustile otok.”

Šprlje – Jedan predstečaj, jedna nova zgrada

Tvrtka Montaling vezana je uz ime sina bivšeg župana Ivana Šprlje, Leona Šprlje. Njegovo pak ime u posljednjem desetljeću pojavljivalo se među ostalim u kontekstu apsolutne zastare za optužbe prijevare, no još je zanimljivije kako se uz njegovo ime vezuje i tvrtka IPSUM d.o.o. koja se na nedavnoj dražbi pojavila kao kupac imovine GP-a, tvrtke kćeri već spomenute PGM Raguse. Riječ je o upravnoj zgradi TAP-a u Komolcu od 94 kvadrata, koja se nalazi odmah uz zemljište TAP-a od 4 500 kvadarata koje je prošle godine kupio HEP u svrhu izgradnje pročistača za vodu. Možda vrijedi napomenuti i kako je njegova ponuda bila 311 000 kuna, dok je Vodovod Dubrovnik ponudio 290 tisuća kuna. A Za one koji žele znati više, vjerojatno je potpuno slučajno PGM Ragusa u slučaju predstečaja Montalinga odustala od potraživanja 17 milijuna kuna, više od pola ukupnog duga.

Vlahušić Ivo Andro Mladen

Iako se u javnosti baratalo raznim brojkama o dugovanju tvrtke VIAM prema prijavljenoj vrijednosti predstečajne nagodbe on iznosi više od 14 milijuna kuna. To čini se ipak ne smeta tvrtke koje pobijede na natječajima za poslove koji se financiraju iz proračuna Grada da angažiraju VIAM kao podizvođača. Zoran primjer toga bila je Ilijina glavica.

Komentari





O autoru: Nikša Miletić

Magistar sam komunikologije, po prirodi idealist, u stvarnosti cinik sa rozim naočalama. Smatram kako je biti u mogućnosti ispraviti ili ukazati na nepravdu vjerojatno najveća legalna i legitimna moć koju pojedinac može imati.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana