Aktualno

Stručnjaci za Omblu, građani protiv

Projekt Hidroelektrane Ombla prihvatljiv je i izvediv projekt, zaključak je koji su danas zainteresiranim građanima i predstavnicima zelenih udruga predstavili članovi stručnog savjetodavnog tijela za HE omblu.

Prof. dr.sc. Tatjana Vlahović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, koja je na predstavljanju ujedno bila i moderatorica, uvodno je naglasila kako je na izradi zaključaka radilo sedam neovisnih stručnjaka koji dosad nisu bili uključeni u projekt HE ombla, a zaključci su doneseni temeljem proučene cjelokupne dokumentacije, uključujući i svih elaborata u posrednoj ili neposrednoj vezi s projektom. Provedena je analiza dosadašnjih istraživanja od strane raznih institucija koji su po pravilima struke provedena od 1983. godine do danas.

O hidrogeološkim značajkama projekta govorio je prof.dr.sc. Darko Mayer s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mayer je istaknuo kako se na području buduće izgradnje nalaze tri vrste naslaga, vapnenački koji je dobro vodopropusan, dolomitski koji je slabo vodopropusan te eocenski sloj (poznatiji kao fliš) koji je nepropusan. Podsjetio je kako je vapnenac također nekad bio nepropusan, te kako bi se injektiranjem krških kanala usporilo istjecanje vode kroz taj sloj.

– Projekt je ostvariv jer postoje odgovarajući uvjeti. Moguće je formirati podzemnu akumulaciju, odnosno retenciju, a također i injekcijsku zavjesu. Zavjesa bi trebala u vrhu biti duga 1470 metara, visine 134 metra iznad morske razine, te 280 metara ispod mora. Izgradnjom projekta neće se povećati mogućnost pojave potresa, već će se povećati čvrstoća stijena. Ujedno će se smanjiti zamućenost vode – kazao je Mayer.

O seizmotektonskim značajkama govorio je prof.dr.sc. Eduard Prelogović, također s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je istaknuo kako na dubrovačkom području postoje tri tektonske ploče, među kojima jadranska mikroploča djeluje najjače prema sjeveroistoku.

– Potres iz 1667. godine iznosio je 10 Merkalija, a u povijesti su još zabilježena dva potresa s 9 Merkalija te puno potresa s 8 Merkalija. Seizmološka postaja na Stravči svake godine bilježi barem 20 potresa, od Elafite, preko Dubrovnika i Cavtata do Molunta. Najaktivniji je rasjed Pelješac-Dubrovnik, a najveća moguća magnituda procjenjuje se na 7,3 Richtera, upravo na tom pojasu – kazao je Prelogović, dodavši kako sama gradnja projekta neće imati utjecaja na seizmičku aktivnost.

Postoji li inducirana (ljudskim učinkom stvorena) seizmičnost odgovorio je dr.sc. Dušan Aleksovski sa sveučilišta u Skopju. Potvrdio je da se konstantno pojavljuju manje magnitude, ali i kako na promatranom području ne postoje uvjeti za nastanak potresa većeg od predviđenog u uvjetima izvedbe projekta.

Zdenko Josipovič iz ljubljanske konzultantske tvrtke IBE d.d. govorio je o projektnom rješenju, istaknuvši da je projekt ehnički izvediv te kako nema opasnosti za ljude i objekte, već samo korist za vodoprivredu.

Uslijedila su pitanja građana i aktivista, koji su još za vrijeme predstavljanja zaključaka negodovali dužinom izlaganja.

Teo Trostman iz Saveza za etičku i građansku Hrvatsku pročitao je mišljenje dr.sc. Ognjena Bonaccija, stručnjaka za građevinu koji se već duže vrijeme protivi projektu, a pozvao se i na mišljenja drugih stručnjaka, uključujući prof. Milanovića. Moderatorica Vlahović odgovorila mu je kako, iako cijeni Bonaccija, on ipak nije stručnjak za hidrologiju. Zatim je riječ dala prozvanom profesoru Milanoviću, koji je u svom izlaganju podržao projekt.

Aktivistica Ljubica Matović, stanovnica Rijeke dubrovačke, obratila se povjerenstvu riječima kako „nemaju najnovije podatke, već sve temelje na Studiji iz 1999. godine.

– Ovdje je riječ o monologu, a mene zanima gdje je ovdje drugo mišljenje? Zanima me i koliko vam je HEP platio? – pitala je Matović, na što joj je Vlahović odgovorila:

– Nismo ocjenjivali Studiju utjecaja na okoliš već ono što nam je struka. Uvjeravam vas da uvijek koristimo sve relevantne podatke i ne bi nam palo na pamet da se ovdje izlažemo oko nečega iza čega ne bi stajali – kazala je Vlahović, dodavši kako su naknade članovima stručnog tijela „recesijske“.

Javio se potom građanin Vlaho Kisić, koji je tražio od stručnjaka da priznaju kako će se projektom zapravo „popraviti priroda“, na što mu je odgovoreno kako će se stijenska masa injektiranjem učvrstiti.

Marin Pavlović iz Eko Omblića ustvrdio je kako se Dubrovnik nalazi u najgorem mogućem području od 10 Merkalija, te kako je riječ o najvećem klizištu u Hrvatskoj. Na sve rečeno, stručnjaci su negirali glavom, smatrajući kako podaci koje je Pavlović iznio nisu točni.

– Hoćete li nam pod materijalnom i krivičnom odgovornošću garantirati za taj projekt? – pitao ih je Pavlović, na što mu je Vlahović odgovorila kako su svi stručnjaci svojim potpisima na zaključcima to i učinili.

Stijepo Rudenjak iz inicijative „Srđ je naš“ zapitao se kako tražiti odgovornost od stručnjaka kad se oni sami ne mogu izboriti za dostojanstvo svoje struke. U svom obraćanju spomenuo je i riječ 'korupcija', na što je prof.dr.sc. Tatjana Vlahović reagirala kako stručno tijelo nije korumpirano.
– Mi to ne znamo! – doviknuo je netko iz publike.

Za riječ se javio i prorektor na Sveučilištu u Dubrovniku, kazavši kako je projekt nesumnjivo izvediv, održiv i moguć, što je proizvelo negodovanje publike. Ipak, nastavio je Kurtela, nije trenutak da se u recesiji troše velika sredstva na nove projekte, kad postoje jeftinija, prije svega kroz gradnju vjetro-centrala na Rudinama i Mravinjcu koje stvaraju više megavata struje od HE Ombla.

Jadranka Šimunović iz Zelenog sunca pitala je stručnjake da dignu ruku ako su ikad bili na Ombli, na što su svi stručnjaci digli ruku. Zatim ih je podsjetila na projekt brane u Vaiantu u talijanskoj regiji Venetto, gdje je plimni val od 220 metara usmrtio preko 200 ljudi. Vlahović joj je odgovorila protupitanjem je li Šimunović ikad bila na Vaiantu, a na negativan  odgovor, kazala je kako je ona osobno posjetila tu branu, koja i danas stoji čitava.

– Brana se nije urušila, već je popustila bočna strana. A brana se gradila političkom odlukom, bez slušanja stručnjaka – kazala je Vlahović, dok je Josipovič dodao kako se takva tragedija ne može dogoditi na Ombli, jer ne postoji bazen iz kojeg bi se izlila voda.

Tatjana Vlahović potom je raspustila skup, a grupa stručnjaka iz dvorane je ispraćena povicima: „Bit će kataklizma!“, „Hvala na Obrovcu 2!“, „Hvala na zaduženju!“, „Sretan put za Obrovac!“…

Pročitajte još

PRVI ČOVJEK DUSTRA-e ŽELJKO RAGUŽ Dubrovačkom turizmu trebaju ideje, a ne savjeti mudraca koji zajedno imaju 250 godina

Iva Dedo

Važna obavijest redakcije DuLista

Dulist

SLOM AGENCIJSKOG POSLOVANJA Elite travel otpustio 19 zaposlenika

Leona Rašica

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija