Kultura

Što nas čini boljim čovjekom nakon čitanja ‘Madame Bovary’?

U okviru programa Frankofonije Francuska alijansa Dubrovnik i Dubrovačke knjižnice organizirale su predavanje prof. Borisa Škifića na temu ‘Flaubert – kada lektira postane užitak’ u petak, 16. ožujka u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Škifić znanost o književnosti smatra običnom izmišljotinom kako bi se ljudi imali čime baviti, stoga on govori kao čitač i kao učitelj. Kako sam ističe na jedan drugačiji način predstavio je Gustavea Flauberta i ‘Madame Bovary’ u izlaganju koje je nazvao ‘Gospođa Bovary to sam ja’.

Predstavljajući francuskog književnika Škifić je istaknuo 1857. godinu koja je izuzetno važna za povijest francuske, ali i svjetske književnosti. Te godine objavljena je ‘Madame Bovary’ te ‘Cvjetovi zla’ Charlesa Baudelairea.

-Flaubert je nedvojbeno odredio put suvremenoj književnosti koja će se razviti kasnije, pri kraju 19. stoljeća, i proširiti se na 20. stoljeće te trajati do dana današnjega. Književnost će se usmjeriti na apsolutno, psihološko razotkrivanje likova i svijeta u kojem ti likovi žive – istaknuo je Škifić.

Oba pisca bila su optuživana i privođena na sud zbog svojih djela jer ‘prljavim zapisima vrijeđaju poštene, moralne i pristojne ljude’, citirao je Škifić optužbe, ali se i zapitao ‘gdje smo mi danas u odnosu na taj roman?’ Kaže kako su ‘modernija vremena pa je moral rastezljivijii’, ali nije optimističan.

Povlačeći paralele između Flauberta i Baudelairea ističe kako su obojica bili nesretni u ljubavi, životi su im obilježeni lutanjima, rođeni su iste godine te su obojica pokušali samoubojstvo. Prijateljevao je s Fjodorom Mihajlovičem Dostojevskim i Ivanom Sergejevičem Turgenjevim. U ‘Madame Bovary’ čak pet puta spominje Voltairea. Pronalazi i poveznicu s Torquatom Tassom budući das u obojica bili osporavani, morali su cenzurirati svoje najbolje djelo, te su živili u krivim vremenima što ih je razdiralo.

Škifić postavlja pitanje ‘Što čitatelja čini boljim čovjekom nakon čitanja ovog romana?’. On kaže kako je ‘katarza u tome da nikada ne izdamo svoje srce’, dok je neki mogu doživjeti i na način Eme kao neodgovorne žene i majke no budući da je riječ o psihološkom romanu svaki čovjek može doživjeti katarzu na svoj način. Pet godina je pisao roman, ima 8-10 verzija, oko 70 nacrta za taj rukopis tako da je to nedvojbeno njegovo životno djelo.

Pročitajte još

Ivan Viđen o crticama iz povijesti Orlanda

Dulist

DSO zatvara sezonu u Dvoru s Tomislavom Fačinijem i Stefani Grbić

Dulist

‘LJEPOTA LAŽNOG SJAJA’ Pogledajte krivotvorine Murtića, Berbera, Pulitike…

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija