Natrag
14.11.2018 08:00

facebook

twitter

google

rss

dulist

SREDIŠNJA IZLOŽBA Znate li tko je je u Kneževom dvora imao stan, a koji vladari su ga izbjegavali?

5.10.2016 @ 13:20 Nikša Miletić Kultura

Podijelite:

Ravnateljica Pavica Vilać rekla je u srijedu u Dubrovniku kako je središnja izložba Dubrovačkih muzeja ‘Knežev dvor u Dubrovniku Utvrda – palača-muzej’ odličan poticaj za daljnja istraživanja Dvora.

Povodom večerašnjeg otvorenja izložbe kojom se obilježava 580. obljetnica izgradnje, Vilać je istaknula kako je riječ o sveobuhvatnoj izložbi koja se sastoji od 70-ak djela.

-Izložba je posvećena najznamenitijem spomeniku upravne arhitekture na cijeloj istočnoj jadranskoj obali, a ovdje je stoljećima bilo središte dubrovačke države – rekla je Vilać ujedno i voditeljica cjelokupnog projekta, kao i kustosica zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Vedranom Gjukić-Bender.

– Cilj projekta je podići razinu svijesti o najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku, središtu političke moći Dubrovačke Republike. Izložba je koncipirana u više tematskih cjelina, koje obrađuju arhitekturu dvora – istaknula je ona te dodala kako Dvor predstavlja puno više od samog zdanja.

-Tu je bilo poprište svakodnevnog života, a ovom izložbom su objedinjena sva dosadašnja znanja o Dvoru. Otvorena pitanja, kojih mora biti jer je riječ o slojevitom zdanju, neka budu poticaj za buduća multidisciplinarna istraživanja – rekla je ona.

Na konferenciji za novinare javnosti su se obratili i autori pojedinih poglavlja unutar prigodnog kataloga koji je tiskan uz izložbu na više od 300 stranica.

Izložbu prati katalog na preko 300 stranica, koji je podijeljen na devet tematskih cjelina izložbe. Na konferenciji za novinare upravo su autori zaduženi za tematske cjeline više kazali o materiji kojom su se bavili.

Nada Grujić, koja je obradila eru Dvora od srednjeg vijeka do renesanse pojasnila je kako prvo poglavlje govori o transformaciji utvrde u palaču dok je akademik Igor Fisković istaknuo kako je ova građevina po skulpturi najbogatija na istočnoj obali Jadrana pa i u Hrvatskoj.

Katarina Horvat-Levaj pozabavila se s baroknim razdobljem Dvora te napomenula, kako se za razliku od primjerice crkava na području Grada, nakon potresa 1667. godine radila obnova zgrade umjesto novogradnje.

Povjesničar umjetnosti Ivan Viđen govorio je o Dvoru od 1808. godine, pa do razdoblja Drugog svjetskog rata.
Napomenuo je kako su Dubrovčani, kako političke elite, tako i široka masa bili svjesni značaja Kneževa dvora, rekavši kako je je to bilo ‘sveto mjesto Republike’.

Istaknuo je i kako je u Dvoru bio stan tadašnjeg kotarskog poglavara (današnji ekvivalent župana), a kako su od pada Republike do Drugog svjetskog rata u 150 godina u njemu odsjela samo dva poglavara i to Franjo Josip i kralj Aleksandar.

Na novinarski upit istaknuo je kako je Knežev dvor status spomenika kulture kakav danas uživa dobio 1919. godine.

Povjesničar umjetnosti Marin Ivanović bavio se razdobljem iza obnove Kneževa dvora nakon potresa 1979. godine , a Vedrana Gjukić-Bender obradila je temu današnje kulturne namjene koju je Knežev dvor dobio 1948. godine. Napomenula je kako je veliki dio zbirke nastao donacijama samih građana Dubrovnika.

Knežev dvor u Dubrovniku podignut je u prvoj polovini 15. stoljeća na mjestu ondašnje stare kneževske rezidencije, koju je 1435. srušila eksplozija baruta. Gradi ga napuljski graditelj Onofrijo di Giordano de la Cava na četiri krila s ugaonim kulama i dvorištem u sredini. Ovaj Dvor je pokazivao značajke rane renesanse. Od tada se u njemu navode dvorane Velikog i Maloga vijeća, Vijeća umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oružana itd. Godine 1463. dolazi do ponovne eksplozije koja znatno oštećuje zgradu Dvora. Prilikom popravka snizuje se izvorna visina glavnoga pročelja, a ugaone kule se izjednačuju sa ostalim dijelovima zgrade. Iako je u to vrijeme državni arhitekt Dubrovačke Republike bio Firentinac Michelozzo di Bartolomeo, njegov nacrt obnove Kneževe palače nije prihvaćen, jer Vlada odlučuje obnoviti Dvor prema ranijem izgledu. Na njegovu popravku radili su domaći i talijanski majstori. Obnovljen je u gotičko-renesansnom stilu.

Najveće razaranje zgrada Dvora pretrpjela je u velikom potresu 1667. godine. Obnova je provedena u skladu s ranijim stilskim značajkama uz vidljivi utjecaj baroknoga stila. U 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća dolazi do ponovnih pregradnji, koje znatno narušavaju povijesno stilsko jedinstvo palače. U potresu 1979. Knežev dvor je još jednom znatno oštećen, posebno njegova konstrukcija. Uz statičku sanaciju kroz obnovu su uklonjene recentne pregradnje i palača uređena za muzejski prostor.

U Dvoru su djelovale sve najvažnije institucije vlasti Dubrovačke Republike i stanovao knez. Uređenje unutrašnjosti pratilo je stilske mijene i izgledom sličilo interijerima talijanskih palača.

Danas je Knežev dvor jedan od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije, uvršten u UNESCO-ov registar svjetske baštine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smješten Kulturno-povijesni muzej u kojemu i danas brojni posjetitelji razgledaju umjetničku, povijesnu i kulturnu baštinu Dubrovačke Republike.

Izložba ‘Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda – palača – muzej’ će biti otvorena večeras u 19.30 sati u Kneževu dvoru te će na jedinstven način će prezentirati Dvor kao najznačajniju kulturno-povijesnu građevinu Dubrovnika, kako po njegovoj građevinskoj slojevitosti tako i po njegovom značaju kao sjedištu vlasti Dubrovačke Republike, ali i istaknuti njegovu današnju ulogu u kulturnom i društvenom životu grada. Ostaje otvorena do 30. studenoga.

Komentari





O autoru: Nikša Miletić

Magistar sam komunikologije, po prirodi idealist, u stvarnosti cinik sa rozim naočalama. Smatram kako je biti u mogućnosti ispraviti ili ukazati na nepravdu vjerojatno najveća legalna i legitimna moć koju pojedinac može imati.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana