Aktualno

SRĐAN OBAD ‘Samo ograničavanjem prometa oko Grada riješit ćemo zagušenost cesta’

Srđan Obad predSjednik je Gradskog kotara Ploče iza Grada. Na tu je funkciju došao prije godinu dana, s kandidacijske liste građana birača ‘Dajmo ruke’, nakon što su provedeni izbori za mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. O svemu onome što je u ovom gradskom kotaru napravljeno u posljednjih godinu dana, porazgovarali smo s Obadom za ovaj broj duLista.

U Dubrovniku su nakon osam godina napokon provedeni izbori za gradske kotareve. Jesu li opravdali svoje postojanje?

Jesu, a najvažnije je da se konačno otvorila komunikacija između građana i Grada Dubrovnika. Jedino u komunikaciji s građanima Grad Dubrovnik može saznati njihove realne probleme. Kako bismo još bolje radili, potreban nam je i prostor, kojeg, nažalost, još uvijek nemamo. Očekujemo da ćemo ga dobiti u Lazaretima, ispod bivše pošte. To nam je obećano. Tada ćemo dobiti mjesto na koje ćemo moći pozvati građane, odnosno njihove predstavnike, kako bismo se mogli dogovarati i rješavati probleme određenih dijelova kotara. Također ćemo s prostorom dobiti i tajnika, koji će biti u službi kotara. U ovih godinu dana smo poslali preko 40 zahtjeva prema upravnim odjelima i tvrtkama poput Vodovoda, Čistoće i Libertasa, a tiču se određenih sanacija unutar kotara.

Koliko su građani angažirani u iznošenju svojih problema?

Građani su fenomenalno angažirani. Napokon su našli kanal putem kojeg mogu reći sve ono što im smeta, odnosno što bi htjeli promijeniti i tako poboljšati kvalitetu života unutar njihova kvarta, ulice i na ostalim javnim površinama. Imamo izvrsnu suradnju, što je na kraju krajeva pokazao i mirni prosvjed vezan uz pitanje izmjene GUp-a na području Belvedera. Građani su upućeni, sudjeluju i imamo zajedničke interese. Zadovoljan sam.

Što je u ovih godinu dana napravljeno?

Kao što sam rekao, poslali smo preko 40 zahtjeva, no oni još pristižu. Neke smo rješavali u hodu, npr. invalidska mjesta, koja su bila nužna, i to se vrlo brzo realiziralo. Problem je bio i nedostatak javne rasvjete i sanacije nekih rasvjetnih tijela. I to smo uspjeli realizirati, pogotovo u Hvarskoj i Cavtatskoj ulici. Još nije sve dovršeno, ali će biti kroz određeno vrijeme. Na samom početku mandata rješavali smo ‘parking naš svagdašnji’. Ne kažem da smo ovaj problem uspjeli riješiti do kraja, ali kontinuirano zastupamo zahtjeve građana. U suradnji sa Sanitatom, prometnim i komunalnim redarstvom pronašli smo zajednički jezik tako da građani mogu i dalje mirno parkirati i koristiti ‘resident’ mjesta. Naime, sva parkirna mjesta oko Grada osigurana su samo za stanovnike te se na tom području mogu parkirati svi koji imaju povlaštenu parkirnu kartu i na taj smo način donekle riješili gužve koje su stvarali strani državljani i ljudi bez ppk. Ne kažem da je skroz sanirano, ali baš zato što smo to napravili usred sezone, pokazalo se koliko je ovaj potez učinkovit. Bilo je malo ‘čupavo’ to sve raditi, bilo je i nervoze među građanima jer kotarevi dugo godina nisu funkcionirali te je trebalo dobiti njihovo povjerenje. Prije provođenja same odluke građani su bili vrlo oprezni sa zahtjevima, ali smo ostvarili odličnu suradnju. Bilo bi dobro da se ideja sprovede do kraja, a to je da se ukinu rezervirana parkirna mjesta i da se ista oslobode za građane.

Sve ovo ipak nije dovoljno, imate li rješenje?

Naše rješenje su garaže i to u Zlatnom potoku i na Orkanskim visovima. Međutim, naš kotar se nalazi u novoj ‘buffer zoni’ te se za garažu u Zlatnom potoku, kako nam je rečeno: ‘čeka izrada HIA-e’. Gradonačelnik je rekao da je izrada HIA-e pokrenuta. Međutim, da bi se napravila HIA, odnosno da bi se tim dokumentom moglo ustanoviti narušava li garaža vizualni identitet Grada ili ne, netko je trebao napraviti idejnu verziju projekta ove garaže. Stoga nas zanima tko je taj projekt napravio, kad je poslan i je li to uopće realizirano. To ćemo saznati na narednim sastancima s Gradom.

Jedan od zahtjeva građana Zlatnog potoka je i butiga. Zašto bi Grad trebao rješavati pitanje butige kad to nije nikakav društveni ni javni sadržaj? Jesu li poduzetnici zainteresirani?

Da, pričali smo s jednim zainteresiranim poduzetnikom, ne u kontekstu da netko već unaprijed može računati na ovo mjesto, nego čisto da, kad bude raspisan javni natječaj, znamo da će se barem netko javiti. Ne može nam netko reći da za butigu ‘Mala spenza’ nema interesa, ima. Prvi korak kojeg Grad Dubrovnik treba napraviti jest uknjižba na ulicu Zlatni potok sukladno Zakonu o nerazvrstanim cestama. Proces je pokrenut, geodeti su bili na terenu i sad je samo pitanje vremena jer ima dosta vlasnika. Čim se Grad uknjiži, možemo pristupiti realizaciji projekta i tražiti dozvolu Upravnog odjela za promet. Butiga bi bila do 15 metara kvadratnih, za što ne treba dozvola, ali treba odobrenje, koncesija i raspisivanje javnog natječaja za onoga tko će je otvoriti.

Ali zašto bi Grad trebao rješavati ovo pitanje?

Zato što je butiga od javnog interesa. Traže je građani. Osim toga, to će indirektno utjecati na rasterećenje prometa jer mi svi u Zlatnom potoku za poć’ do butige na Pločama, sjednemo u auto i zakrčimo promet. Pa eto, neka svatko to napravi dnevno dva, tri puta, zamislite kolika je fluktuacija auta kroz sam kvart, čime se stvara dodatna, nepotrebna gužva. Kad bi postojala butiga, ne bi se trebalo zbog mlijeka i kruha ići na Ploče.

Imali ste niz prijedloga za Proračun za ovu godinu, koliko ih je uvršteno?

Svi su uvršteni, ali je samo stvar koliko će se toga realizirati. Nešto je čak i odrađeno, ali mislim da će se do samog početka sezone neke stvari riješiti. Realno ćemo 1. lipnja moći dobiti stvarnu sliku onoga što je napravljeno, a što nije.

Koji su Vam prioriteti?

Garaža Zlatni potok i butiga, autobusna linija 8 A, koja bi išla samo od Viktorije preko Vatrogasaca i natrag. To je također prijedlog s ciljem rasterećenja prometa. Naime, bez obzira na gradnju garaže, naša cestovna infrastruktura je zagušena s ovolikim brojem automobila. S gradnjom garaža smo riješili problem parkiranja, ali nismo riješili problem prometa jer je danas očito trend da svatko u obitelji mora imati po jedno auto. U cijeloj toj priči, rasteretit ćemo parkirna mjesta, ali cestovna infrastruktura ne može sve to izdržati. Stoga i postoji ideja da se dio prometa u samoj pristupnoj zoni povijesnoj jezgri ograniči.

Kako Vi gledate na to?

I Venecija je isto napravila. Da se gradska jezgra ne bi dalje devastirala, mislim da bi trebalo definitivno ‘ograditi’ tu pristupnu zonu, da bude isključivo zona za stanovnike. Međutim, smatram da bi po obitelji u ovoj zoni trebalo biti samo jedno vozilo, a ne njih četiri, i to tako da im se na periferiji za ostala vozila ponudi parkirno mjesto. S druge strane, puno bi se više koristio javni gradski prijevoz i to bi sigurno rasteretilo promet oko Grada.

Znamo svi da je ova zona prepuna privatnih iznajmljivača, kako to riješiti?

Tako što bi se za turiste u nekoj zoni izvan grada napravio veliki parking gdje bi ostavljali svoja vozila, uz neku određenu naknadu. S tim da ta naknada ne bude skuplja od dana u apartmanu, nego cjenovnog razreda 20 eura dan, kao što je u Italiji ili u drugim mediteranskim gradovima. U tu bi im se cijenu parkinga uključio i prijevoz do apartmana. Time bismo postigli i veću kvalitetu turizma i življenja.

Kakvu imate suradnju s Gradskom upravom i uvažava li ona dovoljno mišljenje građana?

Ima više načina kako ostvariti ciljeve, što smo kroz ovu godinu i pokazali. Jako je bitno da sve bude transparentno i javno. Mediji su nam od velike pomoći za prijenos informacija građanima kako bi oni mogli znati gdje smo otprilike stigli s realizacijom njihovih ideja. S druge strane, suradnja mora biti obostrana, i s Gradskom upravom i s medijima. Ako nekad pukne ta konverzacija s Gradom i upravnim odjelima, onda komuniciramo isključivo preko medija. Ostaje nam samo taj kanal.

Što je češće bilo u ovih godinu dana?

U ovih godinu dana bilo je čak više komunikacije s Gradskom upravom i medijima, nego samo s medijima. Omjer je 70:30.

U tih 30 posto bio je Belvedere?

Tako je. Prosvjed je demokratski alat koji u Dubrovniku nije baš bio u trendu. Ljudi su se povukli u sebe, a možda je jedan od razloga i nepostojanje kotareva pa su se problemi nakupljali. Međutim, kad se čaša prelije, trenutak je za napraviti takvo nešto. Bio je to izvrstan prosvjed, građani su odlično surađivali, policija također. Prosvjedom smo pokazali točno što građani žele. Ako građani javno kažu ono što im smeta, mogu nešto promijeniti, ali ako šutimo, nezadovoljstvo raste, eskalira i mora izaći na neku drugu stranu. Na kraju, ljudi odlaze iz Grada. Ostavljaju apartmane kao komercijalne jedinice za zaradu, a ne kao mjesto stanovanja. Tako gubimo čeljad.

Još uvijek nije stavljena točka na ‘i’ kad je u pitanju Belvedere?

Dobili smo informaciju da će se prvo određivati granica pomorskog dobra, što je najvažnija stvar. Građani nisu protiv gradnje Belvederea, to se definitivno mora riješiti baš kao i kompletna infrastruktura oko hotela i u Sv. Jakovu poput kanalizacije kako nam se ne bi dogodio Ston, pošto je većina domaćinstava spojena na fose. Sutra nam se ta kupališta mogu pretvoriti u izvor zaraze i ode nam sezona. Svi moramo tako razmišljati kako bismo sutra živjeli od turizma, ali i uživali u turizmu. Moramo misliti i na sebe, a ne samo na novac i ostvarene prihode. To i građani moraju osvijestiti. Što se tiče Belvederea, građani žele zadržati plažu koju koriste već jedno stoljeće. Kao što Dančari imaju Danče, Porporelaši Porporelu, tako i ljudi s Belvederea žele imati Belvedere kao javnu plažu. Osim toga, težit ćemo da se pristupni put pomorskom javnom dobru ostvaruje preko Ulice Vlaha Bukovca, koja je javna cesta u vlasništvu Republike Hrvatske.

Sezona je pred nama, koje su kritične točke ovog kotara i kakva rješenja nudite?

U suradnji s Upravnim odjelom za turizam, gospodarstvo i more sve su plaže uvrštene u projekt sanacije za ovu godinu, osim malo većeg zahvata na Belvedereu, koji se tiče sanacije rupa. Budući da taj zahvat izlazi iz gabarita proračuna, dogovoreno je kako će se za ovu sezonu te velike rupe ograditi kako se netko ne bi ozlijedio. Za ovu sezonu će se dakle sanirati sve plaže koje su oštećene utjecajem mora te će se postaviti skalice i plutače. Jedan od većih problema jest pitanje otpadnih voda u sv. Jakovu, kojeg treba rješavati prije nego što postane stvarni problem. Tek moramo s Gradom i Vodovodom vidjeti što se može napraviti. Osim toga, u dogovorima smo da se postojeća devastirana ograda poviše Banja zamijeni tzv. ‘bečkom ogradom’, kakvu imamo na Boninovu, koja je puno čvršća i sigurnija od postojeće, a na ovom je potezu potrebno i sanirati zid, koji je također oštećen.

Pročitajte još

Maturanti svoj dan proslavili bez izgreda

Dulist

Pašalić dobio uporabnu dozvolu za Marinu Frapu

Dulist

Orlandova godina i na dopisnici Hrvatske pošte

Dulist