Natrag
24.4.2018 04:58

facebook

twitter

google

rss

dulist

ŠOKANTNI PODACI O PONAŠANJU UČENIKA Seksualno nasilje, organizirane tuče, ‘razvlačenje’ po Internetu…

28.3.2018 @ 17:01 Mia Njavro Aktualno

Podijelite:

Dubrovnik nije grad nasilja – utopijska je misao koja nam se ‘motala’ po glavi kada smo prije više od mjesec dana pratili splitske slučajeve vršnjač­kog nasilja među djevojkama koji su vrlo brzo postali viralni – dokumeni­trani videom i plasirani na društvene mreže.

Nade o Dubrovniku kao sigur­nom gradu brzo su se srušile, što potvr­đuju podaci koje smo dobili iz Centra za mlade Grada Dubrovnika koji su ujedno i jedini konkretni podaci do kojih smo uspjeli doći. Slučajevi vrš­njačkog nasilja jako teško isplivaju na površinu, tek ako se ‘poklope svi parametri’ i ako ste jako, jako uporni u potrazi. Slučaj teškog premlaćiva­nja maloljetne osobe, sedmaša, koji je zgrozio dubrovačku javnost bio je, nažalost, tek jedan u nizu, ali i povod da se ponovo pokušaju saznati kon­kretni podaci.

O nasilju, jednostavno, nitko ne želi pričati. Zašto? Razloga je više – od činjenice kako se maloljetničko nasilje ne prijavljuje, kako mladi dođu tek poslušati savjet, no ne i reagirati ili nasilje prijaviti… Na prvo mjesto stavlja se još uvijek prevencija. No, ima li ona efekta? Kad se priča o nasilju u školama, koje su prvenstveno odgojne, potom tek obrazovne ustanove (što čini se, stalno zaboravljamo) osim očitog problema, tu je i niz zakonskih peripetija. DORH, Policija, resorno Ministarstvo, situacija s kojima se zapravo nitko ne želi baviti, a tu su i ‘kazneni bodovi’… Dok ne bukne slučaj poput onog nedavnog.

Podsjetimo, u ranim večernjim satima sedamnaestogodišnji učenik Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik, protiv kojeg je u međuvremenu podnesena kaznena prijava za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, pretukao je učenika sedmog razreda OŠ Marina Držića. Sedmaš je ‘završio’ s težim ozljedama čeljusti, zbog čega je dijete upućeno na ortodonta, te ozljedama podlaktice. Da stvar bude još gora, čin nasilja promatrao je veći broj maloljetnika, ‘ekipe’ iz sportskih krugova. Sudionici događaja dolaze iz tri osnovne (Mokošica, Lapad i Ivana Gundulića) te dvije srednje škole (Obrtnička i Pomorska), a o svemu su kontaktirana i dva sportska kluba (judo i vaterpolo). Ravnateljica OŠ Marina Držića koju pohađa nesretni sedmašić, Zrinka Capor, istaknula je kako je škola o svim saznanjima obavijestila DORH, dok su roditelji prijavili slučaj Policiji.

Da je nasilje u porastu, možemo iščitati i iz broja mladih osoba koje su odlučile potražiti pomoć u savjetovalištu Centra za mlade Informadura, u sklopu kojeg djeluje Savjetovalište za mlade gdje psihološku pomoć pruža prof. Suada Salčić. U savjetovalište se od kraja proteklog ljeta javilo ukupno dvadeset i tri osobe, a trenutno se radi kontinuirano s devet osoba, potvrdila nam je prof. Salčić. Inače, upravo su nam iz ovog Centra jedini dali konkretne podatke o nasilju, a istaknuli su i niz preventivnih programa o kojima – nešto kasnije. Možda se brojka od 23 mladih osoba čini malena, no moraju se uzeti u obzir dvije stvari – anonimnost i relativno kratak rok rada Centra.

Niz programa za mlade
-Ostajemo usmjereni k prevenciji nasilja među mladima – rekla je Capor za DuList. Leži li u prevenciji rješenje? Naime, iako preventivni programi postoje i itekako se provode, čini se kako za neke situacije jednostavno – nema lijeka. Ili? Postoji cijeli niz preventivnih i edukativnih programa za mlade, čini se kako se stvarna situacija zapravo ne može registrirati, dok je broj mladih koji dolaze u Informadurov centar s različitim nedoumicama i problemima – u porastu.

-Centar za mlade otvoren je kra­jem ljeta prošle godine, a savjetovali­šte je počelo s radom u studenom. Za tako kratko razdoblje teško je dati sta­tističke podatke. Još smo u fazi pro­moviranja rada savjetovališta. Una­toč stigmi koja je kod nas prisutna, broj mladih koji dolaze na razgovor u značajnom je porastu. Ono što je vrlo važno naglasiti, savjetovalište je potpuno anonimno te se svi termini dogovaraju direktno sa psihologicom – istaknula nam je prof. Salčić kad smo ju zamolili može li dati odgovor na pitanje je li mjerljiv rast maloljet­ničkog nasilja. Iako, upravo velik oda­ziv mladih u savjetovalište govori za sebe. O kakvim slučajevima možemo razgovarati?

Obiteljsko nasilje, pasivna agresi­ja, seksualno nasilje
—Što se tiče nasilja, bilo je već nekoliko takvih slučajeva u našem savjetovali­štu. Dva su bila vezana uz obiteljsko nasilje pasivne agresije te psihološkog zlostavljanja. Zatim, bio je jedan slu­čaj seksualnog nasilja, a kada se žrtva javila u savjetovalište, slučaj je već bio prijavljen policiji. Bila su i dva slu­čaja vršnjačkog nasilja. Kada se radi o punoljetnim osobama, o prijavljivanju policiji odlučuju sami klijenti. Kod vrš­njačkog nasilja obavljeni su razgovori s roditeljima i upoznati stručni surad­nici u školama – istaknula nam je prof. Salčić, koja dodaje kako, zbog relativno kratkog roka postojanja savjetovali­šta, još uvijek ne može dati konkretne brojke za usporedbu.

—Iz iskustva u radu s mladima u više srednjih škola, znam da je nasi­lje prisutno i da je problem prepo­znat od strane savjetovališta. Među­tim, nemamo još uvijek relevantne podatke na temelju kojih bih mogla tvrditi da je nasilje u porastu ili je toga manje u odnosu na protekla razdoblja. Vršnjačko nasilje su prijavili roditelji koji su sami tražili pomoć i upute za sebe i za djecu. Vršnjačko nasilje se često provodi i verbalno, putem Inter­neta, izoliranjem i fizičkim napadima. Česti oblici su ogovaranje, izrugivanje i vrijeđanje – istaknula nam je ono što nam je potvrđeno i iz škola, Policije… A to je da je nasilje putem društvenih mreža najrasprostranjenije, a često ostavlja trajnije posljedice od fizičkih obračuna. Inače, DuList i neslužbeno doznaje kako su svi oblici nasilja u porastu, osobito nažalost ono kojeg se žrtve najteže odluče prijaviti – seksu­alno nasilje i to ono međuvršnjačko. U najvećem je porastu pak nasilje putem društvenih mreža, koje zapravo nema ‘gornju granicu’ i jedini mu je lijek ‘pre­vencija i edukacija’.
— Na tome kontinuirano radimo – potvrdili su nam iz Policije.

Kakvi preventivni programi postoje?
U sklopu preventivnog rada, navela nam je prof. Salčić, u savjetovalištu je održano i interaktivno predavanje za roditelje o izazovima suvremenog roditeljstva koje je bilo jako dobro posjećeno.
— Tijekom budućeg razdoblja, pla­niraju se radionice o komunikacij­skim vještinama. U savjetovalištu se okupljaju i članovi grupe Mladi psi­holozi učenici Gimnazije Dubrov­nik. Rad je edukativan i preventivan s ciljem promocije mentalnog zdravlja i destigmatizacije psihološke pomoći – napominje dalje, a istaknula nam je i kako Dubrovačko-neretvanska župa­nija provodi preventivne programe u svim srednjim školama. Osobno je radila projekte na temu Nasilja u mladenačkim vezama, što je program od četiri radionice namijenjen učenicima srednjih škola DNŽ, koji se provodio dvije godine pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije odnosno Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj.

Radila je i program Utjecaja odgojnih stilova na razvoj nepoželjnih navika kod mladih, a možemo dodati još niz preventivnih programa koji se provode. Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj, ističe prof. Salčić, kako bi promicao obiteljske vrijednosti i skrb za mlade, organizira niz preventivnih i edukativnih programa koji se provode u školama naše županije. Tu je i program CAP (Child Assault Prevention), odnosno program prevencije zlostavljanja djece za učenike osnovnih škola koji se bazira na informiranju djece i njihove zajednice na koje bi sve načine mogli identificirati i spriječiti zlostavljanje, smanjivanju dječje bespomoćnosti i zavisnosti te povećanju izvora koji bi djeci mogli pružiti podršku i pomoć.

Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama namijenjen je učenicima srednjih škola naše županije, a kroz ciklus od četiri tematski pripremljene radionice educira mlade o njihovim pravima u vezi i potiče razvoj komunikacijskih vještina, empatije i uvažavanja partnera čime se daleko­sežno prevenira nasilje u obitelji. Tu je i program edukacije za učenike i rodi­telje nazvan ‘Odgojni stilovi u razvoju nepoželjnih navika i ponašanja kod djece’ koji cilja na skupinu drugih razreda srednjih škola naše županije, dok se pak prevencija nasilja putem Interneta bazira na osnovnim školama u Dubrovniku, provodi ju Zavod za javno zdravstvo pod pokroviteljstvom upravnog odjela za međugeneracijske solidarnosti branitelja i obitelji.

Očito je dakle, kako preventivni programi postoje i i provode se, no što je s konač­nim ‘outputom’ priče, odnosno koliki se zapravo broj mladih, prateći pre­ventivne programe, odluči prijaviti nasilje, povjeriti se nekome ukoliko je žrtva i slično? Pojednostavljeno: koliko je mladih naše županije doživjelo neki oblik nasilja? Čini se kako na ovo pita­nje – ipak nema konkretnog odgovora. Za skupiti sve relevantne podatke, uko­liko ste novinar, treba pokucati na više vrata i ponavljamo, biti jako strpljiv. Zamislite kako to onda izgleda da ste roditelj žrtve koja što prije treba pomoć?

 

SLUČAJEVI PRIJAVLJENI POLICIJI
Tri prijetnje, jedna ozljeda…
U 2017. godini zabilježeno je 11 slučajeva nasilja poči­njenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i četiri kaznena djela počinjenih od strane maloljetnih osoba, odnosno osoba mlađih od 18 godina, istaknuli su nam iz Policije. Radi se o tri kaznena djela prijetnje i jednom kaznenom djelu tjelesne ozljede.
Pojam maloljetničkog nasilja, sukladno policijskim evi­dencijama, odnosi se na događaje u kojima su sudjelo­vale osobe od 14 do 18 godina koje podliježu prekršajnoj odgovornosti, najčešće se radi o prekršajima narušavanja javnog reda i mira te kaznenoj odgovornosti, najčešće kaznenim djelima prijetnje i tjelesne ozlijede. Kada se policiji prijave događaji u kojem su sudionici djeca ispod 14 godina, oni su kazneno i prekršajno neodgovorni, te se o takvim događajima izvješćuje Centar za socijalnu skrb koji su jedini nadležni za postupanje. Inače, kako nesluž­beno doznaje DuList, od početka 2018. godine, bilo je nekoliko slučajeva nasilja odnosno organiziranih malo­ljetničkih tuča.

 

SUROVA REALNOST
Seksualno zlostavljanje
Na području Dubrovnika u 2016. godini evidentirana su dva slučaja spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina. U prvom se slučaju radilo o 39-godišnjaku koji je kazneno prijavljen za 15 kaznenih djela na štetu dvije djevojčice mlađe od 15 godina dok se u drugom slučaju radilo o 19-godišnjaku koji je prijavljen za kazneno djelo na štetu djevojčice mlađe od 15-godina. Kako ističu iz Policije, u 2017. je na području Dubrovnika evidentiran jedan slučaj kaznenog djela bludnih radnji počinjen od strane 53-godišnjaka na štetu 18-godišnjaka, dok je u 2018. evidentirano jedno kazneno djelo spolne zloupo­rabe djeteta mlađeg od 15 godina počinjenog od strane 43-godišnjaka na štetu djevojčice mlađe od 15 godina.
— S ciljem sprječavanja bilo kakvog oblika dodatne tra­umatizacije žrtava kaznenih djela seksualnih delikata, policija o ovim događajima ne izvješćuje javnost niti navodi načine počinjenja kaznenih djela – naglasili su nam iz Policije.

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana