Crtice iz Konavala

Šimun iz Cavtata

U istočnom dijelu pelješkog kanala, između otoka Korčule i poluotoka Pelješca, nalazi se mali otok Badijia površine jednog kilometra kvadratnog. Do tog najvećeg i najljepšeg otoka korčulanskog arhipelaga dolazi se dvadesetominutnom brodskom vožnjom od grada Korčule. Na spomenutom otoku se nalazi samostanski kompleks izgrađen koncem XV. i početkom XVI. stoljeća. Samostan je građen u duhu renesanse i pod utjecajem korčulanskog graditeljstva, te upravo sklad gotičko-renesansnog stila svrstava taj samostan među najljepše građevine u Dalmaciji. U samostanskoj crkvi Gospe od Milosrđa nalaze se korska sjedala koja povezuju ovaj otočić s Cavtatom. Naime, listajući knjigu Milana Pelca Renesansa naišao sam na zanimljiv podatak koji kaže kako je 1571. godine korska sjedala na Badiji izradio Šimun iz Cavtata. To me navelo da pokušam istražiti tko je bio Šimun.

TKO JE BIO ŠIMUN?
Nekad je prostor svetišta, odnosno kora katedralnih i redovničkih crkava bio nezamisliv bez sjedala namijenjenih skupnoj molitvi svećenika i redovnika. Bogatije crkve s većim brojem kanonika i redovnika naručivala su složenija i ukrašenija sjedala povezana u nizove u jednom ili više redova. Ispred njih bio je postavljen veliki pult za zajedničko čitanje iz lekcionara, psalterija i drugih molitvenih knjiga. Tijekom 15. stoljeća korska se sjedala u Dalmaciji izrađuju u drvorezbarskoj tradiciji kasne gotike. Korska sjedala koja je izradio Šimun iz Cavtata u renesansnom su stilu, izgledaju tako da kor ima tri krila, od kojih su dva bočna po sedam sjedala, a središnji s devet sjedala. Sjedala su izrađena prilikom obnove crkve i samostana nakon turske opsade Korčule 1571. godine, a svojim se usklađenim i jednostavnim renesansnim značajkama izdvajaju od srodnih korova u Dalmaciji. Uporno pokušavajući saznati bilo što o zagonetnom drvorezbaru, kontaktirao sam fra Stipu Nosića u samostanu Male braće koji me je upoznao s još jednom zanimljivošću. Naime, prilikom obnove kora u jednoj od ladica kora pronađen je latinski brevijar iz XVIII. stoljeća. Taj je brevijar obnovljen i danas se čuva u Samostanu Male braće u Dubrovniku. Kao i korske klupe, zaštićen je kao kulturno dobro (Brevijar Z-3121; Korske klupe Z-3120). No, nažalost o Šimunu iz Cavtat nisam uspio ništa više saznati od ovog što sam napisao u tekstu. Nedvojbeno je kako drvorezbar Šimun potječe iz Cavtata, ali nije poznato je li još u nekom samostanu ili crkvi izradio slična sjedala ili neki drugi predmet od drva. Obzirom da su ova korska sjedala na Badiji nadasve izvrsno izrađena, za pretpostaviti je kako je Šimun već tada bio poznat i cijenjen majstor drvorezbar na ovom području, te se moram nadati kako će arhivisti ili povjesničari umjetnosti temeljem neki narudžbi utvrditi kako je Šimun još izradio sličnih korskih sjedala, a najveće bi zadovoljstvo bilo kada bi pronašli još koji njegov izvorni rad.

Pročitajte još

Orhan Pamuk, turski nobelovac i Jakov Pervitić, kartograf iz Konavala

Božo Lasić

Veliki rat, Božićni mir, Bečka filharmonija, Konavle i Mihovil Nikolić

Božo Lasić

Nikola Primorac – prvi na svijetu u maloj brodici preplovio Atlantik

Božo Lasić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija