ŠEF KOMUNALACA MIHO ŠUTALO ‘Žale se na kazne i nameću mi osjećaj krivnje. Na takve sam imun!’

Nakon što je Petnaest godina radnog staža proveo u Policijskoj upravi dubro­vačko-neretvanskoj, od čega deset u službi Odjela kriminalističke policije kao viši policijski inspektor, Miho Šutalo bio je spreman za novo poglavlje u Odsjeku za komunalno redarstvo gdje je od veljače voditelj.
— Iz sadašnje perspektive i nakon pola godine rada, mogu reći da je policijsko iskustvo moja najveća prednost. Došao sam iz sustava koji je orijentiran na komu­nikaciju i odnose među ljudima. Susreo sam se s raznim situacijama, ponajviše onim nega­tivnim. Posao poli­cajca, kao i komu­nalnog redara, sastoji se od rješa­vanja nezakonitih radnji, kaznenih djela, ali i tuđih problema. Proble­matika je to koja vas zapravo nikad ne ostavlja ravnodušnim. To je nešto s čime sam se ‘suočavao’ svakodnevno, a što mi danas olakšava komunikaciju i koordinaciju posla komunalnog redara. Kad sam došao u Odsjek, nije bilo vremena za stajanje sa strane i analiziranja situacije, nego sam odmah bio u akciji. Mislim da sam se dosta dobro snašao, ali na dru­gima je da prosude – ističe Šutalo u raz­govoru za DuList gdje je među ostalim i komentirao drže li se ugostitelji svojih gabarita, ima li kraja ilegalnom bukiranju na Pilama i postoje li situacije u kojima se komunalni redari boje određenim oso­bama napisati kaznu.

Ima li stresa?
Stresa ima, kao i u svakom drugom poslu. Ali, postao sam otporan na stresne situa­cije i naučio sam se nositi s njima. Nekad davno bilo mi je teže kad sam sa zapre­paštenjem doživljavao neke stvari, no s vremenom se, htjeli vi to ili ne, morate naviknuti. S takvim ‘zaštitnim oklopom’ došao sam na radno mjesto koje je tako­đer ispunjeno stresnim situacijama, ali mislim da mi je ipak lakše.

Gradonačelnik Mato Franković je najavio da će nekoliko policijskih dje­latnika prijeći u Odsjek komunalnog redarstva. Je li se to dogodilo?
Nije se još dogodilo, no u planu je. Tada ćemo preustrojiti Odsjek formiranjem dvije ili tri grupe komunalnih redara, a svaka će biti zadužena za pojedine zadatke. Jer, svi redari sada rade sve, od nadzora javnih površina, provođenja Odluke o reklamiranju, koncesijskih odo­brenja, Odluke o parkiranju i zaustavlja­nju vozila… Nakon preustroja, svaka će grupa raditi preciziranu domenu poslova te će redari zasigurno biti kompetentniji i učinkovitiji. Odsjek sam zatekao, rekao bih, u solidnom stanju. Imam zamisli za napredak, ali zasad ih, zbog nedovoljnog broja ljudi, ne mogu ostvariti.

Uspijevate li onda sve pohvatati?
Komunalni red je širok pojam, odnosno komunalni nered. Djelujemo od Dupca do Brsečina, provodimo desetak Zakona i dvadesetak podzakonskih akata, odno­sno raznih pravilnika i odluka. Povijesna jezgra i Uvala Lapad žarišta su u ljetnim mjesecima, no naravno da ne zanema­rujemo ostale dijelove. Naš primarni posao je da javne površine, kojima uprav­lja Grad Dubrovnik, održavamo u zado­voljavajućem stanju i da se poštuje red, odnosno sankcionira nered. Uspijevamo sve pohvatati, no u svemu tome moramo poštovati zakonske procedure što produ­ljuje trajanje nekih procesa. Primjerice, ako pronađemo neregistriranu olupinu na javnoj površini, moramo provesti postupak koji traje i do mjesec dana. Naj­lakše bi bilo da sami odmah maknemo vozilo, ali to nije moguće. U tom smislu, mi stižemo sve, ali možda građani naža­lost ne vide taj pomak. Jer nered je stvo­ren temeljem nepoštivanja zakona, a mi po zakonima moramo postupati.

Smeta li Vam što Vas građani uglav­nom spominju u negativnom smislu?
Kad se spomene komunalni redar, stva­raju se negativne konotacije. Nađe se i koja pohvala u moru kritika. Možda je i dobro da nas prozivaju kako bismo bili bolji. Ako nas budu previše hvalili, možda će biti gore (smijeh). No, prije same upućene kritike, građani trebaju prvo poći od sebe jer su oni prvi koji će kršiti komunalni red, primjerice baciti smeće u nedozvoljeno vrijeme i na nedo­zvoljeno mjesto. Osobno smatram da su komunalni redari izrazito moćni, a gra­đani ih takvima ne doživljaju. To je moj glavni zadatak – dignuti razinu pošto­vanja kod javnosti prema komunalnim redarima Grada Dubrovnika. Odsjek komunalnog redarstva jedino je tijelo unutar Gradske uprave koje provodi odluke i pravilnike svih Odjela te sma­tram da je to itekako bitno.

Kako ćete poboljšati svijest?
Treba biti konkretniji, učinkovitiji i svr­sishodniji u svojim postupanjima. Za to imamo dobre alate kojima možemo pisati rješenja i kazne. Ljudi ponekad najbolje razumiju jezik koji se zove kažnjavanje. Nekad upozorite dva do tri puta pa vas više i ne doživljavaju. Ne želimo kažnjavati, već ako možemo, upozoravamo i djelujemo preventivno. Mi smo građanima partneri, ali isto tako očekujemo da oni budu naši par­tneri. Odgovornost svakog pojedinca i građanina je voditi računa o redu.

Koliko dnevno imate prijava građana?
Svakodnevno imamo dvadesetak pri­java, što preko e-maila i službenog tele­fona, koje se odnose na zauzimanje jav­nih površina razno-raznim predmetima, kampiranjima, psima bez povodca, gra­đevinskim radovima… Većina ih nije u našoj nadležnosti, kao u slučajevima kad nas zovu jer netko nešto radi na svom pri­vatnom posjedu. Zaduženi smo za sve što se događa na javnoj površini i što je vid­ljivo s javne površine. Naime, ako netko u svome stanu renovira kupaonicu i tom prilikom stvara buku, mi ne možemo ništa. Dakle, ako netko radi nešto unu­tar zgrade ili kuće, ne možemo mu to zabraniti jer nije dio Odluke o zabrani građevinskih radova od 15. lipnja do 15. rujna, a unutar koje postoje precizirane zabrane za zemljane radove i rad na konstrukcijama.

Slušaju li Vas izvođači radova, odno­sno investitori?
Pojedini izvođači dobili su dozvolu za rad u tom razdoblju nakon razmatranja komisije unutar komunalnog odsjeka. Onome tko je nema, a izvodi nedozvo­ljene radove, izdajemo usmeno rješenje za zaustavljanje svih radova, nakon čega slijedi i pismeno koje se uručuje poštom ili osobno. Nakon toga, ide kažnjava­nje. Kazne za fizičku osobu su i do dvije godišnje bruto plaće, odnosno oko 200 tisuća kuna i pravnu osobu s 10 godiš­njih bruto plaća, a to je do milijun kuna. Ne možemo ih odmah kazniti s milijun kuna, no ako netko konstantno nastav­lja s prekršajima, njemu kazna raste sve dok ne ispoštuje rješenje. I to je jedino što možemo – kažnjavati, ali ne možemo zaustaviti radove. Dosad smo dodijelili dvije kazne, i obje istom investitoru.

Drže li se ugostitelji svojih gabarita unutar Grada?
Ove godine smo napisali 12 kazni za krše­nje Odluke Grada Dubrovnika o zakupu
javnih površina na području povijesne jezgre. Ako se prekrši Odluka, otkazuje se ugovor o zakupu javne površine na 7 dana. Ako se ponovi unutar jedne kalen­darske godine, otkazuje se na 30 dana. A ako se treći put uradi prekršaj, trajno se diže javna površina. Jedan restoran ju je unutar povijesne jezgre i izgubio. Prekršaj je, primjerice, i ako vlasnici u ugostiteljskom objektu nemaju ugovor o zakupu. Kao kad vas policajac zatraži vozačku dozvolu, a vi ju nemate kod sebe. Unatoč određenim problemima, mislim da je cijela ta priča u zadovoljavajućem stanju.

Pojedini građani su revoltirani ubaci­vačima na Stradunu.
Jesu, ali mi njih ne možemo ukloniti, nego im jedino možemo pisati kazne. Kazna za fizičku osobu je 2 tisuće kuna ako se na javnoj površini reklamirate, nudite uslugu ili dijelite letke. I tako svaki put.

Ima li kraja ilegalnom bukiranju na Pilama?
Imamo preko tridesetak prijava od trav­nja. Možemo ih samo kažnjavati, što i radimo. Prije su držali flyere, a sad drže kartu Grada. U tom im slučaju ne možemo ništa. Ali ako opazimo da s kar­tom ulijeću gostima s informacijama o izletima i turama, onda ‘padaju’. Stvaraju nam problem kad ih želimo legitimirati, ali ne surađuju i ne žele pokazati osobnu iskaznicu. Naime, po Zakonu o komunal­nom gospodarstvu, koji je stupio u kolo­vozu prošle godine, ovlašteni smo tražiti osobnu iskaznicu, odnosno utvrditi iden­titet. Ako nas odbiju, na mjesto stiže prvi policajac kojemu mora pokazati osobnu, inače ga odmah privodi u postaju. Zatim im se piše obvezni prekršajni nalog za prekršaj zbog kojeg smo ga prvenstveno htjeli legitimirati, ali i prijava jer komu­nalnim redarima nije htio dati osobnu iskaznicu na uvid. Zbog svega ovoga ipak postaju svjesni situacije.

Izgleda kao da je sve više dostav­nih vozila na Stradunu u jutarnjim satima.
Postoji dosta vozila koja imaju odobre­nje od Upravnog odjela za promet za ula­zak u Grad. Uveli smo red prvenstveno na Stradunu, i to na jednostavan način. Dostavljači sad poštuju pravilo stroge zabrane kretanja izvan središnjeg dijela Place. Nezgodno jest jer je previše obje­kata u Gradu, ali moraju se bolje orga­nizirati. Iako treba imati na umu da se svi što ugostiteljski, tako i drugi objekti unutar gradske jezgre na nekakav način moraju opskrbljivati. Također, nema više parkiranja unutar povijesne jezgre gdje ljudima padne na pamet jer su kazne za to rigorozne. Tu izdvajamo navedene dostavljače koji vozilo ostave na deset minuta i ne stvaraju problem te inter­ventna vozila poput Vodovoda ili Čistoće. Stradun sada barem malo diše.

Hoće li se uvoditi promjene u preto­varnoj zoni na Pločama?
Uz mini korekcije i prekršaje pretovarnu zonu uspjeli smo minimalno ‘upristo­jiti’. No, ima mjesta za napredak. Postoji intencija da se premjesti na drugo mjesto, no o tome trenutno ne mogu detaljnije govoriti.
Svjedoci smo kršenja Odluke o zau­stavljanju i parkiranju 8+1 vozila u zoni posebnog prometnog režima.
Na području ‘prstena’ oko Grada kombiji i ostala 8+1 vozila ne smiju se zaustavljati i parkirati osim za to predviđena mjesta, a za što prethodno moraju platiti grad­skoj tvrtki Sanitat. U tom slučaju se mogu zaustavljati 10 minuta. Kažnjavamo tri do četiri vozila dnevno, a žarišta su parking iza Grada, na pretovarnoj zoni na stanici kod Gimnazije i ispod Hiltona. Kazne su 12 tisuća kuna za pravnu osobu, 5 tisuća kuna za obrt i 2 tisuće kuna za fizičku osobu. Riječ je o komunalnom problemu, no u svemu nam posao olakšava video nadzor.

Postoje li situacije u kojima se komu­nalni redari boje određenim osobama napisati kaznu, odnosno gleda li se na neke osobe drukčije?
Ne postoji strah, nego nelagoda, koja nikako ne umanjuje postupanje redara. No, komunalni redari će sve napraviti i to ih neće amnestirati od sankcije. Moja je uloga u Odsjeku da se takve stvari ne događaju. Pojedini vlasnici ugostitelj­skih objekata unutar povijesne jezgre dolazili su se žaliti na kazne, pokušava­jući mi nametnuti osjećaj krivnje, no na takve stvari sam imun i tu sam da se red i pravila poštuju.

DEPONIJ U BRSEČINAMA
Što ste poduzeli protiv privatnog investitora koji je iskope s gradilišta odlagao na padinama iznad rive u Brsečinama, a čime je stvorio zaista ružnu sliku ovog mjesta?
Dva dana nakon dojave o navedenom deponiranju u veljači, pokrenuli smo upravni postupak protiv počini­telja, odnosno izdali usmeno rješenje da obustavi depo­niranje na padinama i sve vrati u prvobitno stanje. Inače, riječ je o zemljištu u vlasništvu investitora, koji nakon izdanog rješenja više nije tamo deponirao zemlju od iskopa. Prema saznanjima redara koji su još naknadno obilazili to područje, pronašao je drugi deponij. Pomalo vraća izgled prostora u prvobitno stanje, ali nismo zado­voljni brzinom kojom se to događa. Ostao je dobar dio zemlje koju treba ukloniti i sigurno je da ćemo morati ubrzati postupak.

O BANKOMATIMA
Izdane su prve kazne za nepropisno postavljene bankomate unutar Grada. Što je sljedeće?
Nema milosti i nema selekcije. Postoje odluke i gradski pravilnici koji se moraju poštovati, a mi po njima postu­pamo. Svim smo korisnicima prostora, koji nisu ishodo­vali adekvatno odobrenje za bankomate, naložili rješenje da ih u roku od 30 dana uklone ili će u protivnom biti sankcionirani. Rokovi su počeli istjecati ovog tjedna. Oni koji ne budu poštovali rješenje o uklanjanju bankomata, neće ni u kojem slučaju izbjeći plaćanje visokih kazni. Svaki dan ćemo ići u obilazak i kažnjavati ih pa neka sami donesu odluke i budu odgovorni za svoje postupke.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 21. kolovoza 2019.