Aktualno

RAZGOVOR S VLADIMIROM BAKIĆEM ‘Koronavirus imat će puno veći utjecaj na gospodarstvo nego ekonomska kriza 2008.’

Epidemija koronavirusa COVID-19 posljed­njih mjeseci ne prestaje puniti medij­ske stupce. Putovanje u druge gradove kamoli zemlje nezamislivo je uslijed restirkcija koje su stavljena na snagu. S direktorom Vladimirom Bakićem porazgovarali smo o izvje­snim gubitcima koje bi naša županija mogla pretrpjeti u sezoni pred nama, ali i o čemu će ovisiti oporavak te povratak na turističku mapu.

Ministar turizma Gari Cappelli obustavio je sve aktivnosti do tre­nutka kada nacionalni Stožer civilne sigurnosti ne da zeleno svjetlo. Žalosno je da upravo u ova­kvim uvjetima obi­lježavamo 25. godina Turističke zajednice Dubrovačko-nere­tvanske županije. No, vjerujem kako to nije prvi put da ste se susreli s nimalo zavid­nom situacijom?
Ozračje nije kakvo smo mi očekivali, ni za kakvo smo se pripremali. Zaista, nije ni prvi put da nam se nešto slično događa, mada je ovo bitno drukčije od svih prethod­nih iskustava. Naš sam početak je bio 1995. godine nakon dvije blistave vojne operacije Bljesak i Oluja kojima smo oslobađali državu. U tim uvjetima turizma nije bilo, ali to su bile okolno­sti u kojima smo mi i naše neposredno susjedstvo bili zahvaćeni ratnim pri­likama. Svi drugi nešto dalje u svijetu bili su netaknuti tim događanjima i turizam se sasvim normalno odvi­jao. Danas svjedočimo kako je sve glo­balno stalo. Što je najgore, neizvjesno je u kojem vremenu će se zdravstveni sustavi uspjeti oduprijeti te riješiti pro­blem koronavirusa koji se širi na sve kontinente. Dakle, koliko god imali iskustava iz tih 25 godina kojemu možemo dodati NATO-ovo bombar­diranja Srbije 1999., također u proljet­nom razdoblju što je imalo utjecaj i na nas koji smo zemljopisno najbliže, ovo je do sad u mojoj generaciji, a vje­rujem i kod onih nešto starijih, nešto neviđeno.

Po rangiranju Dubrovačko-nere­tvanska županija je pri samom vrhu hrvatskih destinacija. Upravo zbog njene izrazito turističke orijenti­ranosti stručnjaci tvrde da će se posljedice epidemije koronavirusa posebice osjetiti u našim redovima. Slažete li se s tim mišljenjima? Koje instrumente ublažavanja stanja namjeravate upotrijebiti? Jeste li se o tome savjetovali s vladajućima?
Svakako ćemo imati probleme i gubitke. U ovim okolnostima svi su pogođeni. Svakome će biti najteže nje­gove prilike. Formalnog sastanka nije bilo, a u kriznoj situaciji o toj temi sve odluke donosi Stožer civilne zaštite, prvo nacionalni pa onda i županijski. Praktički oni situacijom upravljaju svojim mjerama i to rade odgovorno i profesionalno. Svi smo svjedoci da komuniciraju otvoreno i iskreno, s činjenicama te nemaju potrebe išta skrivati. Time su dobili simpatije te pohvale građanstva, ali i stručnjaka. Vjerujem da će istim stilom nastaviti. Što se tiče samih mjera ublažavanja negativnih posljedica po gospodarstvo, vidimo da hrvatska Vlada s predstav­nicima gospodarstvenika priprema set mjera, što će završiti izmjenama zakona jer se jedino tako one mogu implementirati. Također, Vlada se sastala sa stranačkim klubovima u Saboru te po pitanju najavljenih mjera vlada očekivano suglasje. Bez obzira na te mjere i dalje će biti izazov upravljati svim troškovima za koje je izvjesno da će nastati ili su već nastali.

Restorani i hoteli su zatvoreni do daljnjega, već se zbrajaju otkazi. Privatni iznajmljivači zbog preinvestiranosti u svoje kapacitete su na koljenima. Kako spriječiti dalj­nje gubitke?
Nema dobrog savjeta. Svaka situa­cija je zasebna. Najvažnije je pričekati što će se s Vladinim mjerama postići, odnosno ublažiti. Tek onda će svatko pojedinačno moći zauzeti stav u odnosu na vlastitu situaciju. U ovom trenutku turističko tržište je neposto­jeće. Ne putuje se, nikakvog efekta nema snižavanje cijena niti marke­tinške aktivnosti. Preostaje upravljati ovom drugom stranom, a to su troš­kovi. Znamo da postoji dosta kreditnih zaduženja kod vlasnika apartmana, ali i kod ugostitelja, rent-a-car tvrtki, turi­stičkih agencija. Svi su se oni tijekom zimskih mjeseci pripremali i ulagali očekujući da će s proljećem promet krenuti i da će stvoriti određene pri­hode. To sada nije slučaj. Vrlo izvjesno je da ih neće biti ni narednih nekoliko mjeseci.

Pametniji ćemo biti poslije uskrš­njih praznika, nezahvalno je u ovom trenutku donositi ikakve zaključke, ipak koji profil turista će prema Vašem nahođenju izostati na našem području, a tko bi nas mogao ugodno iznenaditi? Jesu li nam domaći gosti ‘slamka spasa’?
Teško je prognozirati kako će stvari izgledati nakon prestanka epidemije. Kada se stvari stabiliziraju i ponovno omogući komunikacija prema trži­štu, mi ćemo sasvim sigurno ovisiti o tome koje će avio kompanije uspjeti prevladati teškoće i moći operirati u zračnom prometu. Preko 50 posto naših gostiju stižu ovdje zrakoplovom. Taj udjel u Dubrovniku i Cavtatu je, doduše, puno veći. To će, dakle, bitno utjecati na oporavak. Neka daleka tržišta će morati pričekati nešto dulje. Oporavak će biti vezan i uz ostale europske zemlje. Kad netko iz Kine, Australije ili Amerike putuje onda oni ne posjećuju samo jednu državu, češće su to kombinirana putovanja. To će odrediti ritam povratka gostiju iz tog dijela svijeta. Najvažnije je da se kriza izazvana virusom COVID-19 stabilizira. Do tada bilo tko, oni bliži ili dalji, neće ovdje provoditi svoje odmore. Nadalje, oporavak će uvje­tovati financijske mogućnosti poje­dinca. Sigurno će ljudi dijelom ostati bez posla ili s manjim prihodima što će se reflektirati na potrošnju za puto­vanja. Mislim da oporavak neće biti tako brz kako smo vjerovali prije 15 dana. Što se tiče domaćih gostiju, mi smo tržište s oko četiri milijuna sta­novnika. U odnosu na kapacitete koje imamo, to je premalo za intenzivni oporavak. Ipak, najlakše je motivirati ljude iz vlastitog okruženja. To je bio slučaj i nakon Domovinskog rata. Naj­prije smo procjenjivali stanje na trži­štu naših susjednih zemalja i tako se vraćali na turističko tržište. Pretpo­stavljam da će se nešto slično i sada dogoditi.

Mislite li da će nas kriza pogoditi gore nego 2008.?
Ekonomska kriza 2008. jest pogo­dila dio stanovništva. Oni koji su bili manje pogođeni su nastavili putovati. Nije se prestalo letjeti niti su granice bile zatvorene. Stvari su se odvijale sasvim drugim ritmom. Ljudi su se vodili vlastitom procjenom mogu li nešto platiti ili ne. Neusporediva je ova situacija s onim što se dogodilo 2008. ili s problemima koje smo pro­teklih 25 godina svog postojanja imali. Ovo će imati puno veći utjecaj na gos­podarstvo jer je obuhvaćen čitav svijet pa će zahtijevati dosta više napora u razdoblju oporavka.

Svi se slažemo da nije dovoljno da Hrvatska bude percipirana kao zemlja sunca i mora te je potrebno ponuditi raznovrsne i originalne sadržaje. Uzimajuću u obzir nesretne okolnosti u kojima smo se našli, mislite li da će to pospje­šiti ovakav način razmišljanja i ultimativno uroditi navedenim programima?
Već više godina ‘sunce i more’ kao tradicionalni turistički proizvod nije jedino što mi nudimo. On je i dalje vrlo prisutan, doduše nešto drukčiji nego što je bio nekada. Nije više posrijedi samo plivanje i sunčanje na plaži. To uključuje niz aktivnosti na i oko mora. On se dogradio u nekim segmen­tima. Svjedočimo koliko dobrih sadr­žaja imamo i u seoskom turizmu koji volumenom ipak nije toliko velik te koliko je razvijena ponuda kongre­snog turizma. City break je u Dubrov­niku itekako prisutan. Motiv putova­nja su i niz kulturnih programa koji kroz manifestacije privuku goste ili iskustva onih koji su ovdje stigli radi nečeg drugog dodatno obogaćuju. Nismo isključivo ‘sunce i more’ desti­nacija već integriramo i druge sadr­žaje. To je razlog zašto je naša sezona dulja nego drugdje na obali. Jedina smo županija koja u srpnju i kolovozu ostvaruje manje od 50 posto godišnjeg prometa, dok svi drugi imaju taj udio oko 60 posto. U tom smislu produ­ljenju turističke sezone svakako pri­donosi raznovrsnost ponude. To su naše prednosti i potvrda da je ne samo Turistička zajednica, već su svi akteri odradili dobar posao. Uvijek postoji prostora za poboljšanje. Vjerujem da će se ona događati u razdoblju pred nama.

Je li Turistička zajednica Dubro­vačko-neretvanske županije ras­polaže s određenim alatima pro­mocije koje neće zaustaviti unatoč okolnostima? Imate li procjenu koliko bi sredstava mogli izgubiti?
Mi smo obustavili sve naše aktivnosti na tržištu koje nisu započele. Druge nismo mogli zaustaviti. Riječ je o dvije kratke oglasne kampanje koje su prak­tički pri završetku. Niz turističkih saj­mova je otkazano ili pomaknuto za određeno vrijeme. No, vidjet ćemo hoće li biti svrhe uopće odrađivati ih onda i hoćemo li za to imati novca. U ovakvim okolnostima nikakav marke­ting ili snižavanje cijena, ponavljam, ne bi donijeli rezultate. Imat ćemo manje prihode. Dio ih moramo saču­vati kako bi mogli djelovati kad se pri­like poboljšaju i pokazati turistima da nismo nestali s tržišta. U suprotnom bilo bi to samo ‘bacanje novca u vjetar’. Što se tiče iznosa izgubljenih sredstava moramo biti zaista oprezni. Gubitci će ovisiti o duljini trajanja krize. Moramo se s njom suočiti i napraviti neke interne planove, ali teško je procijeniti koliko ćemo mi i ukupno gospodarstvo izgubiti. Gubitci će biti pozamašni i uz najavljene mjere Vlade nadam se da će se barem dijelom kompenzirati.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 4. ožujka 2020.

Pročitajte još

Policija istražuje je li snimka opasne vožnje ipak montaža

Dulist

ZBOG VIKE I VRIJEĐANJA Policija privela četiri maturanta Pomorske škole

Dulist

OD 1. LIPNJA BiH otvara granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija