Natrag
18.11.2018 15:29

facebook

twitter

google

rss

dulist

Rathman: Sve obveze lučke uprave u praksi su gotovo neprovedive

10.3.2014 @ 8:25 Baldo Marunčić Županija

Podijelite:

Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama trpi brojne kritike u javnoj raspravi.

Župani optužuju kako će ostati bez financija od naknade za koncesije, građani se bune protiv mogućeg ograđivanja plaža, stručnjaci smatraju kako je zakon centralizirajući i usmjeren protiv investicija. Ipak, generalan je stav da je zakon bitan, jer je pomorsko dobro važan nacionalni interes, s kojim treba znati upravljati. O ovom, ali i drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s ravnateljicom Lučke uprave Ploče Dešom Rathman.

Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama još uvijek je u javnoj raspravi, a već je podigao dosta prašine. Kakav je Vaš stav o tom prijedlogu, posebno na dio kojim se regulira upravljanje lukama?
– Zakonom se regulira upravljanje lukama i on time predstavlja najznačajniju komponentu upravljanja pomorskim dobrom u RH. Problematika upravljanja konceptualno je dobro postavljena jer je definiran upravljački proces i upravljačko tijelo na razini luke – lučka uprava. Primjenjen je model koji je prema dobroj praksi oblikovan i razvijen u većini europskih sustava. Lučkim upravama, kao predstavnicima javne vlasti, dodijeljena je regulativna, koordinacijska i planska uloga. Uloga lučke uprave vrlo se dobro nadovezuje na ulogu Agencije za integrirano upravljanje pomorskim dobrom, koja je nositelj planiranja i strateškog sagledavanja i usmjeravanja razvoja pomorskog dobra na nacionalnoj razini. Ova je razina planiranja do sada nedostajala. Zakon donosi novine u načinu dodjele koncesija tako da se za djelatnosti koje ne zahtijevaju isključivanje korištenja objekata infra i suprastrukture od strane drugih subjekata mogu izdati koncesije na zahtjev. Radi ovakvog nasljeđa danas se suočavamo s nerazlikovanjem uloge pojedinih subjekata u luci, posebno nerazumijevanjem činjenice da lučka uprava upravlja cjelokupnim lučkim sustavom, dok koncesionari provode i operacionaliziraju lučke djelatnosti prema zadanim pravilima i u zadanim okvirima.

Kako komentirate najavu najvećeg koncesionara Luke Ploče d.d. o mogućem odustajanju od višemilijunskih ulaganja. Postaju li novim Zakonom uvjeti za rad koncesionara nepovoljniji?
Upravo je to primjer situacije do koje nije smjelo doći. U preustroju lučkog sustava tijekom 90-ih prvenstvena koncesija dodijeljena je kao posebna kategorija poduzeću koje je do tada bilo ujedno i nositelj upravljanja, ulaganja i operacionalizacije u luci, na razdoblje od 12 godina, kao ustupak radi prilagodbe novom načinu funkcioniranja, prije svega tržišnom mehanizmu. Prvenstvenom koncesijom nije uvjetovano odgovorno poslovanje koncesionara, kao ni upravljanje rizikom. Iz perspektive trenutka, to je donekle i razumljivo, jer se to argumentiralo povijesnim i socijalnim elementima – velikim brojem lučkih radnika i njihovih radnih mijesta. Međutim, razdoblje koncesije se naknadno produljilo do 2037., odnosno do 2055. i tada ova kategorija gubi smisao. Posljedice toga upravo osjećamo u praksi. Projekt ITT u kojeg je samo lučka uprava uložila milijardu kuna pokrenut je zajedničkom inicijativom prvenstvenog koncesionara i lučke uprave. Kada su se sklapali ugovori o koncesiji, te naknadno produljivali, očito se propustilo razmišljati o instrumentima osiguranja i upravljanju rizikom od strane koncesionara. Lučka uprava kao davatelj koncesije kontinuirano izražava svoju zabrinutost za realizaciju projekta ITT, ne radi toga što koncesionar prijeti odustajanjem od ulaganja, već radi toga što su se već sada pojavile jasne dvojbe o tome je li koncesionar uopće u mogućnosti ispuniti svoj dio obveza u sklopu realizacije TRT- a koje se odnose na dobavu i montažu opreme. Projekt izgradnje infrastrukture čiji je nositelj lučka uprava odvija se prema planu, no koncesionar već sada kasni sa inputima u smislu specifikacije opreme, a koji su lučkoj upravi potrebni za dovršetak infrastrukture na način da ona bude usklađena sa zahtjevima projekta čiji je nositelj koncesionar. Prema prijedlogu Zakona predstavnik koncesionara neće biti u upravnom vijeću Lučke uprave koje bi trebalo umjesto dosadašnjih 8, brojiti 5 članova. Opisana situacija pokazatelj je kako subjekt kojeg bi trebalo usmjeravati i regulirati ne može sudjelovati u upravljačkom tijelu. Na prijetnje o odustajanju od ulaganja mogu reći jedino da je Luka Ploče nesporno resurs koji pruža dovoljno potencijala za isplativost ulaganja pod uvjetom da otklonimo opisane prepreke koje se odnose na mogućnost ulaganja na tržište.

Kako komentirate stanje u HŽ Cargu u vezi s poslovanjem i prometom u luci Ploče?
Situacija sa HŽ Cargom nije trenutna, niti predstavlja izolirani slučaj. Ona je dobar povod da se odrede razlozi dugogodišnjeg drastičnog pada prometa i poslovanja luke Ploče, te zašto je stanje prihvatnih kapaciteta kao i stanje sigurnosti, ekologije i organiziranosti pružanja usluga nezadovoljavajuće. Možda se čini čudno da se negativno izražavam upravo o području za koje je nadležna i odgovorna lučka uprava, no radim to svjesno kako bih naglasila problem ograničenosti ili čak nemogućnosti primjene upravljačkih instrumenata u praksi. Sve mogućnosti i obveze lučke uprave, premda predviđene zakonskim okvirom, u praksi su često gotovo neprovedive. Jer su u sustav implementirane povlaštene kategorije kao što je prvenstvena koncesija, HŽ kao jedini željeznički operator te niz sličnih rješenja koja znače monopolizaciju i onemogućavanje tržišnom automatizmu da rezultira kvalitetnijom i jeftinijom, odnosno konkurentnijom uslugom. Svjesna sam da situacija sa HŽ Cargom može rezultirati trenutnim i operativnim problemima, ali promjene koje se događaju su neophodne. Radi se o racionalizaciji u koju su uključene nepopularne mjere pa je za očekivati da će taj proces naići na otpor. U konačnici, radi se o pretvaranju neefikasnog poslovnog sustava HŽ-a u efikasni, pa to može samo pozitivno utjecati na konkurentnost transportne usluge, a time i plasman luke na tržištu. Potrebno je omogućiti upravljanje lukom kako bi se stvorili uvjeti za njen razvoj. Možda je nepopularno reći da poslovanje HŽ-a ne može biti u funkciji radnih mjesta, posebno ako su ona prekobrojna, međutim načela efikasnosti poslovnih sustava jedina su koja tržište može prihvatiti i koja mogu osigurati konkurentnost i dugoročnu dobrobit. Upravljanje lukom čiji je izravni nositelj lučka uprava, a zatim u hijerarhiji i resorno ministarstvo mora podržati i omogućiti funkcioniranje subjekata upravo na ovakav način.

Ne možemo izbjeći i temu termoelektrane na području luke. Zagovornici te ideje postaju sve glasniji, dok stanovnici neretvanskog kraja negoduju.
Procedura ulaganja na području luke podrazumijeva izdavanje koncesija koje predstavljaju dozvolu koncesionaru da se na određenom prostoru luke koriste ili grade kapaciteti i obavljaju određene djelatnosti. Najprije, mora postojati strategija razvoja luke, usklađena sa svim planskim dokumentima višeg reda, na razini ministarstva i Vlade. Sa strategijom razvoja mora biti usklađen Plan koncesija. Taj plan određuje vrste koncesija koje će lučka uprava izdavati na pojedinim područjima unutar luke u određenom planskom razdoblju. Naposljetku slijedi i raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije na određenom dijelu pomorskog dobra u nadležnosti lučke uprave. U natječaj se stavlja projekt koji mora biti usklađen sa svim prostornim i drugim planskim dokumentima. Ako se radi o izgradnji novih kapaciteta, Lučka uprava kroz projekt određuje tehnologiju i postavlja minimalne standarde kvalitete, te sigurnosne, ekološke i operativne standarde. Kada bi se donio prostorni plan na lokalnoj razini, on ne bi imao smisla ako nije usklađen sa prostornim i drugim planskim dokumentima višeg reda, posebno planskim dokumentima koje je donijela lučka uprava.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana