Pandemija koronavirusa, osim što je već sada sa sobom donijela, među ostalim, negativne ekonomske i gospodarske efekte, uvelike je utjecala i na opće psihološko stanje društva. U neke od građana uvukla se panika i strah te su brže bolje pohrlili osigurati si materijalnu egzistenciju ponajprije stvarajući kod kuće velike zalihe hrane, lijekova te dezinfekcijskih sredstava. Fotografije praznih polica po butigama dodatno su demoralizirale i onaj dio stanovništva koje panika još uvijek nije bila obuzela pa su se stoga, u većini slučajeva i oni odlučili nabaviti zalihe, više iz straha da će im ostali ljudi sve pokupovati. Kako ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s obzirom da pojava novog koronavirusa COVID-19 predstavlja novost te mnogi detalji nisu poznati, to pojačava osobni doživljaj opasnosti te je strah normalna reakcija.
—Panika pak predstavlja intenzivan, odnosno jak doživljaj straha, a strah može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju – prijetnju koju pretpostavljamo ili očekujemo i percipiramo na temelju naše osobne procjene ili doživljaja rizika. To je slučaj i s doživljajem prijetnje od zaraze koronavirusom. Strah i tjeskoba, a s tim u vezi i naše ponašanje, često nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiološkim podatcima već odraz našeg osobnog doživljaja rizika ili opasnosti. Koliko su zapravo ljudi u strahu i kolika je razina panike u populaciji trenutno prvenstveno zaključujemo na temelju onoga što vidimo u bliskom okruženju ili preko medija. To nije ni na koji način provjereno, ispitano ili istraživano, a i općenito je malo podataka i istraživanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje – ističu iz Zavoda.
Kao i sve izvanredne situacije tako i ova s koronavirusom izaziva kod ljudi ponašanje i reakciju koja je atipična. Ovo nam je nešto novo te su stoga ljudi podložni ponašanjima poput panike, građenja nekih svojih konstrukcija koje ponekad mogu odvesti u krivom smjeru, a to je, među ostalim, upravo ovo čemu svjedočimo posljednjih dana, tj. stvaranje svih silnih zaliha namirnica
‘Važno je razumno se ponašati’
Situacija s pandemijom itekako, dakle, ima i svoju psihološku stranu o kojoj smo za ovaj broj DuLista porazgovarali s prof. psihologinjom Vesnom Raguž Staničić.
—Kao i sve izvanredne situacije tako i ova s koronavirusom izaziva kod ljudi ponašanje i reakciju koja je atipična. Ovo nam je nešto novo te su stoga ljudi podložni ponašanjima poput panike, građenja nekih svojih konstrukcija koje ljude ponekad mogu odvesti u krivom smjeru, a to je, među ostalim, upravo ovo čemu svjedočimo posljednjih dana, tj. stvaranje svih silnih zaliha namirnica. Problematika se svakako ne smije podcijeniti. Pandemija koronavirusa u sebi doista nosi određenu količinu ozbiljnosti, ali važno je ostati u okvirima onoga što je primjereno razumskom ponašanju. Treba pratiti obavijesti koje se daju, slušati informacije i naputke stručnih epidemioloških i drugih službi te se sukladno njima ponašati – ističe psihologinja Raguž Staničić dodavši kako je sve ponašanje mimo ovoga neprimjereno te otežava cjelokupno nošenje s ovom situcijom koja je rijetka te svima teško pada. Na samom početku pandemije, dok se o koronavirusu tek izvještavalo u vidu nekoliko slučajeva u Kini, javnost je uvelike ‘krivnju’ svalila na medije te je prevladavalo generalno mišljenje kako upravo oni cijelu situaciju preuveličavaju te kako informacije medija nisu istinite. Nitko u početku nije ni mogao sagledati posljedice koje su se za svega mjesec dana počele očitovati.
— U početku su svi bili ljutiti za medije vjerujući da oni napuhuju situaciju. Međutim, sada smo se svi uvjerili da su mediji odlično obavili svoj posao i da su na vrijeme obavijestili i slali prave naputke o ponašanju, a to što se ljudi nisu ponašali u skladu s time te i što su cijelu situaciju tako doživljavali, proizlazi iz naših mehanizama obrane. Nama zapravo ne odgovara da nam se nešto poremeti, da se promijeni naš uobičajeni ritam ponašanja na kojeg smo naučili i sebi prilagodili – ističe ova psihologinja.
‘Samoizolacija nosi i odgovornost’
Na tisuće ljudi samo u Hrvatskoj su u petnaestodnevnoj samoizolaciji što također može imati specifičan psihološki efekt. Te osobe ne bi doslovno smjele izlaziti te bi trebale biti lišene socijalnih kontakata što osobama može teško ‘pasti’ s obzirom da su kao društvena bića uvelike ovisna o interakciji s drugim ljudima. Ipak, naglašava psihologinja Raguž Staničić, samoizolacija podrazumijeva u sebi i veliku dozu odgovornog ponašanja prilikom kojeg se apelira i računa na to da će osoba u samoizolaciji to razumjeti i prema tome se ponašati.
U početku su svi bili ljutiti za medije vjerujući da oni napu- huju situaciju. Međutim, sada smo se svi uvjerili da su mediji odlično obavili svoj posao i da su na vrijeme obavijestili i slali prave naputke o ponašanja
—Međutim, znamo da nisu svi skloni poslušati i nisu onakvi kakve bismo ih očekivali da budu. Da je tako ne bi bilo ni drugih problema. Može se dogoditi da netko samoizolaciju ne doživi onako kako bi trebao. Iz tog razloga se i pribjegava mjerama kažnjavanja ukoliko se ljudi tako ne ponašaju. Dakle, osobe u samoizolaciji trebaju biti izolirane, ne izlaziti vani te se ponašati prema onome što nalaže ovaj oblik izolacije – naglašava Raguž Staničić. Osim trenutne situacije, veliko je pitanje kako će se ljudi nositi sa svakodnevicom kada pandemija koronavirusa prestane. Već sada je sa sobom donijela brojne negativne posljedice po svaku granu gospodarstva te se za sada ne naziru pozitivne prognoze, a ističe se kako bi dugoročno mogla ostaviti i različite negativne psihološke posljedice. Psihologinja Raguž Staničić naglašava kako je za sada teško predvidjeti kako ćemo se ponašati i kakve će sve konkretno biti posljedice.
‘Materijalne stvari mogu se nadoknaditi’
— Teško je unaprijed govoriti što možemo očekivati i od kojeg segmenta društva. Različito će se zasigurno ponašati ljudi koji su izgubili u turizmu, ugostiteljstvu ili drugim segmentima življenja. Mislim da je i tada važno ostati u kontaktu s ljudima i pozivati ih na što razumnije ponašanje. Nadoknade cijele situacije postepeno će se događati. Do toga ne može doći naglo, ali za očekivati je da će svatko pretrpjeti neku štetu. Vjerujem da su već sad ljudi u potpunosti svjesni da će se takve stvari događati. Mislim da će se ipak negdje aktivirati onaj dio razuma u nama koji će nam reći da je ipak važno da ovo preživimo sa što manje posljedica, odšteta i, ne daj Bože, onih najtragičnijih ishoda. To je važno, a druge materijalne stvari će se nadoknaditi. Proživjeli smo rat, imamo to iskustvo gdje smo svi bili svjesni da se materijalne stvari mogu nadoknaditi – zaključila je psihologinja Vesna Raguž Staničić.
‘SVE ĆEMO PREVLADATI’
Crveni križ: ‘Ljudi nas već zovu za psihosocijalnu pomoć’
Crveni križ Dubrovnik pokrenuo je dva broja telefona za pomoć potrebitima, a među njima je onaj za psihosocijalnu pomoć. Osobe kojima je potrebna psihosocijalna podrška mogu se putem telefona svaki dan od 8 do 20 sati obratiti obučenim volonterima na telefon 09923 85 237 i porazgovarati s njima. Kako doznajemo od ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Živka Šimunovića, od otvaranje ovih linija odmah su im se počeli javljati sugrađani potrebni pomoći. —Imamo obučene volontere te mogu pomoći svima kojima je takva vrsta pomoći potrebna, a ako situacija oko koronavirusa potraje itekako će biti sve potrebnija. Stvara se nervoza, panika, a naša je želja ljude smiriti i pružiti im pomoć. Nije se lako boriti protiv nečega što ne vidimo. Sve ćemo mi to prevladati, ljudi su velikog srca, nitko neće ostati sam, bit ćemo solidarni i pomoći jedni drugima bez imalo sustezanja i okolišanja – poručio je za DuList Šimunović.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. ožujka 2020.