Natrag
22.4.2018 20:33

facebook

twitter

google

rss

dulist

PROFESOR ČESKO ANALIZIRA ‘Milioni’ i ‘dadakanje’ u Vijećnici

19.3.2018 @ 22:29 Baldo Marunčić Aktualno

Podijelite:

Već smo odavno poprilično navikli da se za govornicom dubrovačkog Gradskog vijeća govori svašta, ili bolje reći da smo se naslušali svega, ponajmanje onog za život bitnog, a ponajviše onog politički trivijalnog.

S obzirom da smo u Mjesecu hrvatskog jezika, koji traje od 21. veljače do 17. ožujka, odlučili smo se pozabaviti onim dijelom političkog govora koji je medijima često u drugom planu, a tek povremeno, zbog nekih primjera koji nam ‘zaparaju uši’, prijeđe u prvi red važnosti. Na svojevrsni test poznavanja hrvatskog standardnog jezika stavili smo naše gradske vijećnike, i to na sjednici održanoj 9. ožujka, a za glavnog arbitra angažirali dr. sc. Antuna Česka, vrsnog poznavatelja hrvatskog standardnog jezika s pola stoljeća praktičnog rada u izdavaštvu. Kao uzorak smo uzeli prva dva sata sjednice, dakle za vrijeme vijećničkih pitanja, dok su naši vijećnici još uvijek odmorni.

— Iskreno, bio sam pripravan podnijeti pravu jezičnu torturu, naviknut na jutarnje slušanje Prvog programa Hrvatskog radija i dnevno gledajući raznovrsne emisije HrT-a, pa i TV dvevnik i Županijsku kroniku, uz napomenu da tekstove spikera i voditelja redovito provjeravaju njihovi profesionalni fonetičari i lektori. Suprotno tomu, naši vijećnici i gradonačelnik više nego ugodno su me iznenadili i svojim uljudnim ponašanjem, ali nadasve tečno jezično sročenim svojim pitanjima i odgovorima, to više što je bila riječ o spontanim, nepripremljenim iskazima – iznio nam je svoj prvi dojam profesor Česko. Naravno da nije izostao cijeli popis profesorovih zapažanja o nepravilnim iskazima gradskih vijećnika, kao i odgovarajući pravilni iskaz. Uz profesorovu napomenu: Tko je više govorio, više je i griješio!

Točke se ne ‘skidaju’
Nepravilno je na početku svog izlaganja vijećnike nazvati ‘uvaženima’, pravilno je reći poštovani, cijenjeni ili ugledni. Česta je pogreška i izraz ‘navedeno’ (područje, koncesija…), jer ‘navedeno’ znači citirano. Pravilno je reći naznačeno, spomenuto ili označeno. Više puta je profesor Česko zabilježio nepravilan izraz ‘milion’, i kod gradskih vijećnika (Katarina Doršner) i kod gradonačelnika Frankovića te njegove zamjenice Orlande Tokić, a jasno je da je jedino pravilno reći milijun. Na sjednici je gradski vijećnik Ljubo Nikolić tražio ‘skidanje’ točke dnevnog reda, a trebao je tražiti njeno izostavljanje, što je nekoliko minuta kasnije pravilno rekao predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. A onda opet dodao kako je zapisnik ‘usvojen’, a trebao bi biti prihvaćen ili odobren. Promjene su napravljene ne ‘u odnosu’, već s obzirom na dnevni red ili prema dnevnom redu. Također, Vijećnik Nikolić je istaknuo kako se statut nije ‘iskomunicirao’, a trebao je tu riječ zamjeniti glagolom dogovoriti se. Potrebica je spomenuo kako će se mijenjati ‘isključivo’ jedna točka, a pravilno je reći samo jedna točka. Izraz ‘koji predstavlja plato Srđ’ treba zamijeniti izrazom koji označava ili koji je.

‘U pravu’ su zakoni
Raspravljali su gradski vijećnici ‘po pitanju kanalizacije’ i ‘po pitanju skidanja spomenika’, a pravilno je raspravljati o pitanju (ovdje još i uklanjanje umjesto ‘skidanja’, što je za spomenike Mladen Gojun točno rekao). ‘Da li ste inzistirali’ ili ‘da li će na tom području’ također se moglo čuti (Ivo Lučić, Emilijo Puljizević). Takvo ‘dadakanje’ i inače je dosta česta pojava u svakodnevnom govoru. Profesor Česko kao pravilno, pak, ističe jeste li inzistirali odnosno hoće li na tom području. Također, pravilno je umjesto izraza ‘socijalni slučaj’ reći socijalno ugroženi/potrebiti te da je nešto obvezno potrebno, a ne ‘nužno’ potrebno. Na temu korištenja gradskih stanova gradonačelnik Franković pogrešno je naveo kako osoba ne ‘koristi’ stan, jer je riječ o povratnom glagolu koristiti se. Dakle, pravilno je ne koristi se. Također, gradonačelnik je govorio o ‘šteti nastaloj po Libertas’, a pravilno je reći šteta nanesena Libertasu. Najavio je reviziju svih donacija Grada Dubrovnika, ali je krivo rekao kako se to radi ‘redovno’, a trebalo bi se raditi redovito. Ne kaže se ‘vjerovatno’ (Franković), nego vjerojatno, od vjerujem.

Ispravno je kad netko ima pravo, a ne kad je ‘u pravu’, jer su, ističe profesor Česko, u pravu zakoni i propisi. Odluke se donose na osnovi, a ne na ‘osnovu’ dokumenata, a Dubrovnik je grad kojemu je, a ne ‘čiji’ je turizam u usponu. Naši političari, izgleda, baš i ne vole povratnu zamjenicu ‘se’, jer ju ili ne koriste ili ju pogrešno koriste. Katarina Doršner pogrešno navodi da građani ‘koriste’ taksi, a umjesto da je zahvalila gradskim službama zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić im ‘se zahvalila’. Dakle, umjesto da je iskazala zahvalnost, od njih je nešto ljubazno odbila. Usput, Tokić se čula ‘sa ravnateljem’, a trebala se čuti s ravnateljem. Hrvatske vode nisu ‘nadležno’, već mjerodavno, nadređeno ili zaduženo tijelo, ovisno o kontekstu (Tokić). Umjesto ‘krivog pravca’ pravilan je pogrešan (promašen) smjer. Imaju naši gradski vijećnici problem i s pojmovima vremena, ali i mjere. Tako se nešto neće dogoditi za ‘par’ dana, već za nekoliko dana, niti ‘kroz ovu godinu’, već tijekom ove godine. Površina nije ‘viša’, nego veća od 400 metara četvornih, a umjesto ‘površine 100 metara četvornih’ pravilno je reći površina od 100 metara četvornih.

‘Krivi’ način
Jednosmjenski rad u školi ili loša praksa se ne ‘dokidaju’ (Krešimir Marković), već ukidaju, a u rekonstrukciju ili proširenje ceste se ne ‘kreće’ (Tokić), već počinje. Pravilno je reći i povijesna (Franković) umjesto ‘stare’ gradske jezgre (Nikolina Soko), kao i njihovo uklanjanje umjesto ‘uklanjanje istih’ (Soko). Također, u više navrata je naziv osnovne škole krivo naglašavan s Márina Getaldića ili Držića, a trebalo bi biti Marína. ‘Interes od strane radnika’ (Franković) trebao bi biti tek interes (zanimanje) radnika, a nešto nije učinjeno na ‘krivi’, već na pogrešan, netočan ili nepravilan način. A kad je riječ ‘način’ na tapeti, profesor Česko istaknuo je razliku između nepravilnog ‘na način da se financira’ od pravilnog tako da se financira, tj. između nepravilnog ‘kako i na koji način’ i pravilnog kako to (Franković).

Vijećnici su trebali pozorno ili pomno, a ne ‘pažljivo’ pratiti što se govori, jer je postavljen velik broj (mnoštvo), a ne ‘čitav niz’ pitanja. Umjesto ‘u ovom slučaju’ pravilno je bilo reći u ovom primjeru (ovoj situaciji). Za kraj vrijedi istaknuti i jedan zanimljiv primjer gradonačelnika Frankovića, koji je govoreći o placi u Gružu (pravilno ga je pitao Vido Bogdanović) svoje izlaganje započeo s nekoliko ‘pjaca’, da bi se u međuvremenu ispravio te završio s nizom pravilnih izraza placa.

— Rehabilitirao se – komentirao je za kraj Frankovićevu jezičnu evoluciju profesor Česko.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana