Natrag
10.12.2018 07:31

facebook

twitter

google

rss

dulist

Privatizacije i dalje u zraku

4.12.2013 @ 10:10 Mia Njavro Aktualno

Podijelite:

U ponedjeljak, 2. prosinca, nije se doznala sudbina HPB-a, Croatia osiguranja, HŽ Carga i Zračne luke Zagreb.

Odluku tko će postati novi vlasnik Croatia osiguranja, odnosno Hrvatske poštanske banke Vlada treba donijeti do kraja godine. Jedini je i to neslužbeni podatak koji smo uspjeli dobiti u Ministarstvu financija iako je jučer, 2. prosinca, iscurio rok do kada su potencijalni kupci trebali dostaviti svoje obvezujuće ponude, piše Poslovni.hr

Tijekom prošlog tjedna u financijskim kuloarima moglo se čuti kako su 'obvezujući' rokovi opet pomaknuti, za HPB do devetog, a za Croatiju do 16. prosinca. Naime, u odluci Vlade usvojenoj 10. listopada o izboru investitora (rovinjski Adris i poljski PZU) koji ulaze u završni finiš stoji tek zaduženje Ministarstva financija da nakon što od konzultantske kuće KPMG dobije analizu obvezujućih ponuda ministar Slavko Linić u roku 30 dana mora Vladu izvijestiti je li za CO povoljniji Adris ili PZU. Linić je svojedobno isticao kako će s ovim transakcijama pokrpati neke rupe ovogodišnjeg proračuna pa je izgledno da bi Vlada konačnu odluku morala donijeti u tijesnom postupku prije početka prosinačkih blagdana.Za razliku od prodaje HPB-a koja se odvija po vrlo konkretnom modelu – tko iskešira više milijuna bit će vlasnik banke, privatizaciju Croatia osiguranja prati evidentna netransparentnost što bi u konačnici moglo rezultirati pravnim posljedicama.

Podsjećamo, Vlada za CO nije istaknula koji udjel prodaje već je zagonetno navela da novi vlasnik osim plaćanja dionica morao društvo i dokapitalizirati, a dovršetkom tog postupka "Republika Hrvatska zadržat će u vlasništvu najviše 30 posto dionica, odnosno najmanje 25 posto plus jednu dionicu kapitalno osnažene Croatije." Temeljem te nedorečenosti Adris je u neobvezujućoj ponudi za 41,8 posto dionica ponudio 104,5 milijuna eura i 130 milijuna eura za dokapitalizaciju. PZU je pak za 50 posto dionica bio voljan platiti 142,5 milijuna eura i 50 milijuna eura za dokapitalizaciju. Upravo taj magloviti detalj navodno je presudio da su se iz utakmice za CO odmah na startu povukli neki europski osiguratelji, ali i američki AIG koji je odustao zato što je htio kupiti svih 82,47 posto dionica iz državnog portfelja. U financijskim kuloarima se šuška da su zbog netransparentnosti postupka predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću prigovorili i pojedini europski premijeri, temeljem prosvjeda njihovih osiguravatelja koji su bili zainteresirani za Croatiju. Međutim, odustali su iz bojazni da bi kupoprodaja mogla postati poligon za nerješiva sporenja po kojem će se modelu razgraničiti vlasnički udjeli između Vlade RH, novog vlasnika i malih dioničara koji drže gotovo 20 posto Croatia osiguranja.

Zbog sjena koje prate privatizaciju Croatije Vlada i Ministarstvo financija moraju prije nego što zaprime obvezujuće ponude Adrisa i PZU-a javno objaviti kriterije i mjerila za izbor najpovoljnijeg kupca što im je KPMG morao već razraditi. Naime, neobvezujuće ponude Adrisa i PZU potpuno su neusporedive i to se ne bi smjelo reprizirati kod konačne odluke. Nepoznati i nedostupni parametri po kojima će se ocjenjivati završne ponude podloga su ne samo za dvojbu u objektivnost prodavatelja već su i povod da onaj tko izgubi utakmicu svoje nezadovoljstvo iskaže podizanjem tužbe.Vrlo blizu probijanja zacrtanog roka za privatizaciju približila se i Hrvatska poštanska banka. Umjesto do početka prosinca, Vlada je potencijalnim kupcima produljila rok za predaju obvezujućih ponuda do idućeg ponedjeljka 9. prosinca, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik iz krugova bliskih transakciji.Iz Vlade zasad šute o razlozima probijanja rokova objašnjavajući to osjetljivošću pregovora pa nije poznato jesu li u pitanju tek tehnikalije ili je razlog ozbiljnije prirode.

Inače, izvan zacrtanih rokova isklizalo je i dubinsko snimanje zbog velike količine detalja iz poslovanja koji su zahtijevali naknadno pojašnjenje.Unatoč spekulacijama o velikom interesu, kad je pokrent proces prodaje, u utrci za titulu novog vlasnika HPB-a ostale su samo austrijska Erste&Steiermärkische banka i mađarski OTP. Za 99,13 posto dionica Erste je dao neobvezujuću ponudu od 149,51 eura po dionici, što znači da je za HPB bio spreman platiti 130,2 milijuna eura. Konkurentska ponuda bila je financijski nešto slabija i došla je u rasponu od 92,2 milijuna do 118 milijuna eura. Drugim riječima OTP je procijenio vrijednost dionice od najmanje 105,84 eura do najviše 135,46 eura.Neslužbeni rok za odluku o novom vlasniku HPB-a, odnosno potpisivanje ugovora, i dalje se spominje 17. prosinca.

Ako je suditi po usvojenom rebalansu proračuna, izvjesno je tek da u Banskim dvorima računaju na božićnih milijardu kuna prihoda od privatizacije posljednje velike državne banke. Novi vlasnik tim potezom će povećati aktivu za gotovo 18 milijardi kuna, a bazu klijenata za 635.000 građana i 9.000 tvrtki i kontrolu nad dodatnih 4,3 posto bankarskog tržišta. Za konkurenciju to znači rošadu u prvih deset igrača – kupnjom HPB-a Erste bi postala druga po veličini banka u Hrvatskoj, odmah iza Zagrebačke banke, a OTP bi preskočio Splitsku banku i zauzeo šestu poziciju na tržištu, zaključuje Poslovni.hr.

Komentari





O autoru: Mia Njavro

Diplomirana novinarka i magistrica komunikologije. U slobodno vrijeme pišem, u radno vrijeme pišem. Prestala sam skupljati salvete, a najčešće se bavim temama od životne važnosti, kao što su filmovi, glazba i društveni mediji.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana