Urednički izbor

Pogledajte video o 5000 godina naseljenosti Župe dubrovačke

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Brojni tragovi arheološke baštine u Župi dubrovačkoj svjedoče nam o ranoj naseljenosti ovog područja prije više od 5000 godina.

Najstariji nalazi predstavljeni su s dvije kamene glačane sjekire, iz bakrenog doba, pronađene ispod Dupca. U razdoblju brončanog i željeznog doba župski prostor je sastavni dio prapovijesnih zajednica indoevropskog porijekla za koje je karakteristično naseljavanje po gradinama i pokopavanje pod gomilama. Kasnije se, negdje od 8. stoljeća prije Krista te zajednice profiliraju u pojedine ilirske etnike, od kojih ovdje nalazimo narod Plereja.

Susreti s naprednijom grčkom, a kasnije rimskom civilizacijom, počinju negdje od 4. stoljeća prije Krista. Rimska okupacija ostavlja, između ostalog, antičku luku u Srebrenom, čije ostatke možemo i danas vidjeti na morskom dnu. Daljnji razvoj Župe događa se usporedo s usponima i padovima cijelog rimskog carstva. U tom smislu nalazimo i prve pojave kršćanstva već u 4. stoljeću poslije Krista. Prema svetom Jeronimu, sv. Ilar je boravio na prostoru Župe i Cavtata tijekom 4. stoljeća gdje je učinio brojna čuda, među kojima su najpoznatija ona o spaljivanju zmaja Boasa iz špilje Šipun i smirivanju valova nakon potresa, čime je spasio Župu. Tragove prvih ranokršćanskih crkvi iz 5. do 7. stoljeća nalazimo na Spilanu i Gradcu, ranije prapovijesnim gradinskim lokalitetima, a kasnije važnim kasnoantičkim utvrdama.

Najvažniji tragovi iz starohrvatskog razdoblja predstavljeni su ostatcima takozvane kamene pleterne skulpture, preostale od prvih crkava iz 9. do 11. stoljeća. Jedan od njih, zabat s prikazom euharistije, postao je i simbolom današnje Župe dubrovačke.

Kroz daljnja razdoblja Župa je sastavni dio Dubrovačke Komune, odnosno kasnije Republike. Iz razdoblja 11. do 12. stoljeća posebno je važan nalaz glagoljskog natpisa na ulomku antičke tegule, pronađen kod svetog Đurđa na Petrači. Riječ je o drugom najdužem natpisu tog vremena na glagoljici, odmah iza Baščanske ploče. To je ujedno i najstariji dokaz pismenosti u Župi, a datira se u kraj 11. i početak 12. stoljeća.

Iz kasnijeg razdoblja srednjeg vijeka posebno su zanimljivi stećci – kameni nadgrobni spomenici, karakteristični isključivo za područje zapadnog Balkana. Najljepše primjerke nalazimo kod sv. Đurđa i u Platu kod Velike Gospe.

Pročitajte još

Sudionici Feste grličali se u crkvi Parca prije početka manifestacije

Dulist

O 100. GODIŠNJICI SMRTI O službi Celestina Mata Medovića u samostanu Male braće

Dulist

HIRovci OPLOVILI RT HORN ‘Nastavljamo prema kanalu Beagle…’

Dulist.hr

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija