Aktualno

PETICE IZ OBVEZNIH PREMETA Klasičari Nikoleta, Karlo i Viktor ‘rasturili’ na državnoj maturi i upisali najbolje fakultete u državi

Maturanti Klasične gimnazije Ruđer Bošković Nikoleta Benić, Vik­tor Bakija-Zima i Karlo Bulić dobili su odlične ocjene na svim ispitima iz obveznih predmeta u A razini na ovogodišnjoj državnoj maturi. Svoj uspjeh teme­lje na vrhunskom znanju i vještinama učenja koje su dobili tijekom četvero­godišnjeg školovanja, odličnim profeso­rima te uloženom trudu. Upisali su svi željene fakultete. Viktor i Nikoleta od jeseni kreću na Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, dok je Karlo upisao Katolički bogoslovni fakul­tet Sveučilišta u Splitu. Karlo je bio prvi na upisnoj listi, dok je Nikoleta bila na 123., a Viktor na 83. mjestu.

Učenici generacije

Inače, ukupno 24 maturanta brojala je generacija maturanata iz Klasične gimnazije, a na obveznim i izbornim
ispitima dobili su 25 odličnih ocjena. Karlo je bio među 1 posto najboljih uče­nika u generaciji u hrvatskom jeziku. Od 19.298 pristupnika zauzeo je čak 13. mjesto. Bio je i među 1 posto naj­boljih maturanata u matematici. Imao je 96,30 posto riješenosti testa te je u Hrvatskoj bio 77. od 9.571 pristupnika. Nikoleta je u pet posto učenika genera­cije u hrvatskom jeziku, kao i iz mate­matike – od 9.571 pristupnika završila je na 446. mjestu s 85,19 posto riješe­nosti testa, dok je Viktor s 87,04 posto riješenosti testa bio 375., odnosno među 4 posto najboljih učenika gene­racije. Viktor se istaknuo i u fizici te je bio među 3 posto najboljih maturanata. s ostvarenih 85 posto riješenosti testa.

— Fizika je bila teška i rijetko tko je imao iznad 90 posto. Svi koji su imali iznad 85 posto, kao ja, među 2 su posto najboljih u državi jer je očito fizika bila najteža na maturi, uz kemiju – rekao je Bakija Zima. Ništa zanemariv uspjeh nije bio ni onaj Nikoletin koja je ostvarila 80 posto riješenosti testa u fizici.

— Bila sam jako zadovoljna, osjećala sam kao da mi se isplatio rad koji sam uložila u učenje tijekom zadnjih mje­sec dana prije mature. Najviše sam bila zadovoljna s rezultatima mate­matike i fizike jer sam se za njih naj­više pripremala – ističe Nikoleta kojoj je FER bio prvi izbor. Najviše ju je zanimalo računarstvo, i to od trećeg razreda srednje škole, a znala je kako je upravo FER najbolji fakultet za to područje. Viktor se s druge strane ipak dvoumio. Naime, nije znao hoće li se usmjeriti prema fakultetima koji su srodni kemiji i biologiji ili onima koji su srodniji matematici i fizici koje je na kraju i izabrao. Zanima ga elektroteh­nika te općenito sve što strojevi mogu napraviti, posebno energetika i proi­zvodnja struje. Karlo naglašava kako je njegova reakcija na odlično ostvaren uspjeh bila takva da je bio oprezan da se ne uzoholi. Objasnio nam je i kad se pojavio njegov interes za upis na bogosloviju.

— Postupno se razvija. Već sam tije­kom ljeta s drugog na treći razred počeo o tome razmišljati, a intenzivno tijekom adventa u trećem razredu srednje škole – priča nam Karlo.

Dodatne pripreme

Sve što su radili i učili u srednjoj školi, isplatilo im se na maturi, priznaju. No, bilo je potrebno dodatno se pripremati. Njihovu je generaciju ‘zahvatila’ i epi­demija koronavirusa te su kraj školske godine proveli doma, za računalima prateći online nastavu. Naviknuli su se brzo na takav tip nastave, a profe­sori su im dosta izlazili ususret s infor­macijama, ispitima i ocjenama. Niko­leta ističe kako je online nastava za nju ipak bila zahtjevnija, a Karlo ističe kako je iziskivala dosta vremena. Vik­tor pak govori kako je imao osjećaj da ima više vremena. Uz redovnu nastavu, paralelno je pratio video-predavanja koje su mu slali profesori iz Trinoma na kojem se dodatno pripremao za maturu. Nikoleta je išla na pripreme za matematiku koje je profesorica
održavala u školi.

— Na temelju znanja iz škole lako sam se prisjetila gradiva ponavljajući za maturu te rješavajući stare ispite – kaže Nikoleta. Fiziku je najviše učila, zato što, kaže, nije imala puno vre­mena tijekom godine zbog školskih obaveza. No, sve je nadoknadila dodat­nim odlascima na pripreme u školi. Viktor ističe kako je važno upijati zna­nje tijekom četiri godine školovanja.

— No, ima slučajeva kad netko ne zna do kraja četvrtog razreda što želi upi­sati te se onda počinju pripremati. Svi, čak i oni kojima matematika i fizika nisu išle najbolje, na zadnjoj se godini mogu pripremiti i upisati ono što žele. I onaj tko je imao lošije ocjene iz mate­matike, ako se već počne pripremati u 10. mjesecu, mogao bi dobro napi­sati maturu – rekao je Viktor dodajući kako je potrebno imati volje i interes. Karlo ističe kako se dosta rada krije iza uspjeha. No, za njega je bitno istaknuti kako je riječ o konstanti. I on spomi­nje kako su radili i ‘skupljali’ znanje tijekom četiri godine. Intenzivnije se počeo pripremati za maturu kad je završila škola.

— Nisam toliko učio do mature, nisam imao de facto ni kad, jer ionako su školske obveze takve da teško omo­gućavaju puno vremena za raditi za strane. Baš sam bio govorio profeso­rici da jednostavno znam neki zadatak iz matematike kad dobijem jer toliko je toga sistematično obrađeno i ‘nasla­gano’ sve jedno na drugo, tako da sam se mogao snaći. Književnost također, neke stvari su mi opće poznate što mi je svakako olakšalo pisanje mature. U školi smo imali određene pripreme za obvezne predmete, a na pripreme iz engleskog jezika sam išao na Algebru – rekao je Karlo. Sretni su i zahvalni profesorima koji su s njima radili i pokazali im znanje koje su mogli primijeniti.

— Nije riječ bila o sreći, nije taj uspjeh došao samo tako, nego sam radio i taj se rad i trud isplatio. I to je ključ, svi koji žele upisati ono što hoće trebaju početi učiti na vrijeme. Toplo prepo­ručam Trinom koji mi je pokazao kako fizika funkcionira te sam bolje razumio zadatke koje smo rješavali – istaknuo je Viktor te se složio s Nikoletom kako su u hrvatskom jeziku postojala određena pitanja za koja su se maturanti dvoumili jesu li uopće trebala biti na ispitu, obzi­rom da je najavljeno kako je određeno gradivo ‘izbačeno’. Test iz hrvatskog jezika za Karla se činio možda teži od onoga što je prije rješavao.

— Bilo je dosta stvari za koje možda nisam bio u potpunosit siguran. Objek­tivno sam ga smatrao teškim u odnosu na prijašnje godine – rekao je.

Dobar temelj

Nikoleta jedva čeka poći na fakultet te smatra kako će je više zanimati nego srednja škola.

— Bit ću više fokusirana na ono što me zanima. Na meni će biti više odgo­vornosti jer nije isto okruženje kao u srednjoj školi – ističe Nikoleta. Vik­tor je čuo kako je prva godina izrazito zahtjevna i naporna te se za nju treba najviše pripremiti.

— I ako je prođemo, naviknut ćemo se na taj ritam te količinu predmeta i zahtjevnost fakulteta. Bit će onda lakše dalje. Svjestan sam toga da ću puno raditi kako bi prva godina prošla naj­bolje, ali sretan sam jer znam da je to nešto što me zanima – rekao je. Viktor ističe kako moraju biti zahvalni profe­sorima koji su se potrudili pripremiti predavanja za pripreme.

— Imali smo online predavanja iz hrvatskog, matematike i engleskog jezika. To nam je bilo najpotrebnije i na njima smo posebno radili. To ne znači da nismo radili druge predmete. Obra­đivali smo ih, ali puno manje. Puno smo vremena imali za predmete koje pišemo na maturi – naglasio je Viktor koji ističe kako je Klasična gimnazija jedna od težih, ako ne i najteža srednja škola u županiji.

— Naučila me je kako trebam učiti. Zapravo, stekao sam vještine koje mi omogućuju da naučim što više gra­diva, u što manje vremena. I zbog tih radnih navika i vještina, mislim da je Klasična gimnazija dobar temelj za bilo koji fakultet – ističe Viktor. Klasična gimnazija pruža temeljno znanje za daljnje obrazovanje, potvrdio je Karlo, no njemu je puno bitnije to što pruža određenu odgojnu dimenziju.

— U srednjoj sam školi zavolio puno predmeta, pogotovo književnost. Zbog toga je postojalo dosta fakulteta na kojima sam još bio voljan studirati – kazao je Karlo i dodao kako je ‘cijeli život proces sazrijevanja i rasta’.

— Srednja škola je važan dio, ali opet – samo dio života. Zahvalan sam na svemu i opet bi upisao Klasičnu gimnaziju, iako ovisi o pojedincu koliko će iskoristiti ono što mu je dano – naglasio je.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 29. srpnja 2020.

Pročitajte još

DUMAM-E POKRENULE PETICIJU Vratite nam autobusne linije!

Dulist

[FOTO] Nevrijeme stiže s mora, pripremite ombrele

Dulist

Važna obavijest redakcije DuLista

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija