Natrag
18.12.2018 22:23

facebook

twitter

google

rss

dulist

Otvara se izložba posvećena Stjepanu Gradiću

8.7.2013 @ 13:35 Ana Prohaska Kultura
2;2

Podijelite:

 
Središnji ovogodišnji projekt Dubrovačkih muzeja u 2013. godini posvećen je „ocu domovine“ Stjepanu Gradiću, čime se obilježava 400. obljetnica njegova rođenja.

Tim povodom sutra u 20 sati  u Kneževu dvoru bit će otvorena velika izložba posvećena upravo Stjepanu Gradiću.
Voditeljica cjelokupnog projekta je Pavica Vilać, ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dok su kustosice izložbe dr.sc.Vedrana Gjukić-Bender i Marina Filipović iz Kulturno-povijesnog muzeja, dok je izložbu postavio Marin Gozze.

U realizaciji jedinstvenog kataloga koji prati izložbu angažirani su brojni vanjski suradnici, vrsni znanstvenici, među kojima je akademik Stjepan Krasić inače vrsni poznavatelj života i djela Stjepana Gradića. Uz njega su autori tematskih poglavlja akademik Nenad Vekarić,  dr.sc. Vinicije Lupis, dr. sc. Katarina-Horvat Levaj, dr.sc. Gorana Stepanić, dr.sc. Mijo Korade, te djelatnici Dubrovačkih muzeja dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender i mr.sc. Tonko Marunčić.

Dubrovački muzeji su već u prethodnim mjesecima organizirali niz edukativnih radionica namijenjenih djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kako bi se pobliže upoznali sa životnim putem i stvaralaštvom ovog velikog Dubrovčanina.
Izložba je realizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, Josipa Leka, te uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj je najavljeno otvaranje sutrašnje izložbe, akademik Stjepan Krasić osvrnuo se na život i rad Stjepana Gradića koji je odigrao ključnu ulogu u obnovi Dubrovnika nakon Velike trešnje 1667. godine.
– Upravo je njegov plan bio da se prvo obnovi Knežev dvor pa Katedrala. Nakon njihove obnove, obnovljen je i cijeli Grad, stoga zahvaljujući Gradiću Dubrovnik je dobio današnji izgled – istaknuo je akademik Krasić.
Na otvaranju izložbe govorili su uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja Pavicu Vilać, i akademika Stjepana Krasića, i Tonko Marunčić, Vinicije Lupis, Vedrana Gjukić-Bender te don Stanko Lasić.
 
  

STJEPAN GRADIĆ
 
Stjepan Gradić (Dubrovnik, 6.3.1613. – Rim, 2.5. 1683.) jedan je od najvećih velikana kojeg je iznjedrio grad Dubrovnik. Dok su, naime, drugi poznati Dubrovčani uglavnom bili samo književnici, povjesničari, fizičari, matematičari, političari, diplomati itd., a samo rijetki od njih su bili polivalentni, Gradić je istodobno bio sve to skupa, čak i više od toga:  ukratko, pravi homo universalis, i to ne na lokalnoj, nego na zavidnoj međunarodnoj razini.

Gradić se školovao u Dubrovniku, Rimu, Fermu i Bologni, stekavši zavidnu izobrazbu iz filozofije, teologije, obaju prava, matematike i poznavanja klasičnih i modernih jezika. Bio je član više dikasterija (ministarstava) Svete Stolice, glavni upravitelj prestižne Vatikanske knjižnice (kao treći stranac koji je obavljao tu službu), stručnjak za međunarodne odnose, pobornik europskog jedinstva unatoč svim razlikama među pojedinim državama, i nadasve znanstvenik. Uspješno se bavio teologijom, filozofijom, pravom, poviješću, matematikom, fizikom, meteorologijom i drugim znanstvenim disciplinama. Eksperimentirao je i bavio se praktičnom primjenom teorijskih spoznaja u optici, brodarstvu, nautici i hidromehanici, održavajući veze sa znanstvenicima iz gotovo cijele Europe. Iza sebe je ostavio oko stotinu knjiga, znanstvenih rasprava, članaka i drugih djela.
No ono što na osobit način obilježava Gradića kao čovjeka, njegovo je zadivljujuće domoljublje, koje je posebice došlo do izražaja nakon velikog potresa koji je 1667. gotovo sa zemljom sravnio njegov rodni grad. Nakon prvih vijesti o katastrofi, život mu je do posljednjeg daha bio protkan nesebičnim radom na pružanju svih mogućih oblika pomoći unesrećenoj domovini – u novcu, hrani, zbrinjavanju beskućnika, građevinskom materijalu, u obrtnicima svih vrsta i arhitektima – kako bi se grad što prije podigao iz ruševina i obranio od vanjskih neprijatelja. Inzistirao je na tome da se najprije podignu obiteljske kuće za stanovanje, a potom Knežev dvor kao upravno središte grada i katedrala kao njegov vjerski i civilizacijski simbol, za što je iz inozemstva pribavio vrsne arhitekte i znatna novčana sredstva. Zahvaljujući tim naporima, grad se poput legendarne ptice feniksa malo-pomalo podizao iz svojih ruševina poprimajući današnji oblik, kojemu se svi dive. Zbog svega toga Gradića su njegovi suvremenici podarili najčasnijim naslovom kojim može biti nazvan građanin jednoga grada ili zemlje: »ocem domovine« i »obnoviteljem našega Grada i slobode«.

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana