Zanimljivosti

OPUZENAC STIPAN UJDUR Trešnja je potpuno ili djelomično uništila sve samostane

Nakon što je oživio, među ostalim, pulsku Arenu, Dioklecijanovu palaču i antičku Naronu, autor 3D modela uku­pno 120 hrvatskih znamenitosti Opu­zenac Stipan Ujdur posljednjih godinu dana prihvatio se rekonstrukcije rene­sansnog Dubrovnika prije negoli ga je pogodio razorni potres 1667., u povije­snim dokumentima Republika zabilje­žen kao Velika Trešnja.

Atraktivan način očuvanja i obno­ve kulturne baštine
— Rekonstrukcija je pravljena auten­tično prema veduti. Pročitao sam mnogo literature koja opisuje ovo razdoblje, tako da informacija ima dovoljno da bi se moglo koliko-toliko vjerno prikazati arhitektura i svakod­nevica Grada. Danas nema mnogih građevina koje su tu bile prije potresa. Zanimljivo je i da su mnoge promije­nile svoju građevinsku arhitekturu te geolokaciju kao Crkva sv. Vlaha, koja je prije Velike Trešnje bila pozicioni­rana u smjeru istok – zapad, a danas je u smjeru sjever – jug. Ovo će biti detalj­nije ilustrirano izradom pojedinačnih scena – priča za duList ovaj šesde­setsedmogodišnji umirovljenik.

S 3D modeliranjem započeo je prije osam godina kada je radio za Google Earth. Zainteresirala ga je činjenica kako je ovo još jedna od mogućnosti očuvanja i obnove kulturne baštine. No, prethodno tomu bilo je nužno upo­znati se s brojnim kompjutorskim pro­gramima od kojih, poručuje, oni kva­litetniji nisu besplatni. Upravo to je najveći izazov s kojim se nosi – uskla­diti ograničene finacijske mogućnosti i potrebe za boljim softverom i raču­nalom. Vremenskog okvira za izradu 3D modela, u pravilu, kaže, nema. On uglavnom ovisi o veličini originala. Jednako je s prikupljanjem arhivske građe.

Do fotografija i dokumenata iscr­pnim istraživanjem
— Sve što je zanimljivo – dokumenti i slike koje pronađem stavljam u otvo­rene mape za dalmatinske gradove. Sada ih imam oko deset. Hoće li, i kad doći na red – ne znam. Intezivnija potraga je kod rada na konkretnom 3D modelu. Isto je bilo s Dubrovnikom – objašnjava Stipan Ujdur.
Fotografije pronalazi na Internetu. Ponajviše koristi Pinterest gdje izlaže i vlastite radove.

— Na ovoj stranici ma svega – od igle do lokomotive. Imam iz Italije 20-ak veduta jadranskih gradove od Pule do Kotora. Izvora je u principu više stra­nih nego domaćih. Vedute Dubrovnika pa bakrorez i slike na platnu radili su stranci. Za ilustraciju navodim pri­mjer dubrovačkog vojnika kojega ima na 13 stranih, ali ga nema niti na jednoj domaćoj stranici. Teksture u pravilu radim sam, informiram se na specija­liziranim forumima, putem tutorijala i video klipova – govori Opuzenac koji se osim modeliranja bavi i foto sni­manjem, video animacijom te kako je ranije naveo VR 360 PAN-om za izradu aplikacije za pametne telefone.
Prema njegovim proučavanjima, mnogi dijelovi Grada nakon Velike Trešnje doživjeli su značajne preinake.

— Najveće promjene su s obje strane Straduna. Prije potresa, prema vedu­tama i graditeljima, zgrade su bile u venecijanskoj maniri kao Palača Sponza. Nakon 1667. pravljene su kako ih vidimo danas. Moje subjektivno mišljenje je da su se možda htjeli uda­ljiti od utjecaja Mlećana i graditi ih u prihvatljivijem samostalnom stilu. Prvih pet kuća do Divone imale su tri­jem kao i ona. Po sredini Straduna bila je i crkva sv. Petilovrijenaca. Na suprot­noj, lijevoj strani zgrade nisu bile kao danas. Nameće se zaključak kako su nakon potresa od jedne zgrade pravili dvije. Trešnja je potpuno ili djelomično uništila sve samostane. Onaj domini­kanski sv. Katarine Sijenske podignut je na mjestu nekadašnjeg samostana sv. Petra – jednog od osam prisutnih u povijesnoj jezgri prije 1667. godine – tumači.

Prikaz dubrovačke svakodnevice prije 1667.
Osim arhitekture i sam raspored gra­đevina se uvelike razlikuje od danas.
— Na današnjoj geopoziciji Gradske uprave Grada Dubrovnika, Gradske kavane i Kazališta Marina Držića bio je Arsenal u kojem su se gradili brodovi. Koliko su stari Dubrovčani bili domi­šljati govori podatak prema kojem su prije izrade zazidali otvore, odnosno arkade s morske strane kako konku­rencija ne bi došla do vrijednih infor­macija. Odzidali su ih kada bi brod bio gotov. Ovo su prvi praktični oblici borbe protiv industrijske špijunaže – priča Stipan Ujdur. Gradski porat također je izmijenio svoju vizuru.

Stipan Ujdur

— Lukobran Porporela sagra­đen je tek u 20. stoljeću za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Tada je prošireno i kompletno pristanište u Portu. Nažalost, prilikom toga sru­šena je kula uz sjeverno-istočni dio Arsenala. Prije Velike Trešnje Grada su s istočne morske strane branile četiri kule od niti jedna nije u prvo­bitnoj verziji. Kako je koja ‘sila’ prola­zila kroz Dubrovnik slabila je obranu. Kule ne samo što su bile na odličnom strateškom položaju, Dubrovčani su imali najbolje naoružanje za tadašnje prilike što je kod protivnika izazivalo strahopoštovanje. Za sprječavanje ula­ska nepoželjnih brodova u luku postav­ljena je prepreka koja se sastojala od tri željezna lanca zategnuta između baze za zatezanje i popuštanje lanaca u dnu tvrđave sv. Ivana i lukobrana Kaše s druge strane lukobrana prema obali gdje je također bila baza za zatezanje i popuštanje lanaca. Na prostoru prista­ništa između sjevernog zida Arsenala i južnog dijela malog Arsenala bila je ribarnica – objašnjava dodajući kako je nekoliko njegovih 3D modela Dubrov­nika postavljeno na Google Earth. Radovi na rekonstrukciji Grada prije Velike Trešnje potrajat će do kraja godine.

— Snimljeno je osam renderiranih slika, no ovo nisu dovršene scene jer nema ljudi, odnosno muškaraca, žena, djece i stoke. Napravljeno je 60 posto karaktera u narodnoj nošnji. Preostaju plemići, srednji i niži stalež. Nakon njihove obrade u 3D formatu počet će finalizacija scena. Predviđeno ih je 15-ak iz svakodnevnog života stanov­nika Grada prije Velikog potresa 1667. Također, nije postavljen Orlando jer bih ga pokušao odraditi u 3D formatu kao skulpturu pa će biti vidljiv u punom sjaju. Aplikaciju za Smartphone napra­vit ću u suradnji s Milanom Gostimi­rom i njegovim timom iz VR Legame studija u Zagrebu – završava Ujdur koji uostalom potpisuje renderirane snimke i video animaciju renesansnog vrta ljetnikovca Gundulić u Gružu.

Pročitajte još

‘INATI SE…’ KUD ‘Stjepan Radić’ na turneji po Slavoniji

Dulist

ĐE PLEŠEŠ? Vrijeme je da otkrijete salsu…

Dulist

KNJIŽNICE POZIVAJU Saznajte sve o studiranju u inozemstvu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija