Nakon 18 godina od kada je tadašnji župan Ivan Šprlje prvi predložio ideju izgradnje Pelješkog mosta, taj san, o kopnenoj povezanosti cjelokupnog teritorija Hrvatske konačno bi se mogao i ostvariti. Naime, tijekom godina radovi na tom projektu su nekoliko puta glasno otvarani, pa onda utiho zatvarani zbog nedostatka sredstava, a sudeći prema nedavno predstavljenim rezultatima ‘Studije izvedivosti povezivanja razdvojenog teritorija Republike Hrvatske’ stvar bi u svoje ruke mogla preuzeti Europska komisija. Naime, vladajući od nje (iako službeni zahtjev za sufinanciranjem nije još predan), očekuju 85 ukupnog iznosa potrebnog za Pelješki most i pristupne ceste. Prema istoj toj studiji ukupni procjenjeni trošak projekta bit će 2, 852 milijardi kuna, od čega 1, 551 milijardi kuna otpada na Pelješki most, dok će se ostatak novca uložiti u pristupne ceste.
Političko pitanje
No most je u prvom redu tijekom godina postao političko pitanje. Postao je pitanje biti ili ne biti, a dok se HDZ godinama ‘upirao na sve četiri’ kako će se most graditi (bez financijske osnove), SDP je po dolasku na vlast počeo nabacivati rješenja poput koridora kroz Neum ili trajektnih linija. Sad kad je projekt dobio odobrenje konzultanata EU, i jedni i drugi se otimaju za zasluge.
No politiku na stranu, već spomenuto predstavljanje Studije koja je službeno pokazala ono što je već odavno bilo poznato ostat će upamćeno po još nečem – polupraznoj dvorani. Iako samo predstavljanje nije imalo ama baš nikakvu snagu, bilo je protokolarna obveza koju su ignorirali od 25, čak 24 gradska vijećnika. Jedini koji je nazočio bio je HSLS-ov Ivo Gjaja. I ama baš nitko više. Ni predsjednik SDP-a, DDS-a, HDZ-a, nitko iz redova Srđ je Grad.
Nije prošao neopaženo ni izostanak Nikole Dobroslavića, iako je u njegovo ime došao zamjenik Davorko Obuljen, a u stolicama se moglo vidjeti još neke zaposlenike Grada Dubrovnika i Županije DN. No, onaj tko nije izostao, čovjek koji najviše voli medije i objektive, prva dubrovačka ‘posvuduša’, u prvom redu sjedao je ponosno – gradonačelnik grada Dubrovnika, Andro Vlahušić. Podsjetimo, riječ je o čovjeku koji je svojedobno Pelješki most nazvao ‘iluzijom za budale’, ali prošli tjedan je imao dovoljno prisebnosti da se uredno nacrta i još urednije smješka na prezentaciji, naizgled sretan kao malo dijete. Napokon i taj most, vjerojatno je mislio sam u sebi.
Gdje su bili drugi politički akteri Dubrovnika manje je bitno. Nisu bili tamo gdje su trebali biti. Na predstavljanju jednog od najvažnijih projekata za jug Hrvatske od samostalnosti.
Kronologija:
1997.
ZAČETAK IDEJE Župan Ivan Šprlje prvi dolazi na ideju povezivanja i predlaže izgradnju mosta; HDZ ga optužuje da želi izolirati Hrvate u Neumu
1998.
HDZ prisvaja Šprljinu ideju, a Luka Bebić prijedlog iznosi i u Saboru. Od tog trenutka most postaje HDZ-ov adut na svim izborima
2000.
Ivan Šprlje: Ovo je prigoda za najaviti završetak prostorno-prometne studije županijske cestovne mreže koja predviđa izgradnju brze ceste i bezuvjetnu izgradnju mosta ‘Pelješac-Klek’
2003.
Nakon tri godine tišine, projekt iz zaborava oživljava tadašnji premijer Ivo Sanader. Na predizbornom skupu u Splitu gradnju mosta naziva ‘svetim ciljem’
2005.
Premijer Sanader prvi put otvara gradnju Pelješkog mosta
2007.
Premijer Sanader drugi put otvara gradnju, radovi na samom mostu najavljeni do proljeća 2008.
Dobivena građevinska dozvola po projektu Jure Radića, potpisan ugovor s konzorcijem Konstruktor-Viadukt-Hidroelektra
2009.
Ivo Sanader: Gradnja mosta ne financira se iz proračuna, već iz HC-a i HAC-a
DEKLARACIJA Skupština Dubrovačko-neretvanske županije donosi Deklaraciju o prometnoj izoliranosti
2010.
Na gradilištu 5. svibnja počela probna bušenja tvrtke Crosco
Jadranka Kosor: Nastavljamo s izgradnjom Pelješkog mosta koji je puno više od infrastrukturnog objekta, doduše, usporeno, ali s planiranim završetkom do 2015. godine
FIZIČKI OBUSTAVLJENI RADOVI Izgrađene su tek pristupne ceste, središnji plato, betonara i dokovi te dva upornjaka (pilona). Raskinut ugovor s konzorcijem, potrošeno 230 milijuna kuna
2011.
Europska investicijska banka poručuje kako neće financirati gradnju Pelješkog mosta. Projekt su nazvali besmislenim te rekli da se ne uklapa u dugoročnu viziju EU
2012.
Vlada odustaje, raskidaju se ugovori s izvođačima radova na Pelješkom mostu.
TRAJEKT I(LI) KORIDOR Ministar Hajdaš Dončić izložio je plan povezivanja Hrvatske, ‘žonglira se s idejama trajekata i koridorom kroz Neum
Premijer Milanović kaže kako je projekt moguće realizirati kroz EU fondove jer je riječ o kohezijskom projektu s europskom dimenzijom. Novi most mogao bi biti jeftiniji oko 30 posto, čekaju se rezultati predinvesticijske studije
2013.
Župan Nikola Dobroslavić u Dubrovniku organizira sastanak o prometnoj povezanosti, a europarlamentarci s juga Hrvatske Valjalo, Šuica i Tomašić u Bruxellesu lobiraju za financijsku pomoć EU
Studija konzultantske tvrtke Safege pokazala je da je od osam mogućih rješenja najbolje graditi most. Hrvatske ceste za potrebe te studije izradile su dva nova projekta Pelješkog mosta
2014.
Intenziviraju se ‘prepirke’ s BiH oko štetnosti Pelješkog mosta i eventualnih smetnji njihovom plovnom putu
Vesna Pusić: Most će se graditi novcem EU jer je tako najlakše riješiti pitanje zaustavljanja na granici s BiH
Siniša Hajdaš Dončić: U ožujku 2015. godine ide aplikacija za most
2015.
Studija izvedivosti vrijedna 2,3 milijuna kuna pokazuje da je Pelješki most najbolje rješenje. Čeka se službena odluka Europske komisije, očekuje se sufinanciranje u iznosu od 85 posto.