Aktualno

NITKO NEMA HRABROSTI Jesmo li sazreli za zatvaranje prometa oko Grada?

Je li sazrelo vrijeme za zatvaranje prometa oko Grada? Ako je suditi po sve većim i češćim gužvama na prometnicama, odgovor je potvrdan. No, nije to ideja od jučer. O tome se razmišlja više od 20 godina, ali je rijetko koja gradska vlast s riječi prešla na djelo.

Prisjetit ćemo se sredine ‘90-ih godina prošlog stoljeća i mandata tadašnjeg gradonačelnika Nikole Obuljena. Već tada su gradski čelnici postali svjesni velikog priljeva vozila te se pojavio prijedlog da se na prostoru Luke napravi parkiralište s ciljem zaustavljanja prometa prema užoj gradskoj jezgri, odakle bi se prema Pilama posjetitelji prevozili shuttleom. Bio je to za to doba radikalan, ali vrlo realan prijedlog. No, kad se trebalo krenuti u izradu idejnog rješenja, dolazi do smjene vlasti te ideja zamire.

Od Pila do Centra iza Grada
I bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica je sa svojim Poglavarstvom promišljala o rješavanju prometa oko Grada, a u tom cilju bilo je i idejno rješenje platoa Pila, za kojega je čak proveden i urbanističko-arhitektonski natječaj. Šuica je htjela promet premjestiti s Pila, koje bi bile isključivo pješačka zona. Nova prometnica bila je planirana iza zgrade bivšeg Atlasa, počelo se čak i s rušenjem dijela građevina koje su stajale na putu tom projektu, no zaustavili su ga građani, stavši u obranu ne samo Pila već i platana, koji je na kraju dobio i zaštitu.

U tim planovima, tadašnja gradska uprava je, osim premještanja prometnice, planirala izgraditi i terminal za autobuse, koji pored svih ostalih vozila, ali i pješaka koji stvaraju zastoj na pješačkom prijelazu, predstavljaju jedan od većih problema na ulazu u Grad, a posljedično i na cijeli promet Dubrovnika. Jer kad Pile stanu, sve stane. Toliko se posljednjih godina nagradilo novih smještajnih kapaciteta i novih stambenih prostora, a niti jedna prometnica nije proširena. Stoga nije ni čudo što nam se danas u prometu događa. Drugi projekt iz doba bivše gradonačelnice koji je trebao riješiti promet u mirovanju u zoni povijesne jezgre, a time i sam promet jest garaža Centar iza Grada. Puno se o njoj govorilo, puno pisalo, provodili se natječaji za idejna rješenja, održavale radionice… No, ni danas nemamo gotov projekt, ali ni riješene imovinsko-pravne odnose. Jedna od ideja bilo je i okretanje smjera prometa Zagrebačkom ulicom, proširenje Ulice branitelja Dubrovnika, ali i postavljanje rampe na garaži na Ilijinoj glavici. Najdalje je u tome dogurao (barem se tako činilo) bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Rampa samo što nije…
Krajem 2015. godine je, kao pravi vizionar, svojim građanima predstavio rješenje zatvaranja Zagrebačke ulice radi uspostavljanja posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Tada je najavio i tzv. nultu fazu ili predfazu navikavanja, za koju se doduše kasnije uspostavilo kako ju je sam izmislio mimo znanja prometnih stručnjaka.


Vlahušićevo rješenje podrazumijevalo je postavljanje rampe kraj garaže na Ilijinoj glavici

Rampa je trebala biti postavljena u proljeće 2016. godine kako bi se svi mogli naviknuti na novi režim. Druga faza trebala je obuhvaćati naplatu ulaska u zonu posebnog režima po cijeni jednog sata parkiranja, kao i klasična naplata parkiranja. U drugoj fazi slijedilo bi bilježenje ulaska i izlaska iz zone, parkirna mjesta dobila bi senzore, a u trećoj fazi trebalo je uslijediti satelitsko pozicioniranje i naplata prema kretanju i vremenu boravka u zoni. Treba spomenuti kako je ovaj projekt obuhvaćao i okretanje smjera vožnje Volantinom ulicom koja je, osim ulaza u garažu trebala služiti i kao izlaz za sve one koji su zalutali u Zagrebačku ili ne žele platiti prolaz. Jedna od pitanja koje su građani tada postavljali, jest na koji će se način regulirati promet dubrovačkih tablica. Prolaz je za Dubrovčane, zamislio je Vlahušić, trebao biti slobodan, bez propusnica. Pa iako je Vlahušić za ovaj projekt imao završenu studiju Fakulteta prometnih znanosti, konačno tehničko rješenje nikada nismo vidjeli. Tadašnji Vlahušićev zamjenik, Željko Raguž, danas gradski vijećnik, također se zalagao za postavljanje rampe na Ilijinoj glavici. Njegova je stranka DUSTRA tada, naime, predlagala postavljanje rampe koja bi radila putem ENC sustava na način da bi propuštala sva osobna vozila s dubrovačkim registracijama, dok bi se ostalim vozilima omogućilo parkiranje u javnoj garaži. Autobusi bi se pak zaustavljali na Ilijinoj glavici.

Traži se zakonsko uporište
I sadašnji gradonačelnik Mato Franković još je prošle godine najavio pronalazak rješenja za uspostavu posebnog režima prometa oko grada. Prisjetit ćemo se i njegovog sastanka s nekolicinom gradskih vijećnika i predsjednicima kotareva Grad i Ploče iza Grada iz lipnja prošle godine na kojem se raspravljalo i o prometu kroz Zagrebačku, Petra Krešimira, i Ulicu iza Grada.

Tada se iznio prijedlog zone posebnog prometnog režima unutar kojeg bi prometovala samo vozila stanara, servisna vozila i autobusi s unaprijed definiranim vremenima dolaska, dok bi se ostali preusmjeravali na za to predviđeno parkiralište (poput Luke). Upravni odjel za promet trebao je pripremiti dva scenarija. Po jednom bi zonom prometovali svi stanovnici grada, a po drugom samo stanovnici zone. U oba scenarija promet bi bio moguć i servisnim vozilima i javnom gradskom prijevozu. Tada se kao mogući početak primjene spominjala ova godina. No, svibanj je pri kraju, a nikakvih novih rješenja nema. Iz svega se zapravo može zaključiti kako su gradske vlasti promišljale o ovom problemu, no nitko očito nije imao političke hrabrosti za napraviti konkretan potez. Jer, činjenica je da bi zatvaranje prometa, posebno ako bi se dozvolio samo stanarima zone, predstavljao najveći udar na komod lokalnog stanovništva.

Trebaju nam drastični zahvati
Je li sazrelo vrijeme za ovaj potez, upitali smo dva bivša zamjenika gradonačelnika te bivšeg člana Poglavarstva, koji je bio zadužen upravo za ovu problematiku.

Mene posebno zabrinjava što se ne misli o povećanju sadržaja prometa u mirovanju, niti primjerice novim garažama. Na primjerima velikih zapadnoeuropskih gradova očito je kako se većina prometa, tamo gdje nema prostora, smješta ispod zemlje. Mislim da bi to bitno rasteretilo promet u gradu

— Ako se zatvori cestovni i privatni promet na području iza Grada, bit će potrebno osigurati alternativu javnog prometa ili neki drugi način koji je prihvatljiv za dolazak u Grad. Ono što definitivno mislim i zagovaram jest drastična promjena u regulaciji prometa u mirovanju i kretanju u Dubrovniku. Standard se u zadnjih dvadesetak godina u potpunosti promijenio. Naime, ne samo što prosječna obitelj ima više od jednog auta koji stvara probleme kod prometa u mirovanju, nego i većina turista koji dolaze s low cost prijevoznicima koristi rent a car kojih je peterostruko više, a s njima želi doći u grad bez obzira gdje ima smještaj. Time je opterećenje na promet znatno drukčije nego što je to bilo upravo prije dvadesetak godina kad se zadnji put praktički promet regulirao i kad se njegova infrastruktura radila. Nisam protiv liberalizacije taksi prijevoza i mislim da je to pomoć jer je široj populaciji omogućilo korištenje taksi prijevoza – mišljenja je Tonči Peović, bivši direktor Zračne luke Dubrovnik te član Poglavarstva za promet u vrijeme bivše gradonačelnice Dubravke Šuice.

— Sve ovo govorim jer mislim da je sazrelo vrijeme za drastične zahvate u infrastrukturi prometa. Mislim da to Dubrovnik zavrjeđuje te da se strateški sagleda pitanje regionalnog i lokalnog te prihvatljivog oblika prometa, bili to električni ili autobusi pogonjeni na zemni plin. Sve su to teme o kojima bi trebalo promišljati, a koje podržava Europska unija. Mene posebno zabrinjava što se ne misli o povećanju sadržaja prometa u mirovanju, niti primjerice novim garažama. Na primjerima velikih zapadnoeuropskih gradova očito je kako se većina prometa, tamo gdje nema prostora, smješta ispod zemlje. Mislim da bi to bitno rasteretilo promet u gradu – govori dalje Peović. Prisjetio se i ideja iz vremena dok je bio član Poglavarstva.

— Konkretno za prilaz prema povijesnoj jezgri, dok sam bio član Poglavarstva najveći naglasak stavljao sam na tezu da se cjelokupna Ulica branitelja Dubrovnik, uključujući Pile treba prekopati na način da se stvori podzemna etaža koja bi bila za prometna vozila, a nadzemna etaža da postane pješačka zona s određenim sadržajima. Primjerice, većina prometa u Monte Carlu smještena je ispod zemlje. Njih je to sila natjerala, a mislim da ta sila polako dolazi u grad. Postoji niz rješenja, ali potrebno je napraviti pravu strategiju s kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, integrirati Urban Transportation Policy koji predviđa među ostalim individualna ekološki prihvatljiva vozila i pješačke staze te krenuti u postupno rješavanje uz, naravno, korištenje europskih fondova. Moram istaknuti kako je rješavanje problema prometa problem mimo jednog mandata – zaključuje Peović.

Djelomično zatvaranje – da
Niko Šalja bio je zamjenik gradonačelnika u mandatu 2009. – 2013. zadužen za komunalna pitanja i pitanja prometa. Mišljenja je kako promet oko Grada ne bi trebalo potpuno zatvoriti, već djelomično uz kontrolu. — Na tragu toga smo promišljali u mandatu 2009.–2013. godine, preko svojevrsnog punkta koji je trebao biti oko garaže na Ilijinoj glavici i koji je trebao služiti za kontrolu prometa i regulaciju – naveo je Šalja. Ističe kako je u prošlim mandatima bilo jako puno ideja.

Nemam namjeru kritizirati ni prošle ni sadašnju vlast, ali veliki su se novci potrošili na kupovanje raznih nekretnina, a da se recimo ove kuće, koje su bile nužne za ozbiljnije rješavanje prometne situacije oko samog Grada, nisu otkupile

— Jedna od njih odnosila se na okretanje smjera vožnje u Zagrebačkoj ulici, što uopće nije loše. Ono što u našem mandatu nismo uspjeli realizirati, a ni u kasnijim mandatima bivši gradonačelnik Vlahušić, jest otkup kuća u Ulici branitelja Dubrovnika ispod stare bolnice kako bi se prometnica od Boninova do Pila moga proširiti. Na taj bi se način promet mogao usmjeriti u dva normalna pravca, a ne kao što je sad s polureguliranim prometom. Možda bi se tad dio ideja mogao lakše realizirati, ali to nažalost do danas nije riješeno. Razlog ne znam, ne znam jesu li cijene tih nekretnina bile prevelike, ali svakako bi bilo puno pametnije kupiti ih pa po bilo kojoj cijeni nego što su se u međuvremenu kupovali prostori po gradu, od Zagrebačke banke do Vile Čingrije i slično. Nemam namjeru kritizirati ni prošle ni sadašnju vlast, ali veliki su se novci potrošili na kupovanje raznih nekretnina, a da se recimo ove kuće, koje su bile nužne za ozbiljnije rješavanje prometne situacije oko samog Grada, nisu otkupile – govori Šalja.

— Ne znam kojim to magičnim štapićem riješiti cijelu prometnu problematiku, ali ovo što je napravljeno, prvenstveno na Lapad stanici i s prometom oko RK Minčete je opća katastrofa. I onda sam bio protiv toga, a i sada sam. Nažalost, kružni tok na križanju Vukovarske i Obale Stjepana Radića je morao biti izveden i to bi značajno ubrzalo promet na tom dijelu grada. Ovi sad polukružni tokovi, promet u suprotnome smjeru… Sve pod uvjetom da se oko Grawea zatvori dio Ulice dr. Ante Starčevića, mislim da je to u prometnom smislu velika greška i to je značajno usporilo promet – govori dalje Niko Šalja te naglašava kako nema parcijalnog rješenja.

— Toliko smo mali grad da jednostavno parcijalna rješenja ne postoje. Od 2009. do danas je strahovito povećan broj apartmana, broj autobusa, taksija, što je dovelo do općeg kaosa, ali tu je kriva država, a ne lokalna vlast. To je isto doprinijelo problemima, a ne rješavanju. U takvoj je situaciji vrlo teško kanalizirati promet osim drastičnim zabranama – smatra Šalja te dodaje kako izgradnja ne prati infrastrukturu i to je nešto što se Dubrovniku događa u zadnjih 50 godina.

— Nitko ne govori o tome da su zgrade iza Grawea izgrađene na prometnici koja je trebala tunelom povezivati Gruž i Lapad. Ona je bila dio svih prometnih studija Grada Dubrovnika, a sad se potezom pera i odlukom Gradskog vijeća ukinula, a da to javnost uopće ne zna. Nijedan prometni stručnjak ove probleme neće riješiti jer je tolika izgradnja u odnosu na infrastrukturu da će problemi biti samo sve veći. Kozmetičke promjene poput ograničavanja boja kruzera nisu neko stvarno rješenje. Ono što Gradu nedostaje u zadnjih 50 godina jest kontinuitet. Ako su rađene neke prometne studije, koje su radili stručnjaci, a ne političari, trebalo ih je nadograđivati. Poseban je problem što se u urbanističkim planovima nigdje ne proširuju prometnice, samo građevinske zone – zaključuje Niko Šalja.

Ne puštamo sve u isto vrijeme nego tek kad se dobije ‘mig’ s Pila da je određeni broj autobusa otišao. To je dobra mjera koja ima efekta, ali nije zaključna i zadnja. Nisam prometni stručnjak, ali bilo bi dobro posavjetovati se s većim brojem ljudi, sigurno bi se iznašlo rješenje kako da dio oko povijesne jezgre ne pati ako bi se sama prometnica zatvorila

Nigdje se do centra ne može s automobilom Željko Raguž, bivši zamjenik gradonačelnika i današnji gradski vijećnik DUSTRA-e mišljenja je kako zatvaranje prometa oko Grada ne bi trebalo strašiti nikoga.

— Po meni to nije bauk. Gledajući sve razvijene destinacije, nigdje se do samog centra ne može doći s automobilom tako da po meni to nije nešto što bi trebalo strašiti bilo koga. Ako će se tim rješenjem smanjiti gužve, ja sam apsolutno za. U početku svi budu protiv bilo kakve inovacije, ali ponavljam, bilo gdje u svijetu u imalo ozbiljnoj destinaciji nigdje s automobilom ne možete doći u sami centar, već određeni dio trebate prošetati, što na kraju upotpunjuje doživljaj same destinacije – ističe Raguž. Na pitanje kako to najbezbolnije riješiti, ističe kako je priča složena jer imamo stanare, taksiste i javni gradski prijevoz. Upravo bi taksisti i javni gradski prijevoz, ističe Raguž, trebali biti prioritet ako se ne bi išlo na potpuno zatvaranje prometa. Spomenuo je i mjere koje se posljednjih sezona poduzimaju po pitanju autobusa koji iz Luke prevoze goste s kruzera.

— Ne puštamo sve u isto vrijeme nego tek kad se dobije ‘mig’ s Pila da je određeni broj autobusa otišao. To je dobra mjera koja ima efekta, ali nije zaključna i zadnja. Nisam prometni stručnjak, ali bilo bi dobro posavjetovati se s većim brojem ljudi, sigurno bi se iznašlo rješenje kako da dio oko povijesne jezgre ne pati ako bi se sama prometnica zatvorila – zaključuje Raguž.

Pročitajte još

Tko je prošetao Stradunom za žene u nerazvijenim zemljama?

Dulist

UZVIŠENJE SVETOG KRIŽA Procesija sa svijećama i blagoslov barki u Gružu

Dulist

Studentski dom otvara vrata na proljeće. Cijena smještaja – 810 kuna

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija