Kultura

NE PROPUSTITE Na Supetru pogledajte predstavu ‘Što je nama Hekuba?’

Što je nama Hekuba? (Tragedija s pjevanjem, plesom i jaukom) nastala je na temelju Držićeve Hekube inspirirane Euripidovim djelom.

Praizvedba se održava danas na Supetru, a premijera je dan kasnije, 19. srpnja.

Predstava se po ideji, dramaturgiji i režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac održava povodom 510 godina od rođenja Marina Držića Vidre (1508.– 1567.), Godine Troje (2018.) i Europske godine kulturne baštine 2018. Glume, plešu, pjevaju i sviraju studenti glume i mladi glumci.

Evo što su u programskoj knjižici zapisale autorice:
‘Zapisujući kraj renesansnog svijeta, prva sačuvana hrvatska književna i kazališna tragedija – Držićeva Hekuba, koju družina Bidzaro izvodi 1559. u pokladnom (!) okruženju, nakon što su vlasti dva puta zabranile prikazivanje godinu prije, strukturirana u pet činova, odnosno 2733 dvanaesterca i osmerca, antičku sudbinu i čovjekovu tragičnost preklapa postrenesansnom pohlepom i željom za vlašću: dok u prostoru krvi zakopane tragedijske osobe pokušavaju naći svjetlost ljudi nazbilj, u mrak ih tjeraju dramatične silnice mehanizma pohlepe, vlastoljublja, prijetvornosti, laži.

Govor Držićevih dramskih osoba, protagonista i antagonista prve hrvatske očuvane tragedije, i jedine Vidrine tragedije, posljednjega njegova književnoga djela, nikako nije isti. Tradicionalan nije čak ni dvostrukorimovani dvanaesterac, koji često dobiva treći nerimovan stih, a i osmerci bježe iz svoje košuljice napravljene od četiri stiha kad prenose tuđi govor.

Držić je svjestan da živi u vremenu manirizma, u kojem se raspada stabilna društvena struktura, u kojem umjetnik, postajući svjestan egzistencijalnih svjetotvornih, okvirnih i vlastitih lomova, razglobljenost mora uprizoriti u građevini petočina teksta.
Marin Držić zato Hekubu piše kao dugi monolog koji se rastvara na monolog tužaljke i monolog vlasti. Postavlja se pitanje: tko je kriv?
Držić poslije Hekube nije napisao nijedno književno djelo. Otišavši iz Dubrovnika, umro je 1567. u Veneciji nepoznatom smrću. Hekubu spominje i Shakespeare u tragediji Hamlet, u stihovima: „Što Hekuba je njemu, što on Hekubi da za njom plače?” Nakon izvedbe Hekube 1559., odnosno uprizorenja družine Od Bidzara u zasad nepoznatom dubrovačkom prostoru, prvi je put ova tragedija, remek-djelo hrvatske sudbine, izvedena tek 1959. na Dubrovačkim ljetnim igrama, u parku Gradac, u režiji Branka Gavelle.’

Brod kreće iz stare gradske luke u 18 sati, pristaje na otok Supetar kraj Cavtata i vraća se u Porat nakon predstave. Ulaz na brod i na predstavu je slobodan.

Pročitajte još

IZLOŽBA MATURALNIH RADOVA Mladi umjetnici ulaze u novo razdoblje, slobodno i izazovno

Dulist.hr

DOBITNIK NAGRADE ‘VACLAV HUML’ Violinist Luka Ljubas nastupa s DSO-om u Dvoru

Dulist

OVOG PETKA Dan otvorenih vrata Hrvatskog restauratorskog zavoda

Dulist