Razina pristojnosti na poslu je dobra, iako bi se na njoj moglo poraditi. Pokazalo je to istraživanje ‘Pristojnost na radnom mjestu’ portala Moj Posao u kojem je više od 700 ispitanika podijelilo vlastita iskustva i razmišljanja o navedenoj temi.
Naime, taj stav dijeli trećina ispitanika (37 posto). Ocjenu više, onu ‘vrlo dobar’, kolegama s posla dodijelilo je 28 posto ispitanika, dok se za čistu peticu, uz napomenu kako ‘njihovi kolege znaju što je pristojnost’, odlučilo 13 posto osoba. Međutim, postoji i druga strana priče i ona manje pozitivna iskustva – 17 posto sudionika istraživanja ističe kako njihovi kolege ‘jedva zadovoljavaju osnove lijepog ponašanja’, a 5 posto ljudi ponašanje suradnika ocjenjuje jednom riječju – užas.
Smetaju nas bahati i glasni kolege
Kad je riječ o iritantnim navikama kolega, najviše nas smetaju takozvani ‘brbljavci’. Ispitanici ističu kako otprilike polovica njihovih suradnika (52 posto) previše priča, a svaki treći kolega vodi glasne, privatne telefonske razgovore. Pri samom vrhu liste nepristojnih navika nalaze se i bahato ponašanje, kojim se može ‘podičiti’ čak 41 posto naših kolega, prostačenje praćeno neumjesnim komentarima (35 posto) te glasno puštanje glazbe u uredu (11 posto). Na pitanje o higijenskim navikama osoba u našoj radnoj okolini, najveći broj ispitanika, njih 86 posto, odgovara kako većina kolega vodi računa o osobnoj higijeni.
Neuredni WC-i, ‘krađa’ tuđe užine, spavanje na poslu
Ispitanike su zamolili da nam, navođenjem konkretnih primjera, približe vlastita iskustva s (ne)pristojnošću na radnom mjestu. Tri četvrtine ispitanika (77 posto) je barem jednom ušlo u wc u kojem je netko prethodno napravio i ostavio ‘nered’, a takvi nenadani ‘susreti’ su učestaliji u muškim (83 posto) nego ženskim (76 posto) toaletima.
Svaki četvrti ispitanik (27 posto) je doživio da mu je netko pojeo marendu. Sami i nismo previše spremni na taj čin pa je tako svega 2 posto ispitanih priznalo krađu tuđeg obroka. Ponekad se znaju poslužiti tuđim mlijekom ili kavom – takvoj aktivnosti je sklono 13 posto ispitanih.
Spremni smo upozoriti na nepristojnost
U situacijama kada se nađemo suočeni s neprimjerenim ponašanjem, ne plašimo se otvoreno ukazati na problem. U pravilu odabiremo iskreni razgovor s ‘nepristojnim’ kolegom (na taj način postupamo u 50 posto slučajeva), a u nešto manjoj mjeri o nečijem neprikladnom ponašanju pričamo sa zajedničkim kolegom iz ureda (25 posto), odnosno nadređenom osobom (21 posto).
U velikoj većini slučajeva (78 posto) taj razgovor vodimo u četiri oka, iako ima i onih koji vole ‘publiku’ i ne zaziru od rasprave pred drugim suradnicima (31 posto). Oni stidljiviji među nama nesuglasice pokušavaju riješiti putem e-maila (4 posto) ili anonimnom porukom (2 posto), dok zagovornici teorije prema kojoj ‘u svakoj šali ima pola istine’ na problem ukazuju korištenjem humora.
Nepristojnost utječe na odnos s klijentima
Dvije trećine osoba se barem jednom u svojoj profesionalnoj karijeri zbog nepristojnosti kolege našlo u neugodnoj situaciji pred poslovnim partnerom ili klijentom. Najčešće se radilo o osjećaju neugode ili srama koji je prošao bez većih posljedica (75 posto), ali događale su se i konkretnije, za posao nepovoljnije, stvari – otvoreni prigovori poslovnih partnera, odlazak partnera sa sastanka pa čak i narušavanje ili prekid poslovnih odnosa.
Što je tvrtka manja, razina pristojnosti je veća
Zaposlenici malih tvrtki ili institucija (do 19 zaposlenika) imaju najmanje problema s nepristojnim kolegama. Gotovo polovica (49 posto) ispitanika koji rade u malim tvrtkama ponašanje suradnika ocjenjuje vrlo dobrom ili odličnom ocjenom, dok se za takve visoke ocjene odlučuje 40 posto zaposlenih u srednje velikim tvrtkama (od 20 do 199 zaposlenika) i 38 posto djelatnika velikih tvrtki (iznad 200 zaposlenika).
Foto: Shutterstock LLC