Natrag
13.12.2018 12:54

facebook

twitter

google

rss

dulist

Molitva za kršćane u Svetoj zemlji

24.11.2013 @ 16:01 Ana Prohaska Zanimljivosti
5;5

Podijelite:

Spomen misu za dobročinitelja Dubrovnika i viteza viteškog Reda sv. Groba Jeruzalemskog Ignacija Amerlinga i kršćane u Svetoj zemlji u subotu, 23. studenog u dubrovačkoj katedrali predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Na misi je, u odori Reda, sudjelovao i jedan od današnjih vitezova ovog reda u Hrvatskoj Claude Grbeša. Uz molitvu za kršćane u Svetoj zemlji i milostinja koja se prikupljala na misi također je bila namijenjena kao pomoć njima.

U propovijedi je biskup Uzinić spomenuo Jeruzalem nad kojim su počinjena mnoga zla, ali koji je i simbol Božje blizine. "Među onima koji su nanijeli zlo tom gradu nalaze i mnogi od onih koji su se u srednjem vijeku, s dobrom nakanom da pomognu kršćanima Svete zemlje i pod geslom Deus vult (Bog to hoće) – čuli smo da je to i geslo Viteškog Reda Svetog Groba Jeruzalemskog – započeli križarske ratove koji su u početku izvojevali veliku pobjedu, ali i, jer ih nije vodila vjera u uskrsnuće nego saducejska logika o nagradi odmah i sada – ne mislim da su saduceji bili takvi – napravili zločine koji su usporedivi s onim Antiohovim."

Koliko god da je to ljaga na licu Crkve zbog koje moramo žaliti i iz koje moramo naučiti kako nam se ne bi ponovila, potrebno je reći i to da je popćavanje, a uz to i prosudba iz naše perspektive bez pokušaja da se uđe u kontekst vremena, velika pogreška, kazao je biskup i dodao: "Nisu svi križari činili zločine, niti je taj pokret koji se, nažalost, izrodio u ono što se nije smjelo dogoditi, u svom začetku i ideji bio zločinački.

Dapače, uvjeren sam da je većina onih koji su se pridružili križarskom pokretu to učinila s jedinom željom da se oslobode kršćani i okupirana sveta mjesta. Podsjetimo se da su se na tim područjima nalazila drevna središta istočnog kršćanstva Jeruzalem, Antiohija i Aleksandrija u kojima je, prije islamske invazije kršćanstvo cvalo, a sada su ostali ostaci ostataka koji su s novim tzv. arapskim proljećem osuđeni na potpuno istrebljenje." Među križarima koji nisu u Svetoj zemlji bili zločinci je i Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog, kojemu se svojevremeno pridružio i Ignacije Amerling, dobročinitelj Dubrovnika, samostana Male Braće, Dominikanskog samostana i katedrale Velike Gospe, koja slavi svoju tristotu obljetnicu. Tom redu je pripadao i bl. Alojzije Stepinac. "Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog koji je nastao u Jeruzalemu u onim teškim vremenima njegovog oslobođenja, ali i zločina, bio je drugačiji od one slike koju imamo o križarima i da su vitezovi tog reda bili drugačiji od onih vitezova koji su imali hrabrosti, ali nisu imali morala," rekao je dubrovački biskup. "Njihov ideal nije bila borba, nego širenje vjere, obrana najslabijih i djelatna ljubav prema bližnjima. I upravo je to ono što ih je uspjelo očuvati sve do danas i što ih je, makar su uvijek imali priznanje Crkve, u veljači 1996., dovelo do toga da im je Sveta Stolica priznala status Papinskog javnog vjerničkog društva." Glavna svrha tog Papinskog javnog vjerničkog društva, koje se zove Viteški Red Svetog Groba Jeruzalemskog, je učvrstiti u svojim članovima praktično življenje kršćanstva u potpunoj vjernosti Svetom Ocu i u skladu s naučavanjem Crkve, a u temeljima čega se nalazi princip djelatne ljubavi prema kojemu je Red, po prilozima koje prikupljaju njegovi članovi, temeljno sredstvo pomoći Svetoj zemlji, a što se ostvaruje kroz podržavanje i pomaganje kulturnih, karitativnih i socijalnih djela i ustanova Katoličke Crkve u Svetoj zemlji, osobito one jeruzalemskog latinskog patrijarhata koji je s Redom povijesno vezan.

Danas u Svetoj zemlji ima manje od 2% kršćana, a načini na kojima im ostali kršćani mogu pomoći, uz molitvu i prikupljanje milostinje, što je uoči završetka Godine vjere učinjeno u dubrovačkoj katedrali, jesu i odlasci na hodočašća u Isusovu domovinu.

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana