Regionalna agencija DUNEAosnovana je još 2006. godine, a njena osnova uloga je postizanje ravnomjernog i održivog razvoja Županije, unaprijeđenje i koordinacija postojećih razvojnih aktivnosti u skladu s potrebama regije, nacionalnim potrebama i zahtjevima Europske unije te planiranje budućnost gospodarskog razvoja sa susjednim regijama. Zbog izmjene zakonske regulative, 2018. godine postaje javna ustanova. Za DuList porazgovarali smo s ravnateljicom Melanijom Milić, koja je na čelu DUNA-e od 2009. godine.
Deset ste godina na čelu Regionalne agencije DUNEA, što Vam je bio najveći izazov?
Jedan od najznačajnijih izazova bio je kompletirati cijeli tim u agenciji kako bismo bili kompetentni za povlačenje sredstava iz fondova EU. U početku smo povlačili sredstva iz programa IPA-e (instrumenti pretpristupne pomoći), jer tada nismo bili članica Europske unije, ali smo u tom razdoblju jačali kapacitete, zaposlenike, primjerice kako prijaviti projekt, što su indikatori, kvaliteta projektne prijave i razumijevanje tematike od strane projektnih partnera i slično. Naravno, tu je i upoznavanje sa stvarnim potrebama potencijalnih korisnika na terenu.
Koliko se toga promijenilo nakon pristupanja Europskoj uniji?
Ulaskom u Europsku uniju dostupni su nam znatno izdašniji fondovi, a nakon potpisanog sporazuma imali smo pola godine za korištenje EU sredstava iz prve financijske perspektive, a s drugom, koja evo sad završava, dobili smo mogućnosti korištenja sredstava iz EUza financiranje strateških projekata za našu županiju. Pri tom mislim na izgradnju infrastrukture, a svjedoci smo u da u posljednje dvije godine po cijeloj županiji niču gradilišta. Naša dva najveća primjera su Zračna luka i Pelješki most. Projekte provode državne institucije, ali bez Županije i stalnog poticanja s naše strane teško bi to išlo.
Indeks razvijenosti često se spominje kao otežavajuća okolnost jedinicama lokalne samouprave kod mogućnosti apliciranja projekata.
Naša županija je treća po indeksu razvijenosti, ispred nas su samo Istra i Zagreb. Indeks razvijenosti je jedan od kriterija za bodovanje projektnog prijedloga, pri čemu jedinice lokalne samouprave gube bodove i na taj način moraju osigurati više vlastitih sredstava za financiranje projekata. Praktički, ne možemo dobiti 100 posto EU sredstava za sufinanciranje projekata. Međutim, Zakonom o otocima ispravljeno je da postoji otočni indeks razvijenosti što je važno jer je on povoljniji za otočne jedinice lokalne samouprave. S druge strane, visok indeks razvijenosti sprječava javljanje na natječaje. Na našem području je pet općina u statusu potpomognutom područja, a sve druge imaju visok indeks razvijenosti iako njihovi proračuni nisu izdašni, a potrebe su velike.
Koja je jedinica lokalne samouprave iz naše županije najuspješnija u korištenju sredstava iz EU fondova, a koja se time baš i ne može pohvaliti?
Sve one povlače sredstva, no dođu do trenutka kad više ne mogu predfinancirati, sufinancirati ili su za veliki projekt uzeli kredit i tada se nemaju mogućnosti javiti na natječaj. I to je njihov problem. Predstavnici općina i gradovi shvatili da moraju imati dokumentaciju, ali u trenutku kad iskoriste sva raspoloživa sredstva i kredit, dalje ne mogu ići. I ne mogu uspoređivati Općinu Pojezerje s malim budžetom ili Općinu Zažablje s primjerice Metkovićem. Moja ocjena je da sve jedinice lokalne samouprave rade i provode projekte sufinancirane europskim sredstvima. Prihvatili su da im je to jedan dodatni izvor i da je tu njihova budućnost.
Slovimo kao jedna od najuspješnijih županija po povlačenju EU sredstava. Koliko je preko županijske Razvojne agencije u protekle tri godine realizirano ili započeto projekata i o kojim je vrijednostima riječ?
Kad se mjeri uspješnost županija uključuju se svi projekti koji se provode, ali mi ne radimo na svima njima. Po novom zakonu radimo s javnopravnim tijelima i to su naši korisnici. Zahvaljujući tehničkoj podršci, odnosno ugovoru kojeg smo potpisali ne naplaćujemo, nego naš rad uz sve dokaze prikažemo te za cijenu rada pravdamo sredstva na ugovorenom projektu za djelatnike iz tog fonda i ugovora kojeg smo potpisali. Dosad to ide dosta dobro. Općine imaju projekte, a mi im pomažemo u prijavi i provedbi. Neke mogu i same raditi, a nama je i to cilj.
U protekle tri godine sudjelovali smo u pripremi, prijavi i provedbi brojnih projekata iz različitih područja – od prometa i infrastrukture do turizma, zdravstva, zapošljavanja i zaštite okoliša. Učinkovite i dostupne zdravstvene usluge jedan su od prioriteta Županije, pa smo sudjelovali u pripremi i prijavi dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću vrijedne 50 milijuna kuna. Također, ulažemo i velike napore u potporu strukovnog obrazovanja, te smo pripremili projekt Uspostave Regionalnoga centra kompetentnosti u sektoru turizam i ugostiteljstvo vrijedan oko 100 milijuna kuna u partnerstvu s Turističkom i ugostiteljskom školom, te Centar za agrume vrijedan oko 13 milijuna kuna. Prva faza u projektu navodnjavanja u dolini Neretve se trenutno provodi, a vrijedna je oko 26 milijuna kuna. U Metkoviću smo prijavili Centar za djecu s poteškoćama u razvoju. Uskoro bi trebala započeti s provedbom i četiri nova projekta vrijedna oko 10 milijuna kuna, a tiču se održivog urbanog turizma, čišćenja podmorja, očuvanja kulturne baštine, inovacija u ribolovu i akvakulturi. Radimo i na projektima energetske obnove škola, vrtića i domova za starije osobe. Očekujemo rezultate za veći broj prijavljenih projekata prijavljenih u drugoj polovici prošle godine, a o tome ćemo kad budu odobreni.
S kojim se poteškoćama i zaprekama susrećete kod pripreme i realizacije projekata?
Dokumentacija često nije potpuna i često se dođe do trenutka da se projekt možda ne može realizirati. Tu su i financijska sredstva jer jedinice lokalne samouprave ili njihove ustanove nemaju dovoljno sredstava za financiranje projekta. No, uspije se kad se hoće, kad imamo riješena imovinsko-pravna pitanja i gotovu tehničku dokumentaciju. Ono što i ne prođe u prvom krugu, nije uzalud utrošeno vrijeme jer će se otvarati i druge mogućnosti i ponavljat će se natječaji. Kod provedbe projekata najčešća zapreka je javna nabava. Svjedoci smo tih poteškoća u svim projektima pa i onim najmanjim na najnižoj razini. Stroge su kontrole i pravila se moraju poštivati. To je najčešći problem i mislim da bi taj zakon možda trebao biti malo labaviji.
To znači da sami sebe kočimo u nekim stvarima?
Tako je. Nekad, kad prijavimo projekt dugo traje i evaluacija. Centar za agrume smo primjerice prijavili prije dvije godine. Međutim, nije dobro da se to događa poduzetniku, jer on ne može toliko dugo čekati, pogotovo kad su u pitanju nove tehnologije, pregaze ga. S druge strane, i cijene su se na tržištu u zadnje dvije godine promijenile. Ako je dugotrajan proces do prve javne nabave, imamo problem s cijenama na tržištu. Zato je potrebno uvijek prije prijave dobro istražiti tržište da ne nedostaje novaca. Najčešće je to primjer u građevini. Malo je i građevinara pa imamo natječaja na kojima se u prvom krugu nitko ni ne javi.
Vaša je osnovna uloga postizanje ravnomjernog i održivog razvoja Županije, koliko ste u tome uspjeli i možete li nam navesti nekoliko konkretnih primjera?
Na temelju županijske razvojne strategije i sada Plana razvoja županije trudimo se ravnomjerno pomagati svim jedinicama lokalne samouprave. Pogotovo onima koje nemaju stručni kadar, koje su male i koje su se svele na nekoliko zaposlenika. Naravno i otocima. Mnogo naših projekata se provodi upravo na takvim područjima. Kad planiramo projekt nastojimo uključiti šire područje županije. Primjer za to su dva zadnja projekta koja se sufinanciraju iz Fonda za regionalni razvoj. To su Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija i Prirodna baština. Ruralno poučnu stazu smo pričom naslonili na Dubrovnik, ali smo kroz projekt obnovili i uspostavili Zavičajnu kuću Dubrovačkog primorja u Slanome, renovirali Gradski muzej Korčula, obnovili smo i ceste Austrijski put i tematsku stazu Babino polje na Mljetu te uskoro očekujemo i otvaranje muzeja zlata i srebra u Smokvici. Projekt Prirodne baštine obuhvaća devet infrastrukturnih projekata u dolini Neretve, to su investicije u Metkoviću, u školama Staševica, Otrić Seoci, u gradu Ploče, a započelo se i s izgradnjom jedinstvenih vjetroorgulja koje će, nadamo se, do kraja godine zasvirati.
Što donosi novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u EU fondovima?
Vjerujemo da možemo više i bolje, pogotovo što više ne moramo raditi na terenu. Okrenula se situacija, naš javni sektor zove i želi znati. Želi se educirati i pripremaju se projekti. U bazi već imamo nekoliko velikih projekata koje pripremamo s Dubrovačko-neretvanskom županijom i njenim institucijama. Podsjetimo, na sjednici Vlade koja se u Dubrovniku održala u veljači prošle godine doneseno je nekoliko značajnih odluka za našu Županija. Grad Dubrovnik s okolnim jedinicama lokalne samouprave dobit će ITU – instrument teritorijalnih ulaganja, a za dolinu Neretve donijeta je Odluka o financiranju Intervencijskog plana za deprivirana područja gdje će se kroz teritorijalnu strategiju na definiranom području iznjedriti razvojni projekti koji ulaze u direktno financiranje. Treba spomenuti značajan projekt sustava navodnjavanja s branom za obranu od zaslanjenja kod Opuzena vrijedan 600 milijuna kuna. Kad smo kod Odluka Vlade ne smijemo zaboraviti ni strateški projekt brze ceste Dubrovnik-Čilipi. Također, Centar za gospodarenje otpadom je strateški projekt naše županije i završit ćemo ga u ovoj financijskog perspektivi. Naša Županija razvija projekt izgradnje višenamjenskog kongresnog centra u Dubrovniku kao jednog od ključnih projekata za razvoj turizma u županiji. Kroz 2020. godinu do kraja lipnja će biti donijeta Nacionalna razvojna strategija do 2030., a nas čeka i novi Plan razvoja županije koji mora biti usklađen s državnom strategijom. Odluka o izradi Plana razvoja je već prihvaćena te je DUNEA tehničko tijelo koje će ga izrađivati. To je dokument s popisom projekata po kojem ćemo svi skupa na županijskoj razini raditi u narednih sedam godina.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 15. siječnja 2020.