Aktualno

MARKO IVEKOVIĆ O RAZVRSTAVANJU OTPADA ‘Odustalo se od čipiranih vrećica i vlastitih spremnika’

– Krajem ove godine ili početkom 2020. godine, počet će dolaziti novi spremnici za odvajanje otpada na javna odlagališta. Do tada ćemo analizirati cijeli prostor Grada, a postojeća odlagališta će se po potrebi proširiti. U budućnosti kad dođete na odlagalište, sve vrste otpada koje morate odvajati, moći ćete odložiti na istom mjestu u posebne spremnike. Na njima će se nalaziti uređaji otpadomjeri kojima će se utvrditi jedna od važnijih zakonskih obveza, a to je točna količina otpada koju nam je svaki korisnik, odnosno obitelj predala – najave su direktora Čistoće Dubrovnik Marka Ivekovića o novom sustavu i tehničkim uvjetima kojim će se provoditi Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom.

U prijevodu, potpuno provođenje Uredbe se oduljilo, ali se i odustalo od čipiranih vrećica te spremnika ispred svake kuće, što je bila jedna od najavljivanih rješenja. Jedina mogućnost koju Iveković vidi kao rješenje upravo su ‘zajednička odlagališta koja se nalaze na javno-prometnim površinama’. Dakle, vraćamo se na početak, ali s novim i moderniziranim spremnicima.

— Svaka obitelj dobit će elektronsku karticu kojom će se logirati na otpadomjer. Jedino će s tom karticom, nakon logiranja, moći odložiti otpad u spremnik. Naime, možete doći s deset vrećica taj dan i odložiti ih u spremnik, ali ćete se morati deset puta logirati. To je način kojim želimo utvrditi stvarnu količinu otpada, odnosno koliko ga je tko proizveo u svom domaćinstvu – ističe Iveković.

Od čipiranih vrećica kao rješenja u Gradu Dubrovniku odustalo se iz, kaže, jednostavnog razloga.

— Smatramo da vrećice na javnoj prometnoj površini ne ostavljaju lijep vizualni dojam posjetiteljima Grada Dubrovnika. To nije primjereno i najbolje rješenje. Možda jest za neki drugi grad koji nema ovoliko turista – ističe Iveković.

Uredba je predvidjela da svaki korisnik, odnosno obitelj ima vlastiti spremnik. No, to je ‘vrlo lako i jednostavno rješenje’ za mjesta i gradove koji su u prilici dati vlastiti spremnik svakoj obitelji i da ima mjesto gdje će ga držati. To kod nas, kaže, nije moguće. Nada se da će do kraja ove godine završiti s postupkom javne nabave, ali i provesti implementaciju. Procijenjena vrijednost uređaja i potpuno novih spremnika je skoro 5 milijuna kuna.

— Svjesno kasnimo, ali svaki korak se odvagne i razradi nekoliko puta. Ovo je apsolutno kompliciran sustav, a proces prilagođavanja će trajati nekoliko godina. Mijenjamo navike ljudi i sustave koji su stari preko pedeset godina. Idemo korak po korak da se ne dogodi nepotrebna šteta. No, kasni i jako puno gradova u Hrvatskoj. Ne znam mogu li nabrojati ijedan grad s kompletnim sustavom. 99 posto hrvatskih gradova to još nije napravilo. Nekakve manje sredine gdje je to puno jednostavnije – jesu i čestitam kolegama. Najveći gradovi nisu ni približno došli kraju postavljanju novog sustava – Iveković će.

NESAVJESNI GRAĐANI- Videonadzor na 70 lokacija

Jedna od, nazovimo ju, nedefiniranih stvari u ovoj Uredbi jesu nesavjesni građani. Iduće godine planiraju na 70 lokacija, odnosno odlagališta u Gradu Dubrovniku postaviti videonadzore. Nada se kako će to imati utjecaj. Zakon ih je po ovom pitanju ostavio, kaže, ni na nebu ni na zemlji, po pitanju građana koji nisu dosad plaćali otpad.

— Kad izgradite obiteljsku kuću, prijavite vodu i struju, a što se tiče zbrinjavanja otpada i komunalnih usluga, ostavljeno je vlasniku na izbor javiti se davatelju usluge. Jako puno njih to ignorira zbog čega smo nemoćni. To je problem na razini Hrvatske jer Zakonom nije najsretnije definirano i uređeno – naglasio je.

Cjenik donesen 1. travnja

Proteklog tjedna na snagu je stupio novi cjenik Čistoće nakon što je gradonačelnik Mato Franković dao suglasnost. Cjenik je donesen u skladu sa Zakonom o državnom gospodarenju otpadom iz Uredbe Vlade Republike Hrvatske o načinu zbrinjavanja i Odluke Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Dubrovnika.

— Cjenik je prihvaćen od strane Povjerenstva za zaštitu potrošača, dobio je suglasnost gradonačelnika, no još se uvijek ne primjenjuje. U odluci Grada Dubrovnika piše da će se cjenik početi primjenjivati od 1. travnja ili kad se steknu svi tehnički uvjeti za provedbu iste. Nitko nije dobio račun od Čistoće prema novom cjeniku – rekao je Iveković.

No, nigdje nismo pronašli stavku da počinje vrijediti od vremena kad se steknu tehnički uvjeti. Ono što znamo je da će se naši računi u budućnosti sastojati od dva dijela.

— Prvi dio je minimalna javna usluga, fiksni dio potreban da bi naš sustav unutar tvrtke uopće funkcionirao i kako bismo zadovoljili sve potrebe. Kroz minimalnu javnu uslugu moramo osigurati dovoljno sredstava da naš sustav funkcionira na razini od 12 mjeseci. Drugi dio je varijabilni, odnosno promjenjivi dio računa. Ovisit će isključivo i samo o količini otpada koju preda svaki pojedinac, bio on fizička ili pravna osoba – rekao je.

Karticama i elektronskom evidencijom uvidjet će se promjenjivi dio računa. Vjeruje i da će savjesno odlaganje biti motiv ljudima da odvajaju otpad jer će im se smanjivati račun. Glavni kriterij visine računa za fizičke osobe nije više metar kvadatni, već broj osoba u domaćinstvu. Naglašava da će određenom dijelu stanovništva upravo zbog novog kriterija poskupjeti odvoz otpada. Međutim, nekima će cijena računa i pojeftiniti.

— Stvarno smatram da smo na dobrom putu i da je ova podjela prema broju članova u domaćinstvu najpravedniji način za utvrđivanje minimalne javne usluge – rekao je.

U cjeniku su jednu osobu ‘zadužili’ za 70 litara otpada mjesečno.

— U tu cijenu spada biorazgradivi i miješani komunalni otpad. S prvim zaduženjima smo išli jako nisko, upravo zato da ne bismo opteretili ljude i da ne bude povećanje od 500 posto – ističe. Navodi primjere u Istri gdje su komunalci cijene svojih usluga digli i po 400 posto. ‘To je meni neprihvatljivo’, ističe.

— Za fizičke će osobe povećanje u prosjeku iznositi oko pedesetak posto – rekao je Iveković ističući da Čistoća Dubrovnik 11 godina nije povećavala svoje cijene.

Uredba ‘šturo’ napisana

Primjena nove Uredbe o gospodarenju otpadom je trebala biti ‘okončana’ do 1. studenog 2018. godine. ‘Nerealno’, komentira Iveković.

— Mogli su oni napisati što god su htjeli. Nisam tip osobe koja bi napravila nešto samo da zadovolji formu i potroši velike novce da se sve nabrzinu napravi. I onda, da vidim sam, kao i svi ostali nakon par mjeseci da to ništa nije primjenjivo niti prihvatljivo. Spreman sam podnijeti i kritiku, ali da sustav, kad ga uvedemo ima glavu i rep. I da to bude dugoročno rješenje. Nisam pobornik kratkoročnih rješenja zato jer je netko u Zagrebu, u nekom uredu rekao da to mora biti u roku od godine dana rješeno. Poštujem i to. Međutim, te osobe možda nikad u životu nisu radile operativno i nisu svjesne s kakvim se problemima na terenu može susretati. Svjestan sam da kasnimo, spreman sam prihvatiti kritiku. Nismo se htjeli zalijetati da ne bismo skroz promašili smjer… A onda je šteta nepovratno nanesena – ističe Iveković.

A jesu li se ‘zaletjeli’ po pitanju ideje čipiranih vrećica?

— Nisam se zaletio jer je to bila faza promišljanja. Nismo kupili niti jednu tu vrećicu. U startu smo sve detaljno izanalizirali i smatrali smo da to nije dobro rješenje i na samom početku smo odustali od toga. Uredba je možda malo ‘šturo’ napisana i ne prepoznaje raznolikosti Republike Hrvatske. Ne može se od A do Ž uredba na isti način provesti u Slavoniji gdje je možda to puno lakše i gdje je većinom sve ravno i 80–90 posto ljudi živi u obiteljskim kućama. Drukčije se mora odnositi na primorske gradove koji imaju stare jezgre, gdje većina ljudi živi u stambenim zgradama i nema dodatnog prostora oko zgrada i kuća koji je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Velik je broj objekata do kojih ne postoji kolni prilaz – rekao je.

Kreće edukacija

Početkom listopada 2018. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt ‘ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika’ vrijedan gotovo 1,2 milijuna kuna. Jedini tko može i čija je obveza prilagoditi edukaciju stanovništva, odnosno trošiti novce jest jedinica lokalne samouprave i susjedne općine, a ne Čistoća. Navodi primjer iz Austrije gdje su bili zabrinuti zašto nemaju dobar efekt edukacije koju su provodili dugi niz godina, uz silne uložene novce. Naime, kad su najmlađe dobne skupine koje su bile obuhvaćene edukacijom, vrtići i niži razredi osnovnih škola dosegli adolescentost ili punoljetnost, tek tada su imali odličan efekt i rast postotka odvajanja otpada. Tek su tad osjetili benefite edukacije. Zakon i Uredba su, prema njemu, preopćeniti i pregeneralizirani i ne ‘prepoznaju različitosti hrvatkih gradova’. Ponavlja, ne bježi od odgovornosti, i svjestan je da postoji ‘kaskanje’. No, najavio je da će se već krajem godine doći do rješenja i provođenja Uredbe.

Pročitajte još

TRIBINA POKRENULA BROJNA PITANJA Je li sustav zaboravio branitelje?

Dulist.hr

Lukša Peko seli u novi atelje. ‘Hvala Gradu, ali moram poći’

Maria Prkut

Polaganjem vijenaca u more odana počast poginulim mornarima

Zvonimir Pandža

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija