Natrag
14.12.2018 22:45

facebook

twitter

google

rss

dulist

Kako izabrati EU parlamentarca?

17.3.2013 @ 21:38 Baldo Marunčić Aktualno

Podijelite:

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja ove godine svoja mjesta u Europskom parlamentu zauzet će dvanaest naših zastupnika koje ćemo izabrati na izborima 14. travnja.

Bit će to posebni izbori jer, osim što će se prvi put glasati za mjesta u ovoj europskoj instituciji, Hrvati će moći, osim za stranke, izravno birati i jednog kandidata s predloženih, tzv. ‘otvorenih’ lista za koje su glasovali.
Naime, birači na izborima za Europski parlament mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, a buduće zastupnike u Europskom parlamentu birat će po proporcionalnoj zastupljenosti i tzv. preferencijalnom glasovanju. Što to zapravo znači?
 
Liste i kandidati
 
Riječ je o drukčijem načinu izbora nego na parlamentarnim izborima. Naime, birač će na glasačkom listiću, uz glasovanje za određenu stranačku ili građansku listu, moći na toj listi označiti jednog kandidata te mu time dati prednost pred ostalim kandidatima i na određeni način razbiti stranački monopol određivanja i utjecati na to tko će biti izabran. Tako bi, na primjer, i kandidat na posljednjem, dvanaestom mjestu na listi mogao ući u Europski parlament.

Međutim, takvi preferirani glasovi uvažavaju se tek ako njihov broj iznosi najmanje 10 posto ukupnih glasova koje je osvojila cijela lista. Naravno, sve pod uvjetom da lista prijeđe prag od 5 posto glasova birača, premda po nekim izračunima ni to neće biti dovoljno kad se budu preračunavali glasovi u mandate.

Ipak, treba naglasiti kako nije nužno iskoristiti pravo odabira osobe na listi, već je dovoljan glas za listu. U konačnici mandat u Europskom parlamentu dobit će liste koje osvoje najveći broj glasova te osobe koje na tim listama dobiju osobno najveći broj glasova. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova na istoj listi, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Vrijedi pritom napomenuti kako će na ovim izborima cijela zemlja biti jedna velika izborna jedinica. Glasački listić na kojem se glasuje, osim što sadrži oznaku biračkog mjesta, redne brojeve i nazive liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata te serijski broj, imat će i kratak naputak o načinu glasovanja. Budući da se očekuje velik broj lista, može se dogoditi da će birači imati problema s veličinom, jer bi se listić mogao pretvoriti u lincun.
 
Kakav glas vrijedi?
 
Birači će glasovati tako što će zaokružiti redni broj ispred naziva liste. Ako žele pojedinom kandidatu dati preferirani glas, zaokružit će redni broj ispred imena i prezimena tog kandidata. Ukoliko birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić bit će važeći. Ali, ukoliko birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, vrijedit će glas za listu, dok preferirani glas kandidatu na drugoj listi neće vrijediti. Ukoliko je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, napravit će pogrešku, ali će mu se računati glas za listu na kojoj su kandidati.

Inače, petogodišnji mandat sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, tijela Europske unije sa 754 zastupnika koje izražava volju 500 milijuna njenih građana, ističe u lipnju iduće godine pa će tada Hrvati još jednom na izbore, ali taj put sa svim drugim građanima Europske unije.
 
 

NOVČANE KAZNE ZA PREKRŠITELJE
Predizborna šutnja
 
Prema Zakonu o izboru zastupnika za Europski parlament i za ove izbore predviđena je predizborna šutnja i to dan prije i na sam dan izbora. Povreda izborne šutnje kaznit će se novčanim kaznama. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 kuna kazniti prekršaj fizičke osobe, dok će kandidati na izborima biti kažnjeni novčanom kaznom od deset do trideset tisuća kuna. Stranke bi za povredu izborne šutnje mogle biti kažnjene iznosima od 100 do 500 tisuća kuna, a odgovorne osobe u tim strankama s deset do trideset tisuća kuna globe.

 
 

BIRAČI BAŠ NE TRČE GLASOVATI
Dosad osrednji odaziv

 
Izbori za Europski parlament u povijesti su znali bilježiti osrednji odaziv. Na prvim izborima 1979. godine glasovalo je 63 posto birača, na drugim izborima 1984. glasovalo je 61 posto- Potom se izlaznost postupno smanjivala, od 58,5 posto 1989. do 42,94 posto 2009. godine. Zanimljivo je da je izlaznost nešto manja u novim nego u starim zemljama članicama.
Na zadnjim izborima 2009. najmanji odziv birača zabilježen je u Slovačkoj (19,64 posto), a u nama susjednoj Sloveniji 28,25 posto. Ipak, Hrvatima su ovo prvi ovakvi izbori i tek treba vidjeti kakav će biti odaziv, a ne treba zanemariti i činjenicu kako europski izbori često predstavljaju test popularnosti vladajućih stranaka, a po dosadašnjem iskustvu vladajućih stranaka u EU, najčešće slabo prolazile.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana