Politika

IVAN MASLAĆ ‘Vrijeme je da zagospodarimo prostorom ispod zemlje’

Ivan Maslać gradski je vijećnik HDZ-a i direktor sektora komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik. Vijeć­ničku prisegu položio je prije nešto više od godinu dana, a prethodno je iz Grad­ske uprave, točnije iz Upravnog odjela za promet prešao u Zračnu luku. Kako se u ovih godinu dana snašao u ulozi vijećnika, zbog čega ne sudjeluje često u raspravama, kakve rezultate u ovoj godini ostvaruje Zračna luka Dubrov­nik… pitanja su na koje je Maslać odgovorio za čitatelje DuLista.

Više od godinu dana ste u Gradskom vijeću, koliko ste zadovoljni svojim angažmanom?
Poprilično sam zadovoljan s obzirom na očekivanja. Neki će možda reći da se nedovoljno javljam po svim točkama, ali sudjelujem u radu Gradskog vijeća posebno na temama financija i infra­strukture. Zapravo, sudjelujem u onim temama za koje smatram da mogu poboljšati rad Gradskog vijeća. Tu prvenstveno mislim na Odbor za pro­račun i financije, u čiji sam rad kao član uključen. Uz to, sudjelujem i u određe­nim obrazloženjima proračuna, ali da ću se javljati samo zato da se javim, to nije moja osobina.

Nikad niste imali potrebu nekome nešto dodatno objasniti?
Jesam. Zadnji put sam se javio kad se raspravljalo o Libertasu. Reagirao sam na određene izjave pojedinih vijećnika koji se prema Libertasu ponašaju kao da je ‘Djed Mraz’ pa svatko traži posebnu liniju. Htio sam ljudima dati do znanja, odnosno objasniti im da sve što se traži ima svoju financijsku pozadinu. Dakle, nije moguće dobiti sve što se traži.

Kad ste već spomenuli Libertas, pojavile su se informacije kako Grad Dubrovnik razmišlja o mogućno­sti uvođenja besplatnih autobusa za sve građane, je li to financijski održivo?
Ništa nije besplatno. Netko će to morati platiti. Ima li Grad Dubrovnik novaca i je li oportuno uvesti besplatne pokaze za građane, mislim da jest, budući da i u ovom trenutku grad koji po zadnjem popisu stanovništva ima 42 tisuće sta­novnika, daje preko 6 tisuća besplatnih pokaza. Stoga mislim da je to moguće financijski odraditi, a samim time takva odluka daje Gradu Dubrovniku jedan alat da uređuje promet i da mu se ne može prigovoriti da ne brine o građa­nima. U tom se slučaju s druge strane mogu uvoditi restrikcije u određene zone prometovanja da ne bi nastajao kaos kakvom danas svjedočimo.

Kakvim ocjenjujete rad oporbe u Gradskom vijeću? Je li konstruk­tivna, argumentira li svoje stavove?
Generalno mislim da nije konstruk­tivna nego se kritizira samo da bi se kri­tiziralo. Prihvaćam u nekim situacijama različita mišljenja, ali onda to treba argumentirati. Njihovi su argumenti dosta često na razini ‘Ako je A, zašto nije B? Ako je B, zašto nije A?’. Mislim da rasprave često nisu argumentirane.

Iza gradonačelnika i Gradskog vijeća je polovina mandata, biste li Vi nešto drukčije napravili?
Puno toga je napravljeno, posebno kad se zna situacija u kojoj je gradonačel­nik, odnosno nova gradska vlast došla. Naravno, uvijek se može više, ali dobar je smjer kojim se krenulo. Tu prije svega mislim na uvođenje reda koje nije nešto što je vidljivo, ali je preduvjet za rea­lizaciju bilo kojeg infrastrukturnog projekta.

Je li ipak nešto moglo drukčije, bolje, brže?
Dojam je kako se uvijek može brže. Pa i u sportu se uvijek može brže, više i jače, ali u realnim okvirima, ocjena je odli­čan. A da može ići bolje, može.

A Gradsko vijeće?
Gradska uprava dobro prati Gradsko vijeće i dobra je sinergija. Realizirale su se sve ideje koje su se zamislile.

Prije odlaska u Zračnu luku Dubrov­nik radili ste u gradskom Upravnom odjelu za promet. Koje je dugoroč­nije rješenje prometnih problema, restrikcije koje ste i sami spomenuli, gradnja garaža ili nešto treće?
Uvijek volim postavljati kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja. Kratkoročna mogu biti ‘ad hoc’ rješenja u vidu zabrane prometovanja i uvođe­nja nove regulative. Srednjoročno rješe­nje može biti, primjerice, uvođenje elek­tričnih vozila i izgradnja garaža s tim da je najvažnije razmišljati dugoročno. Dakle, smisliti gdje će Grad Dubrovnik za 15 do 20 godina biti po pitanju pro­meta, a u odnosu na svjetske tendencije. Gradnja garaža, koja je izrazito skupa, može biti dio rješenja, no poticanje privatne izgradnje garaža je još bolje. Ipak, dugoročno je takva gradnja jako skupa zbog cijene kvadrata i mislim da trebamo početi strateški gledati ispod zemlje i već danas početi gospodariti prostorom koji se nalazi ispod zemlje.

Koliko je to u Dubrovniku moguće? Znamo da kad se radi bilo kakvo raskopavanje ulice, naiđe se na brojne instalacije.
To je razlog više da počnemo razmišljati o gospodarenju tim prostorom. Insta­lacije su na maksimalno dva, tri metra dubine, a gradnja bi išla puno dublje od toga. Nikakvu prepreku u tome ne vidim. Dapače, vrijeme je da počnemo uvoditi reda i u prometnice i u instala­cije, općenito u cijeli grad.

Koliki Vam je ‘teret’ rodbinska veza s premijerom Plenkovićem, što je posebno bilo izraženo prilikom Vašeg zapošljavanja u Zračnu luku?
Ne smatram da mi je ikakav teret. Imam svoju obitelj na koju sam ponosan i ona mi ne može biti teret. Nosio sam se, nosim se i nosit ću se sa svim situ­acijama u svom životu, a ljudi prolaze i puno teže situacije na svom životnom putu.

Zadnjih dana govori se o lošijim turi­stičkim rezultatima, kakva je situa­cija u Zračnoj luci?
Fantastična što se tiče brojeva. U prvih šest mjeseci imamo povećanje od 17 posto, što je 157 tisuća putnika više u dolasku i odlasku nego prošle godine. Rezultati su odlični tim više što pričamo o razdoblju predsezone, a naravno takve rezultate očekujemo i u posezoni. Vršna opterećenja bit će u određenom povećanju, ali ne u tolikom postotku kao što je predsezona i pose­zona. Kad se već govori o slabijoj sezoni, trebalo bi vidjeti koliko je narasla ponuda smještajnih kapaciteta. Jer ako ponuda smještajnih kapaciteta nadilazi potražnju u postotcima, mora nastajati određeno nezadovoljstvo određenih turističkih subjekata. Ponuda mora pratiti potražnju. Ne može se događati da ne zna ljevica što mu radi desnica. I treba se planirati.

Ide li sve to kod nas previše stihijski?
Kad uzmete da je popriličan postotak smještajnih kapaciteta u privatnom sektoru, koji sam po sebi između sebe nije dovoljno koordiniran, onda dolazi do stihije. Nisam primijetio stihiju ni u hotelskom smještaju ni u kampovima i marinama, ali objektivno, privatni smještaj bi se trebao više međusobno organizirati. Pogotovo kad je riječ o cje­novnoj politici.

Kad se u Zračnoj luci očekuje dvomi­lijunti putnik?
Prošle je godine dočekan početkom rujna, a ove godine ga očekujemo u drugoj polovici kolovoza. Zračna luka Dubrovnik je u prvih šest mjeseci prešla brojku od milijun putnika. Treba ista­knuti i kako smo u to vrijeme imali i radove na rekonstrukciji uzletno-sletne staze te smo i u tom razdoblju zabilje­žili povećanje. Zračna luka se trudi da putnici i gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije minimalno osjete bilo kakve posljedice rekonstrukcije i to smo uspjeli dokazati. Dakle, usprkos rekonstrukciji i teškim uvjetima imali smo povećanje putnika.

Jedan od ‘tereta’ Zračne luke sva­kako jest i prometna povezanost, odnosno s gradom je povezuje samo jedna cesta. Koliko će značiti najav­ljena izgradnja brze ceste?
Kad bude izgrađena nemjerljivo će nam olakšati poslovanje jer u današ­njim uvjetima našim konzumentima ne možemo garantirati u kojem vre­menskom intervalu će doći do grada Dubrovnika. Magistrala je danas arte­rija koja je začepljena skoro do maksi­muma. Ako se u što skorijem vremenu nešto ne riješi, bojim se da bi, slikovito rečeno, moglo doći do ‘pucanja arterije’, što znači do kolapsa cijelog gospodar­stva Dubrovačko-neretvanske županije, prije svega Dubrovnika.

Zadnjih godina intenzivno se radi na povećanju avionskih linija tije­kom zime, kakve su najave za ovu godinu?
Najave su dobre u razdoblju zime, a znamo svi da jedan dan ljeti zna biti ‘jači’ nego cijeli siječanj ili veljača. Imamo prije svega najavu povećanja čarter linija, imat ćemo i novu liniju za Atenu, ali Iberia, koja je letjela za Madrid dva puta tjedno, ukinula je liniju bez ikakvog objašnjenja. Međutim, ovdje moramo pričati i o sadržajima koje turistička destinacija nudi gostima da bi oni uopće zimi došli. Imamo primjerice najave pojačanog dolaska u vrijeme oko Zimskog festivala.

Mislite da bi ti sadržaji trebali biti raznovr­sniji? I glavni direktor često apelira na ugostite­lje i hoteli­jere po tom pitanju.
To se naj­bolje vidi i ljeti kad dođe do vremenskih neprilika. Što je to što Dubrovačko-neretvan­ska županija nudi u vrijeme kad nije ugodno biti na vanjskom pro­storu? Svi trebaju više inzistirati i ulagati u sadržaje koji nisu samo sunce i more.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 17. srpnja 2019.

Pročitajte još

BARAČEV ODGOVOR VLADAJUĆIMA: Grad nije HDZ, Grad nije Mato Franković. Grad su svi građani!

Dulist

AKO POSTANE POVJERENICA Šuici se ‘smiješi’ vrtoglava mjesečna plaća

Dulist

HDZ ‘OPLEO’ PO SDP-U ‘Barač je treći put izdao interese Grada’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija