Natrag
10.12.2018 21:26

facebook

twitter

google

rss

dulist

ISTRAŽIVANJE DOKAZALO Baš i ne vjerujemo u energetske certifikate

27.2.2015 @ 18:36 Dulist Hrvatska

Podijelite:

Savez za energetiku Hrvatske u okviru nacionalnog istraživanja javnog mijenja o 12 strateških područja zelenog gospodarstva danas je objavio rezultate prvog istraživanja o temi (energetski) održive arhitekture.

– Ovo se istraživanje provodilo tijekom mjeseca veljače i u njemu je sudjelovalo više od 2,5 tisuće ispitanika, a s ciljem analize stava građana o pitanjima (energetski) održive arhitekture. Rezultati istraživanja pomogli su i u otkrivanju glavnih prepreka za snažniji razvoj ovoga sektora, a u budućnosti će poslužiti i za izradu modela poticanja i jačanja istog. Za potrebe objave javne analize obrađen je samo dio pitanja i to metodom isticanja najvažnijih pokazatelja – istaknuo je predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske Tomislav Marjanović.

Prema provedenom istraživanju 78,46 posto ispitanika upoznato je s pojmom (energetski) održive arhitekture, dok 21,54 posto ne zna što taj pojam znači.

73,26 posto ispitanika izjasnilo se kako ne živi u građevini projektiranoj po principima (energetski) održive arhitekture, 17,44 posto ne zna živi li u takvoj građevini, dok se 9,30 posto ispitanika izjasnilo kako živi u takvim građevinama. Nadalje, 93,20 posto ispitanika bi htjelo živjeti u građevini projektiranoj po principima (energetski) održive arhitekture, 6,40 posto ne zna bi li živjelo, a svega 0,40 posto ispitanika ne bi htjelo živjeti.

57,43 posto ispitanika ne poznaje nekoga tko živi u građevini projektiranoj po principu (energetski) održive arhitekture, dok se njih 42,57 posto izjasnilo da poznaje.

Čak 68,29 posto ispitanika smatra kako (energetski) održiva arhitektura povećava cijenu koštanja 1 m2 prostora, 16,67 posto smatra da ne povećava, dok 15,04 posto ne zna. Uz to, 47,92 posto ispitanika smatra kako je (energetski) održiva arhitektura skuplja u odnosu na klasičnu arhitekturu, 34,17 posto smatra da je jeftinija, dok 17,92 posto smatra da su održiva i klasična arhitektura cjenovno jednake.

78,66 posto ispitanika smatra kako je toplinska ugoda zimi najvažniji kriterij prilikom planiranja (energetski) održive građevine, dok su po pitanju toplinske ugode ljeti, akustične i vizualne udobnosti gotovo podijeljeni. S aspekta kriterija funkcionalnosti, 63,40 posto ispitanika smatra da je najvažniji kriterij učinkovitost površina, 14,47 posto mogućnost promjene namjene i 13,19 posto pristupačnost. U vrlo malom postotku korisnici su naveli da je to pristupačnost za invalide te prihvatljivost za bicikle.

53,85 posto ispitanika smatra kako je u skupini kriterija vezanih uz dizajn (energetski) održive arhitekture najvažniji kriterij upravo kvaliteta dizajna, 41,88 posto urbanistička kvaliteta, dok svega 2,56 posto umjetnost u gradnji.

Posebno zanimljivi su rezultati istraživanja o performansama novih građevina u Hrvatskoj. 53,36 posto ispitanika smatra da je dizajn eksterijera novih građevina uravnotežen, njih 27,80 posto da je loš, dok njih 18,83 posto smatra da je dobar. Gotovo u podjednakom omjeru vlada mišljenje o dizajnu interijera, životnom i radnom prostoru, komforu, rasvjeti, razini buke te produktivnosti.

S aspekta osobnog značenja, 68,20 posto ispitanika ocijenilo je s ocjenom pet odnosno iznimno važnim životni prostor, 53,46 posto dizajn interijera, 53,24 posto komfor, 51,15 posto rasvjetu i 50,46 posto razinu buke.

49,77 posto ispitanika smatra kako je prilikom planiranja novih građevina najvažnija financijska održivost, dok 31,16 posto smatra da je to okolišna održivost. Po pitanju društvene održivosti i primjene inovacija ispitanici su podijeljeni.

95,35 posto ispitanika smatra kako građevina izgrađena po načelima (energetski) održive arhitekture doprinosi zaštiti okoliša, 2,79 posto ne zna je li doprinosi, dok 1,86 posto ispitanika smatra da ne doprinosi.

61,21 posto ispitanika bi po vanjskom izgledu građevine prepoznalo da je ona sagrađena po principu (energetski) održive arhitekture, njih 13,08 posto po unutarnjem izgledu, dok 25,70 posto ne razlikuje takve građevine od klasičnih.

90,14 posto ispitanika s pojmom (energetski) održive arhitekture povezuje pojam energetske učinkovitosti, 5,63 posto sa zaštitom prirode, 3,29 posto sa zdravstvenom kvalitetom unutarnjeg prostora, a ostali s drugim pojmovima poput kvalitete općenito.

60,19 posto ispitanika smatra kako je Internet najefikasniji način za javno širenje informacija o (energetski) održivoj arhitekturi, ali važnim smatraju i televiziju i radio, seminare, radionice i konferencije te jumbo plakate.

Vrlo zanimljiv podatak je da čak 55,92 posto ispitanika ne vjeruje u potpunosti u sustav energetskog razreda građevina, a u gotovo podjednakom postotku ispitanici u potpunosti ne vjeruju općenito u sustav energetske certifikacije građevina.

Čak 83,73 posto ispitanika smatra kako poduzetnici i udruge ne čine dovoljno kako bi krajnje potrošače informirali o važnosti (energetski) održive arhitekture, dok svega 5,26 posto ispitanika smatra da čine dovoljno.

Ako gledamo povjerenje u arhitekte, 54,55 posto ispitanika smatra kako su domaći i strani arhitekti podjednako dobri. Ako gledamo samo odnos domaćih i stranih arhitekata, 57,89 posto ispitanika više vjeruje stranim arhitektima.

U istraživanju je sudjelovalo 52,45 posto muškaraca, odnosno 47,55 posto žena. 36,23 posto ispitanika je u dobi od 26 do 33 godine, 32,37 posto u dobi od 34 do 44 godine, a najmanje ih je sudjelovalo – njih samo 0,97 posto – u dobi od 67 i više godina. Najviše je ispitanika sudjelovalo iz Grada Zagreba, potom Osječko-baranjske, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Istarske i Brodsko-posavske županije, dok je broj ispitanika po ostalim županijama gotovo podijeljen.

Na navedena pitanja sudionici su odgovarali puno opširnije, a istraživanje je obuhvaćalo pitanja poput onih na koji su način prvi puta saznali za (energetski) održivu arhitekturu te kako bi nekom tko nema prethodno znanje objasnili pojam (energetski) održive arhitekture. Uz to, ispitanici su odgovarali i na pitanje je li Vlada Republike Hrvatske kroz svoje politike stavlja prioritet na ovu vrstu arhitekture te koliko je po tom principu građevina u Hrvatskoj sagrađeno. Ispitanici su odgovarali i na niz drugih demografskih pitanja.

Sljedeće istraživanje koje će se provoditi unutar 12 strateških područja zelenog gospodarstva i to tijekom mjeseca ožujka odnositi će se na pojam niskougljične gradnje.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana