Urednički izbor

GRADONAČELNIK KORČULE ANDRIJA FABRIS Brojke nam rastu, nema straha ni politikanstva

Prije pet godina pobijedio je na prijevremenim lokalnim izborima u Gradu Korčuli. Uspjeh je ponovio, čak više i potvrdio pobjedom u prvom krugu na lokalnim izborima 2017. godine. Andrija Fabris, HDZ-ov gradonačelnik Korčule i u ovim kriznim vremenima uspješno vodi grad. Svim gradskim djelatnicima smanjili su plaće za 10 posto, a izašli su u susret korčulanskim poduzetnicima te ih privremeno oslobodili najma gradskih prostora te javnih površina. Korčula ovih dana bilježi dobru popunjenost turističkih kapaciteta posebno u dijelu nautike. A o turizmu, strategiji i smjeru kojim je grad Korčula odlučio krenuti na turističkoj karti svijeta razgovarali smo s Fabrisom. Za početak smo se dotaknuli završenih parlamentarnih izbora. HDZ je osvojio pobjedu na svim izbornim mjestima u Gradu Korčuli, čak i Račišću, gdje HDZ nema svog, kako ga Fabris naziva glavara. Ono što nas je za početak zanimalo je zašto se njegovo ime nije našlo među prijedlozima dubrovačko-neretvanskog HDZ-a za saborsku poziciju u X. izbornoj jedinici.

—Nisam se uopće vidio na toj poziciji. Bila mi je čast kad su me pitali, ali morao sam odbiti. Uostalom, ima i starijih kolega koji su gradonačelnici ili načelnici više od 20 godina i možda im je to značilo više, nego meni kao relativno mladom gradonačelniku. Za sad mi je dovoljno izazovno biti gradonačelnik, a za mjesto za Sabor uvijek ima vremena. Uostalom, s Korčule ne bih mogao lako organizirati odlaske u Sabor, najprije trebalo bi dugo izbivati jer su veze sa Zagrebom otežane. Nije isto biti gradonačelnik u Korčuli ili Dubrovniku, odakle je puno lakše i jednostavnije doći do Zagreba. Posao na otoku dosta ovisi o meni, mom boravku u gradu jer nemam toliko veliki aparat da bih mogao dodatno opteretiti ljude tih nekoliko dana što ne bih bio pristutan u gradu.

Koliko zaposlenika ima korčulanska gradska uprava s javnim ustanovama i tvrtkama?

Bilo nas je 17 pa sad 19. Imamo prilično lijepu demografsku situaciju pa je dosta i porodiljnih, tu su i zaposlenici razvojne Agencije Kora koju razmišljamo pripojiti. Uglavnom nas je do 20 s tim da se u vrijeme sezone ponešto pojačamo s komunalnim i prometnim redarima, ali opet nikad nismo prešli 20 zaposlenih.

Kakav je život na otoku?

Najbolji. Rođen sam tu. U rujnu će biti 30 godina da sam prvi put otišao u Zagreb, u treći razred srednje škole. Mislim da mi je i srednja škola pa onda studij i život u Zagreb pokazao sve prednosti života u Korčuli. Sa suprugom, koja je Zagrepčanka, odlučili smo svoju obitelj i životni put graditi u Korčuli.

A kako je u Korčuli u doba korone? Prošlog četvrtka ste izglasali rebalans proračuna.

Ukupni prihodi i primitci s uključenim viškom su 63 milijuna kuna. No, pitanje je kakav će biti nastavak sezone. Najvećim dijelom je bila riječ o projektima koje sufinanciramo EU sredstvima i koji su trebali biti kroz ovu godinu završeni. Nažalost, neke od tih planiranih projekata, koje još nismo započeli, morali smo odgoditi.

Koji projekti će morati pričekati bolja vremena?

Marmontov put, staza koja spaja naša dva mjesta Žrnovo i Pupnat. Bila nam je želja urediti je kao edukativni put i biciklističku stazu budući da je na Korčuli dosta razvijen biciklizam. Ove smo godine planirali krenuti s projektom revitalizacije naših trepoca, bivših gustijerni za vodu. Imali smo namjeru ući u njih, vidjeti u kojem su stanju te ih sanirati. Želja nam je, ako bude moguće njihovo uređenje, dobiti prezentacijsko – galerijski prostor kao što su bunari u Zadru.

Hoćete li posezati za kreditom?

Odlučili smo se na zaduženje kojim ćemo predfinancirati četiri velika projekta kojima planiramo povući sredstava iz fondova Europske unije. Dosada smo imali takvu situaciju da nismo trebali kreditna zaduženja, predfinancirali smo europske projekte sa svojom tekućom likvidnošću. Riječ je o 14,5 milijuna kuna koje je dogovoreno s HBOR-om s 1,7 posto kamate s rokom otplate na 10 godina. Taj kredit bi koristili u razdoblju 2020. – 2021., a došao bi nam na naplatu tek 2023. Od tih 14,5 milijuna kuna, 11,3 su bespovratna sredstva koje dobivamo natrag. Znači to naše kreditno zaduženje je zapravo 3,4 milijuna kuna.

Znači nećete se zaduživati za plaće gradskih djelatnika?

Smanjili smo plaće 10 posto, sve linearno od gradske uprave do društava i ustanove u vlasništvu i suvlasništvu grada i to će ostati do daljnjega. Važno je da za sad nismo smanjivali standarde za odvoz smeća, javnu rasvjetu. Jedinice lokalne samouprave nemaju mogućnost zaduživati se dugoročno za obrtna sredstva, već nam je jedino u zakonskom okviru omogućeno kratkotrajno zaduženje. Dugoročno zaduženje bi nam puno značilo, ali za sad već u proračunu imamo 6,3 milijuna kuna HBOR-ovog kredita koji nam je odobren s 0,1 posto kamate za projekt modernizacije javne rasvjete. U ožujku smo trebali završavati javnu nabavu i krenuti s radovima, međutim, korona je sve poremetila. Vidjet ćemo hoćemo li tijekom ljeta biti u mogućnosti provesti javnu nabavu. Naši troškovi u zimskim mjesecima su oko 750 tisuća kuna mjesečno. Ljetnih mjeseci taj se iznos podiže na oko milijun kuna jer od 1. lipnja do 1. listopada dodatno sufinanciramo vatrogasne postrojbe.

Kakva je situacija s punjenjem gradskog proračuna?

Bili bismo zadovoljni da bude na 50 posto od prošlogodišnjeg u ljetnim mjesecima. Mi smo bili prvi grad koji je odmah po stupanju ‘lockdowna’, 19. ožujka oslobodio plaćanja sve naše zakupce gradskih poslovnih prostora. U Gradu Korčuli javne površine, tzv. štekati naplaćuju se samo 6 mjeseci, a mogu se koristiti cijelu godinu. Time smo nagradili zakupce što rade cijelu godinu. Od štekata na javnim površinama od svibnja do listopada mjesečno uprihodujemo 350 tisuća kuna, a štandovi na lokaciji Foše donose otprilike 100 tisuća kuna mjesečno. Imamo i panoe, reklame i kad se sve zbroji zaradimo do 800 tisuća kuna. U svibnju smo sve štekate oslobodili, a za lipanj smo primijenili isti model kao i u Dubrovniku pa su plaćali 30 posto od iznosa stvarne cijene, za ostale mjesece smo se dogovorili da ćemo pratiti kretanje turističkih brojki te na temelju njih formirati daljnje cijene.

Kako se kreću turističke brojke? Korčula se čini lijepo popunjena.

Prema posljednjim turističkim brojkama malo je slabije od 30 posto s tim da se nautika, koja je dosta bitna za turistički promet u našem gradu, ne vidi kroz eVisitor. Svi znaju da je Korčula baš nautička destinacija. Hotelski smještaj kojeg imamo u Korčuli ne dostiže brojke koje zaslužuje s obzirom na to da je u sve hotelske kapacitete uloženo. Zato onaj dio koji se vezao uz mini cruisere, Kriljane, ACI marina to nadomjesti pa je Korčula izrasla u pravi biser nautičkog turizma. Onoga tko nije upoznat s tom činjenicom, mogu brojke Turističke zajednice, zavarati. Korčula, tijekom cijele godine, dostiže otprilike pola milijuna noćenja u hotelskim kapacitetima i privatnom smještaju, a primjerice Orebić je sa svojom Rivijerom na gotovo milijun. Međutim, prema turističkoj potrošnji, naši su gosti bez premca. Imamo ih manje, ali su bolje platežne moći.

To se odnosilo na prethodne godine. A tko danas, u korona doba, ljetuje u Korčuli?

Iznenadilo me je da se dosta gostiju koji su nas ranije zaobilazili jer smo im bili daleko, odlučilo za Korčulu. Sad smo im dovoljno izolirani da nam dolaze. To su naši gosti koji su devedesetih činili glavninu turističkih brojki – Česi, Poljaci, Mađari i Slovenci. Radi se o velikom broju autoturista i ugodno su me iznenadili. Većina ih je u privatnom smještaju, a očekujem da će se, nakon Korčule i Port 9, sljedeći tjedan otvoriti i hotel Liburna. Grad je izašao u susret pa ćemo uz pomoć Korčulanskog plivačkog kluba i Hrvatskog vaterpolskog saveza na Korčuli imati završnicu juniorskog prvenstva u vaterpolu. Ugostit ćemo i seniorsku reprezentaciju koja će ovdje napraviti pripreme sa sparing partnerom, a pripreme će odraditi i juniorska ženska reprezentacija. Grad je dao podršku i pomagao s ogranizacijom kako bi se otvorio još jedan hotel u Korčuli.

Korčulu, očito, nije pojeo turizam kao Dubrovnik. Uspjeli ste nametnuti održivost i ono što mi prizivamo – mjeru. Kako?

Korčula se u zadnjih nekoliko godina izdigla i u segmentu gastro i eno ponude. Stvarno smo biser i Korčula to zaslužuje. Kad se živi ovdje i promatra naš turistički razvoj sve je logično. Može se lako očitati što se dogodilo. Imali smo sreću da je u naš grad prije 10-tak godina došao Michael Unsworth s idejom ulaganja u luksuzni smještaj. Obnovio je palaču Lešić Dimitri, a u tu ideju uklopila se vrhunska gastro priča koju je gradio u restoranu. Taj projekt se odvijao na našoj najfrekventnijoj lokaciji, na šetalištu Petra Kanavelića i samim njegovim dolaskom i otvaranjem restorana Lešić Dimitri ponuda u ostalim restoranima je počela rasti.

Na toj šetnici nema onog takozvanog dalmatinskog fast fooda. Zadržali ste autohtonost?

Bilo je i toga. Mi smo takvi pa uvijek gledamo što je drugome preko ograde. LD restoran je sa svojim šefovima kuhinje digao ljestvicu na jako visoku razinu, a ostali su se potrudili barem slijediti taj njegov postavljeni standard. Osim na gastro sceni znatan pomak smo doživjeli i u hotelskim kapacitetima. Imali smo nekoliko godina kada se lutalo od all inclusive ponude pa do one prilično jeftine. Dolaskom Prosperus fonda u vlasničku strukturu HTP Korčula se i ta priča promjenila.

Lani je otvoren obnovljeni resort, Port 9.

U Port 9 je uloženo 75 milijuna kuna i nakon obnove hotela Korčula, Liburna, s Port 9 je zaokružena slika Korčule u segmentu hotelskog smjestaja. HTP Korčula je praktički jedina hotelska kuća na području grada Korčule, svi ostali kapaciteti su ili u manjim privatnim hotelima ili privatnom smještaju. Korčula je napravila strategiju razvoja turizma i držimo je se.

Pet godina ste na čelu grada Korčule. Koliko dugo vam je trebalo za izradu strategije i koje su njene glavne smjernice?

Svjesni smo gdje se nalazimo, znamo da smo daleka destinacija, nije lako doći do Korčule i stoga se samo kvalitetom možemo izdignuti na turističkoj karti i tako biti prepoznati. Strategija se izrađivala oko godinu dana, tijekom 2018. godine, da bi je Gradsko vijeće usvojilo prošle godine. Ključne stavke su održivost turizma. Korčula je pozicionirana tu gdje je, na otoku smo. Imamo oko 1500 ležaja u hotelskom smještaju te iz godine u godinu sve bolji privatni smještaj. Krenuli smo smjerom da sve ono što je kvalitetno i dobro ima svoju cijenu, od smještaja do gastro ponude. Izabrali smo kvalitetu, a onda su nam takvi i gosti. Kroz našu smo se strategiju odlučili za segment gostiju bolje platežne moći. U svemu tome moramo pridodati i kulturu. Grad Korčula nema premca, među gradovima ovakve veličine, u kulturnom segmentu.

Zvuči pomalo začuđujuća izjava ‘odlučili smo se za goste bolje platežne moći’. Postavili ste se na način da birate vi ponudom, a ne oni potražnjom?

Privlačni smo tom segmentu boljih, bogatijih gostiju. Prošle godine su nam glavni gosti bili iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i sjeverne Europe, točnije Skandinavskih zemalja, a znamo da je cijelom turističkom sektoru u Hrvatskoj taj segment gostiju interesantan. Oni cijene kvalitetu i za nju su spremni platiti i veću cijenu. To je osnova koju smo zacrtali i nakon godine dana već se pokazalo da je naš put ispravan. Iskoristili smo i turistički boom Splita, i spremno dočekali američki način turizma po kojem gosti žele vidjeti što više lokacija na svom proputovanju. Imamo dobre katamaranske linije između Splita i Dubrovnika, i taj nam segment prometne povezanosti daje dobre rezultate.

Turistički sektor je najviše pogođen krizom, jeste li ih obuhvatili mjerama?

Imamo jednu veću turističku agenciju koja je imala velika ulaganja te jednu manju. Odmah smo obavili razgovore s njima. Vlasnik te naše velike turističke agencije nas je izvijestio kako im je njihova komercijalna banka izašla u susret, dali su mu moratorij na sve kredite te im za sad nije potrebna veća pomoć. On je isto bio u segmentu nenaplate javnih površina i reklama. Što se tiče drugih poduzetnika na razini grada tu također pratimo razvoj situacije. Prije mjesec dana je izgledalo da neće biti nikakvog turizma, danas se već situacija čini drukčija. Za razliku od Dubrovnika gdje sam bio na otvaranju Ljetnih igara i gdje, da nije bilo domaće čeljadi, bilo bi jako grubo, u Korčuli postoji turizam. Znamo svi što je Dubrovnik, on je magnet, ali bez zračnog prijevoza i tog segmenta teško da se brojke mogu podići. Na održanom Gradskom vijeću prilikom usvajanja rebalasa proračuna iznio sam podatak da sve ove olakšice koje ćemo napraviti, od oslobađanja plaćanja prostora, javnih površina našim zakupcima, kad se to sve stavi na jedan kup iznosi preko tri milijuna kuna. To je za jedan grad s ovakvim proračunom ogroman iznos i smatram da smo našim ljudima dali ogromnu pomoć. Svi su oni svjesni ako se nastavi ovako povoljan razvoj situacije jer nam stvarno brojke iz dana u dan rastu, da će dati ruke da i grad ne ostane na suhom. Preozbiljna i preteška su vremena da bi se politiziralo. Uvijek sam za dogovor i s oporbom i s poduzetnicima. Svi oni znaju, da kad god je problem, da sam spreman na razgovor i iznalaženje zajedničkog rješenja. I tako mislim da ćemo se ponašati u ovoj godini kad su stvarno izazovna vremena.

Nautiku nosite u strategiji turizma i tu se planiraju velika ulaganja. ACI će obnoviti marinu, a Grad planira projekt za mega jahte?

U našoj strategiji razvoja turizma i našoj razvojnoj strategiji nautika je nešto što nam život znači. Kad ste na otoku nužno je imati taj segment. Korčula ima sreću da je ACI osamdesetih godina izgradio marinu, a danas da je sadašnja Uprava ACI-ja prepoznala poziciju Korčule i te svoje marine. Ni nova marina u Rovinju nije na takvom mjestu kao korčulanska, 100 metara je od ulaza u stari grad što je dovoljan magnet za sve nautičare. U dogovoru s Gradom uprava ACI-ja je uvidjela taj potencijal i odlučila napraviti boutique marinu te će projektom kojeg su osmislili podignuti marinu na još veću razinu. Već je bio raspisan natječaj vrijedan 28 milijuna kuna za obnovu podmorskoga dijela. Nažalost, nitko im se nije javio za podmorski dio gdje je trebao biti obnovljen i lukobran. Iako se za sada stalo s realizacijom, ACI planira krenuti s investicijom na kraju godine. Osim rekonstrukcije i sanacije podmorskoga dijela planirana je izgradnja nove zgrade za mornare sa sanitarnim čvorovima. Postojeća zgrada će se srušiti, a ispod nje i bivšeg autobusnog kolodvora napraviti garažu koja bi osim ACI-ja i budućeg hotela bila dana i za potrebe grada. Riječ je o izrazito atraktivnoj lokaciji. Do prošle godine nas je na ulazu u grad čekala betonska grdosija koja je osadmesetih godina napravljena za autobusni kolodvor. Ovim projektom ćemo dobiti sasvim novu vizuru ulaza u grad, isprojektirali smo prostor za ukrcaj i iskrcaj putnika te novi gradski trg.

Kad bi se trebalo započeti s realizacijom projekta?

ACI će krenuti s radovima podmorskog dijela odmah nakon sezone, u listopadu ili najkasnije studenom. Novci su osigurani, a tim projektom dobivamo luksuzniji segment nego je sadašnja marina. Od kraja osamdesetih brodovi su se povećali, zahtjevi su drukčiji nego što su bili tada. Kad se ta marina prilagodi današnjim postavkama bit će to veliki iskorak za nautiku.

No i pored toga imate još u planu i marinu za megajahte?

Prostora kao što je sadašnje brodogradilište s nastavkom do luke Dominče i cijelim akvatorijem Ježevice, postoji malo gdje na svijetu, a pogotovo u Republici Hrvatskoj. Prostor je savršen. Sve preduvjete imamo samo treba polako i promišljeno planirati taj prostor. Već ga imamo u prostorno-planskoj dokumentaciji, a s pravim partnerima moguće je i realizirati taj vrhunski projekt. Riječ je zapravo o davnoj ideji koja je bila aktualna pred više od deset godina. Tada se već razmišljalo o izmještanju brodogradnje s pozicije naše Ježevice na poziciji luke Dominče. Moja ideja je da na tom prostoru osmislimo dio pravog nautičkog centra koji bi nudio remontno-servisne usluge. Taj segment nemamo sve do Šibenika, a malo je vjerojatno da bi se tako nešto moglo dogoditi u Dubrovniku zbog nedostatka prostora. Taj prostor bi se mogao iskoristiti kao jedan nautičkoturistički centar koji bi onda i u tom segmentu izdigao Korčulu na nautičkoj karti. Znači i u tom bi dijelu Korčula mogla naći svoju nišu i interes investitora. Leda koja je bila koncesionar luke posebne namjene, odnosno brodogradilišta je nažalost od 1. srpnja u stečaju. Ideja i prostorno-planska dokumentacija je takva da se na tom prostoru, bar na dijelu koji se naslanja na luku Dominče, u vlasništvu grada Korčule i pomorskog dobra može dobiti marina s preko 200 vezova za mega jahte. Već je pokrenut postupak izmještanja luke Dominče. Prije petnaestak dana je i potpisan ugovor o financiranju projekta luke u Polačištima.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. srpnja 2020.

Pročitajte još

SASTANAK ŽUPANA I PREDSJEDNIKA UDRUGE Pripreme za sljedeći Maraton lađa već su u tijeku

Dulist

U TIJEKU RADOVI ODRŽAVANJA Župa dubrovačka priprema se za kišnu sezonu

Dulist

PO MJERI GRAĐANA Tjedni pregled gradskih projekata

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija