Početkom godine Frano Luetić preuzeo je funkciju generalnog direktora Zračne luke Dubrovnik koja trenutno predstavlja najveće gradilište u Hrvatskoj.
U projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ uloženo je preko milijardu kuna te među ostalim uključuje ‘presvlačenje’ kompletne uzletno-sletne staze. U razgovoru za DuList govori o nedavnim problemima na letovima Zagreb-Dubrovnik i obratno te je li Croatia Airlines zakazala, koji su dijelovi projekta uz rekonstrukciju staze u tijeku, ali i možemo li iduće sezone očekivati tromilijuntnog putnika.
Na sastanku s gradonačelnikom, županom i Croatiom Airlines, istaknuto je kako je propušteno detaljno i na vrijeme obavijestiti javnost o svim ograničenjima tijekom nastavka radova na rekonstrukciji uzletno-sletne staze u Zračnoj luci. Koji su Vaši dojmovi i smatrate li kako je taj sastanak pripomogao smirenju situacije?
Na sastanku smo razmotrili probleme i još jednom apelirali na Croatia Airlines da šalje manje zrakoplove na ovim linijama, u nekim situacijama ako treba i dva. Naravno, ako su u mogućnosti, a sve u svrhu zadovoljavanja potreba putnika koji putuju iz Zagreba za Dubrovnik i obrnuto. U dobrom dijelu Croatia Airlines se složila s našim prijedlogom. Ovih zadnjih dana zaista nismo imali problema te su svi letovi na vrijeme sletjeli i poletjeli. U svakom slučaju sastanak je pripomogao.
15. ožujka 2019. trebala bi biti u potpunosti rekonstruirana uzletno-sletna staza
Dovoljno ste rano obavijestili aviokompanije…
Na vrijeme smo izvijestili o svim radovima. U svibnju smo znali točan dinamički plan odvijanja glavnih radova na uzletno-sletnoj stazi u razdoblju od 8. studenog do 9. prosinca koji zahtijevaju veća ograničenja. Nakon toga, točnije do 15. ožujka 2019., radovi se nastavljaju i kompletna pista će se rekonstruirati. Prvo smo, tijekom početka godine, obnovili 1200 metara piste te smo tijekom turističke sezone zaustavili radove na stazi kako bi mogla funkcionirati u svojoj punoj dužini. I tako je funkcionirala do 8. studenog kad su počeli radovi na najosjetljivijem dijelu staze. Morali smo je skratiti na 1500 metara, na polovicu! Mi smo obavijestili sve korisnike naših usluga koji zimi lete, zbog čega su neke kompanije otkazale letove. Croatia Airlines je obećala da će staviti manje zrakoplove na ovim linijama kako bi mogli obavljati slijetanje i polijetanje. Očito je kako je potražnja u ovom razdoblju za letove na relaciji Dubrovnik – Zagreb bila velika. Tako da oni vjerojatno nisu obustavili prodaju karata za veliki zrakoplov pa je odmah prvi dan došlo do izvjesnog poremećaja. Zbog toga manji zrakoplov nije mogao ukrcati sve putnike. Morali su poslati velike zrakoplove koji zbog veće komponente bočnog vjetra i skraćene staze nisu mogli sletjeti.
Na sastanku je navedeno kako će Croatia Airlines razmotriti mogućnost uvođenja manjih zrakoplova koji imaju manji sigurnosni rizik pri slijetanju na kraću stazu. Kakva je sad situacija?
Manji zrakoplovi lete te gotovo nijedan od njih nije preusmjeren tijekom proteklog tjedna. Croatia Airlines nije velika kompanija te imaju šest manjih zrakoplova, a tijekom zime neki od njih nisu dostupni jer su na tehničkom pregledu. No, moram reći kako je u zračnom prometu sigurnost na prvom mjestu te se u te stvari ne bih htio miješati. Najvažnije je sigurno doći na odredište, a onda iza toga dolazi točnost, komfor… Sigurnost je uvjet bez kojeg se ne može.
Treba li im uvesti konkurenciju?
Pitanje je tko bi htio to raditi. Za let Dubrovnik-Zagreb potražnja je jako velika. U Europskoj uniji smo, slobodno je tržište, nitko nikome ne brani da se pokrene. No, činjenica je, prema mojim informacijama, kako dosad niti jedna kompanija nije bila zainteresirana za tu liniju.
Tivat ne radi noću i ne može se tada slijetati. Granica je također problem jer Crna Gora nije u Europskoj uniji. Prema tome, može se dogoditi da na domaćoj liniji čovjek ide bez putovnice ili tko nema vizu. Dakle, ne može biti alternativno rješenje
Susretali smo se sa situacijama u kojima se građanima informacija o otkazivanju leta priopćila samo sat vremena prije, a niti zaposlenici Zračne luke, kako su istaknuli, nisu imali informacije. Jesmo li mogli proći bez ovakvih situacija i šumova u komunikaciji?
Teško mi je, kao čelniku Zračne luke to reći obzirom kako svaka aviokompanija ima svoje procedure. Primjerice, veliki operateri kao što je LOT i Iberia, niti jedan let nisu otkazali, odnosno normalno su prometovali. Njihov upravitelj sigurnosti odlučuje o uvjetima za slijetanje, pogotovo kad je u pitanju tip zrakoplova Airbus. Znaju kolika je komponenta vjetra te imaju svoju proceduru u kojoj pokušavaju sletjeti. Dogodilo se zbog toga par puta kako su došli do Zračne luke te su počeli kružiti i nisu mogli sletjeti. Nezahvalno je govoriti prije nego se zaista donese odluka o vraćanju zrakoplova u Zagreb ili slijetanju u Split. Tek onda prava informacija dolazi do putnika.
Sad kad promatrate cijelu situaciju, je li se Zračna luka trebala zatvoriti?
U ovakvim slučajevima rekonstrukcije staze, svjetske zračne luke se zatvaraju. Mogla se zatvoriti, ali bismo na taj način onemogućili ovakav promet putnika. Kroz ovo razdoblje, u tjedan dana je u dolasku i odlasku prevezeno pet tisuća putnika. Bila bi velika šteta da smo ju zatvorili.
Koje smo avioprijevoznike ‘izgubili’ za vrijeme ovih radova. Govorimo li o velikom gubitku?
To je najmanji mogući gubitak, minimalan računajući kako smo u kolovozu prihvatili pola milijuna putnika, a u studenom – 20 tisuća putnika. Od 9. prosinca, kad završi prva faza, do 15. ožujka neće biti problema za slijetanje Airbusa, odnosno bit će manja ograničenja. Letjet će sve kompanije koje su otkazale u ovom razdoblju – Vueling, British Airways, povremeno i Turkish Airlines. Prema tome, odabrali smo najbolji dio godine za izvođenje glavnih radova na stazi. Činjenica je kako svaki čovjek gleda pojedinačni interes, no javnost mora znati kako ovdje govorimo o investiciji na projektu od milijardu kuna. Zadnjih četrdeset godina nije se ništa radilo po pitanju staze, a u idućih se četrdesetak godina neće trebati raditi ništa. Primjerice da se to radi u Zračnoj luci Split, njima bi bilo lako zatvoriti zračnu luku jer im je blizu Zadar, odnosno udaljeni su sat i pol autocestom. Mi smo takvi kakvi smo. Split nam je daleko, a Tivat je problem kao alternativan aerodrom.
Zašto?
Tivat ne radi noću i ne može se tada slijetati. Granica je također problem jer Crna Gora nije u Europskoj uniji. Prema tome, može se dogoditi da na domaćoj liniji čovjek ide bez putovnice ili tko nema vizu. Dakle, ne može biti alternativno rješenje.
Napravit će se punjenje goriva podzemnim sistemom cjevovoda kojeg još nitko u Hrvatskoj nema. S parkirne pozicije će se moći doći do zrakoplova, bez upotrebe cisterne
Hoće li se radovi s većim ograničenjima završiti do 9. prosinca kako ste i naveli?
Dinamički plan se ostvaruje i radovi se ne bi trebali oduljiti.
Koje faze radova na stazi slijede i hoće li biti gotove do 15. ožujka iduće godine, kako je i najavljeno? Kakva su ograničenja u tim fazama?
U idućim fazama slijede radovi na zapadnom dijelu staze koji će do 15. ožujka biti gotovi i do tada nas očekuju manja ograničenja. Staza će biti duga 2200 metara te za airbus 319 i 320 neće biti problema za slijetanje. Nakon 15. ožujka staza bi trebala biti u potpunosti obnovljena u dužini od 3300 metara. Tijekom rekonstrukcije ugradit će se središnja linija na stazi koja će biti osvijetljena kompletnom dužinom. To će pilotima tijekom jačih udara bure izrazito pomagati prilikom slijetanja. To je jedan od velikih pomaka. Druga novost je što će instrumentalno slijetanje iz pravca Grude biti dopušteno tijekom noći i u svim uvjetima uvođenjem GNS procedure.
Zbog projekta ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ naglašava se kako je ZLD najveće gradilište u Hrvatskoj. Koji su dijelovi projekta u tijeku?
Projektom su obuhvaćeni brojni radovi uz rekonstrukciju staze. Radi se terminal poslovnog zrakoplovstva na dijelu prema istoku te garažno tehnički blok. Također se radi terminal generalnog zrakoplovstva s parkirnim pozicijama. Tu je i novo postrojenje za skladištenje i punjenje goriva. Staro će se u potpunosti ukinuti. Napravit će se punjenje goriva podzemnim sistemom cjevovoda kojeg još nitko u Hrvatskoj nema. S parkirne pozicije će se moći doći do zrakoplova, bez upotrebe cisterne. Uz to, radi se i skladište za gorivo, cijelo postrojenje na zapadnoj strani, a gdje se rade i nove parkirne kućice za rent a car vozila i parkirne pozicije za zrakoplove. Od drugih investicija, radi se kanalizacija u cijeloj dužini do Zvekovice. Očekuje nas i gradnja garaže za parkiranje osobnih autmobila te nova upravna zgrada Zračne luke. Sve bi to trebalo biti gotovo do kraja iduće godine.
Nakon 28 godina Hrvatska će preko Zračne luke Dubrovnik direktno biti povezana sa SAD-om. Možemo li očekivati najave i nekih drugih ‘dugih’ letova?
Ovo je prvi put kako imamo direktnu liniju na relaciji Dubrovnik – SAD, točnije s gradom Philadelphia. Bit ćemo povezani od 7. lipnja do 27. rujna 2019. godine tri puta tjedno i to s najvećom svjetskom aviokompanijom American Airlines s tipom zrakoplova Boeing 767. Let će trajati deset sati. Zaista smo ponosni kako smo, kao Dubrovnik, odabrani upravo za ovaj let. Odluka je donesena zbog toga što broj američkih turista raste po dvoznamenkastoj stopi. Sigurno je kako će im biti puno lakše i bit će zadovoljniji što mogu doći direktnim letom. Drugih ‘dugih’ letova nemamo u najavi. Što se tiče onih postojećih, već dugi niz godina imamo letove za Japan, no to su charteri i nije redovna linija.
Kakvom opisujete tekuću godinu za Zračnu luku Dubrovnik?
Ostvarili smo najbolji promet Zračne luke u povijesti te najveći ukupni prihod. Govorimo o jednoj izvrsnoj godini, također zbog svih navedenih radova. Postoje problemi, no uspijevamo zadovoljiti sve potrebe. U rujnu ove godine imali smo dvomilijuntnog putnika. Procjene su kako će iduću sezonu kroz Zračnu luku proći 2 milijuna i 560 tisuća putnika. Objektivno govoreći, mogli bismo doći do brojke od tri milijuna.
Početkom godine preuzeli ste funkciju generalnog direktora ZLD u kojoj radite 44 godina. Imate li kakve potvrde o završavanju Vaše karijere s mjesta generalnog direktora?
Mislim da da! Mislim kako su 44 godine zaista veliko iskustvo. Prošao sam sve poslove, od studenta do generalnog direktora. Volim i uvijek sam volio ovaj posao.
OSCILACIJE U SEZONI
Dogodine rast od 5 posto
Ako može u kolovozu pola milijuna putnika proći kroz Zračnu luku, tako može biti i u siječnju. No, sezonske osilacije su takve kakve jesu. Činjenica je kako smo zimi bolje povezani nego prije, i bit ćemo. No opet, zimsko razdoblje je i dalje ogroman prostor za rast. Listopad i svibanj su dosta dobro popunjeni, što je drukčije nego prijašnjih godina. Dakle, preostali su nam zimski mjeseci koji i dalje nisu toliko atraktivni. U zadnjih sedam godina, povećali smo broj putnika za milijun. U proteklom razdoblju, u zadnje 3 ili 4 godine, rasli smo po dvoznamenkastoj stopi, odnosno preko 10 posto godišnje prometa. Međutim, nećemo moći ubuduće rasti iz razloga što smo kompletno vezani za turističko gospodarstvo u županiji. Ukoliko nemamo većih turističkih kapaciteta, nemamo prostora za veći rast. Očekujem kako će u idućem razdoblju taj porast biti oko 5 posto, ne više.
OTKAZIVANJE I PREUSMJERAVANJE LETOVA TIJEKOM RADOVA
Možemo li reći kako je CA zakazala?
Croatia Airlines je otkazala ili preusmjerila 7 do 8 letova u ovom razdoblju zbog vremenskih neprilika. Oni su htjeli učiniti sve najbolje, no dogodila se nevjerojatna stvar koja se teško mogla predvidjeti. U ovom razdoblju je puhao vjetar maestral koji je karakterističan za ljetne mjesece. Međutim, uvjeti za slijetanje su ograničeni zbog kombinacije leđnog vjetra maestrala, tipa zrakoplova kao što je Airbus i skraćene piste. Ne može se utjecati na vremenske prilike. Croatia Airlines je napravila sve što je mogla i koristila alternativne načine te autobusima prebacila putnike prema Splitu i na neke druge letove. No, činjenica je kako su neki putnici bili kasno obaviješteni. Zašto je to tako? To bi trebalo pitati CA. Istaknuli su kako su svi putnici, koji su kod njih kupili karte, bili obaviješteni na kvalitetan način putem SMS-a i zvanja na mobitel. No, oni koji nisu kupili karte u CA, odnosno koji su kupili u nekoj agenciji, nisu mogli biti obaviješteni.