Natrag
15.12.2018 17:44

facebook

twitter

google

rss

dulist

Frano Luetić: ‘Bilo je problema, ali javnost mora shvatiti da se radi o investiciji od milijardu kuna’

8.12.2018 @ 9:27 Maria Prkut Aktualno
4;4

Podijelite:

Početkom godine Frano Luetić pre­uzeo je funkciju generalnog direktora Zračne luke Dubrovnik koja trenutno predstavlja najveće gradilište u Hrvat­skoj.

U projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ uloženo je preko milijardu kuna te među ostalim uključuje ‘pres­vlačenje’ kompletne uzletno-sletne staze. U razgovoru za DuList govori o nedavnim problemima na letovima Zagreb-Dubrovnik i obratno te je li Croatia Airlines zakazala, koji su dijelovi projekta uz rekonstrukciju staze u tijeku, ali i možemo li iduće sezone očekivati tromilijuntnog putnika.

Na sastanku s grado­načelnikom, županom i Croatiom Airlines, istaknuto je kako je pro­pušteno detaljno i na vrijeme oba­vijestiti javnost o svim ograniče­njima tijekom nastavka radova na rekonstrukciji uzletno-sletne staze u Zračnoj luci. Koji su Vaši dojmovi i smatrate li kako je taj sastanak pri­pomogao smirenju situacije?
Na sastanku smo razmotrili probleme i još jednom apelirali na Croatia Airlines da šalje manje zrakoplove na ovim lini­jama, u nekim situacijama ako treba i dva. Naravno, ako su u mogućnosti, a sve u svrhu zadovoljavanja potreba putnika koji putuju iz Zagreba za Dubrovnik i obrnuto. U dobrom dijelu Croatia Airlines se složila s našim pri­jedlogom. Ovih zadnjih dana zaista nismo imali problema te su svi letovi na vrijeme sletjeli i poletjeli. U svakom slučaju sastanak je pripomogao.

15. ožujka 2019. trebala bi biti u potpunosti rekonstruirana uzletno-sletna staza  

Dovoljno ste rano obavijestili aviokompanije…
Na vrijeme smo izvijestili o svim rado­vima. U svibnju smo znali točan dina­mički plan odvijanja glavnih radova na uzletno-sletnoj stazi u razdoblju od 8. studenog do 9. prosinca koji zahtije­vaju veća ograničenja. Nakon toga, točnije do 15. ožujka 2019., radovi se nastavljaju i kompletna pista će se rekonstruirati. Prvo smo, tijekom početka godine, obno­vili 1200 metara piste te smo tijekom turističke sezone zau­stavili radove na stazi kako bi mogla funkcionirati u svojoj punoj dužini. I tako je funkcioni­rala do 8. studenog kad su počeli radovi na najosjetljivijem dijelu staze. Morali smo je skratiti na 1500 metara, na polo­vicu! Mi smo obavijestili sve korisnike naših usluga koji zimi lete, zbog čega su neke kompanije otkazale letove. Croatia Airlines je obećala da će sta­viti manje zrakoplove na ovim lini­jama kako bi mogli obavljati slijetanje i polijetanje. Očito je kako je potražnja u ovom razdoblju za letove na relaciji Dubrovnik – Zagreb bila velika. Tako da oni vjerojatno nisu obustavili pro­daju karata za veliki zrakoplov pa je odmah prvi dan došlo do izvjesnog poremećaja. Zbog toga manji zrako­plov nije mogao ukrcati sve putnike. Morali su poslati velike zrakoplove koji zbog veće komponente bočnog vjetra i skraćene staze nisu mogli sletjeti.

Na sastanku je navedeno kako će Croatia Airlines razmotriti moguć­nost uvođenja manjih zrakoplova koji imaju manji sigurnosni rizik pri slijetanju na kraću stazu. Kakva je sad situacija?
Manji zrakoplovi lete te gotovo nije­dan od njih nije preusmjeren tijekom proteklog tjedna. Croatia Airlines nije velika kompanija te imaju šest manjih zrakoplova, a tijekom zime neki od njih nisu dostupni jer su na tehničkom pre­gledu. No, moram reći kako je u zrač­nom prometu sigurnost na prvom mje­stu te se u te stvari ne bih htio miješati. Najvažnije je sigurno doći na odredište, a onda iza toga dolazi točnost, komfor… Sigurnost je uvjet bez kojeg se ne može.

Treba li im uvesti konkurenciju?
Pitanje je tko bi htio to raditi. Za let Dubrovnik-Zagreb potražnja je jako velika. U Europskoj uniji smo, slobodno je trži­šte, nitko nikome ne brani da se pokrene. No, činjenica je, prema mojim informaci­jama, kako dosad niti jedna kom­panija nije bila zainte­resirana za tu liniju.

Tivat ne radi noću i ne može se tada slije­tati. Granica je također problem jer Crna Gora nije u Europskoj uniji. Prema tome, može se dogoditi da na domaćoj liniji čovjek ide bez putovnice ili tko nema vizu. Dakle, ne može biti alternativ­no rješenje  

Susretali smo se sa situacijama u kojima se građanima informacija o otkazivanju leta priopćila samo sat vremena prije, a niti zaposle­nici Zračne luke, kako su istaknuli, nisu imali informacije. Jesmo li mogli proći bez ovakvih situacija i šumova u komunikaciji?
Teško mi je, kao čelniku Zračne luke to reći obzirom kako svaka aviokompanija ima svoje procedure. Primjerice, veliki operateri kao što je LOT i Iberia, niti jedan let nisu otkazali, odnosno nor­malno su prometovali. Njihov upravi­telj sigurnosti odlučuje o uvjetima za slijetanje, pogotovo kad je u pitanju tip zrakoplova Airbus. Znaju kolika je komponenta vjetra te imaju svoju proceduru u kojoj pokušavaju sletjeti. Dogodilo se zbog toga par puta kako su došli do Zračne luke te su počeli kru­žiti i nisu mogli sletjeti. Nezahvalno je govoriti prije nego se zaista donese odluka o vraćanju zrakoplova u Zagreb ili slijetanju u Split. Tek onda prava informacija dolazi do putnika.

Sad kad promatrate cijelu situaciju, je li se Zračna luka trebala zatvoriti?
U ovakvim slučajevima rekonstrukcije staze, svjetske zračne luke se zatva­raju. Mogla se zatvoriti, ali bismo na taj način onemogućili ovakav promet putnika. Kroz ovo razdoblje, u tjedan dana je u dolasku i odlasku prevezeno pet tisuća putnika. Bila bi velika šteta da smo ju zatvorili.

Koje smo avioprijevoznike ‘izgubili’ za vrijeme ovih radova. Govorimo li o velikom gubitku?
To je najmanji mogući gubitak, mini­malan računajući kako smo u kolo­vozu prihvatili pola milijuna putnika, a u studenom – 20 tisuća putnika. Od 9. prosinca, kad završi prva faza, do 15. ožujka neće biti problema za slijetanje Airbusa, odnosno bit će manja ograni­čenja. Letjet će sve kompanije koje su otkazale u ovom razdoblju – Vueling, British Airways, povremeno i Turkish Airlines. Prema tome, odabrali smo najbolji dio godine za izvođenje glav­nih radova na stazi. Činjenica je kako svaki čovjek gleda pojedinačni interes, no javnost mora znati kako ovdje govo­rimo o investiciji na projektu od mili­jardu kuna. Zadnjih četrdeset godina nije se ništa radilo po pitanju staze, a u idućih se četrdesetak godina neće trebati raditi ništa. Primjerice da se to radi u Zračnoj luci Split, njima bi bilo lako zatvoriti zračnu luku jer im je blizu Zadar, odnosno udaljeni su sat i pol autocestom. Mi smo takvi kakvi smo. Split nam je daleko, a Tivat je problem kao alternativan aerodrom.

Zašto?
Tivat ne radi noću i ne može se tada slijetati. Granica je također problem jer Crna Gora nije u Europskoj uniji. Prema tome, može se dogoditi da na domaćoj liniji čovjek ide bez putovnice ili tko nema vizu. Dakle, ne može biti alternativno rješenje.

Napravit će se punjenje goriva podzemnim sistemom cjevovoda kojeg još nitko u Hrvatskoj nema. S par­kirne pozicije će se moći doći do zrakoplova, bez upotrebe cisterne 

Hoće li se radovi s većim ograniče­njima završiti do 9. prosinca kako ste i naveli?
Dinamički plan se ostvaruje i radovi se ne bi trebali oduljiti.

Koje faze radova na stazi slijede i hoće li biti gotove do 15. ožujka iduće godine, kako je i najavljeno? Kakva su ograničenja u tim fazama?
U idućim fazama slijede radovi na zapadnom dijelu staze koji će do 15. ožujka biti gotovi i do tada nas očekuju manja ograničenja. Staza će biti duga 2200 metara te za airbus 319 i 320 neće biti problema za slijetanje. Nakon 15. ožujka staza bi trebala biti u potpuno­sti obnovljena u dužini od 3300 metara. Tijekom rekonstrukcije ugradit će se središnja linija na stazi koja će biti osvi­jetljena kompletnom dužinom. To će pilotima tijekom jačih udara bure izra­zito pomagati prilikom slijetanja. To je jedan od velikih pomaka. Druga novost je što će instrumentalno slijetanje iz pravca Grude biti dopušteno tijekom noći i u svim uvjetima uvođenjem GNS procedure.

Zbog projekta ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ naglašava se kako je ZLD najveće gradilište u Hrvatskoj. Koji su dijelovi projekta u tijeku?
Projektom su obuhvaćeni brojni radovi uz rekonstrukciju staze. Radi se termi­nal poslovnog zrakoplovstva na dijelu prema istoku te garažno tehnički blok. Također se radi terminal generalnog zrakoplovstva s parkirnim pozicijama. Tu je i novo postrojenje za skladištenje i punjenje goriva. Staro će se u potpu­nosti ukinuti. Napravit će se punjenje goriva podzemnim sistemom cjevo­voda kojeg još nitko u Hrvatskoj nema. S parkirne pozicije će se moći doći do zrakoplova, bez upotrebe cisterne. Uz to, radi se i skladište za gorivo, cijelo postrojenje na zapadnoj strani, a gdje se rade i nove parkirne kućice za rent a car vozila i parkirne pozicije za zrakoplove. Od drugih investicija, radi se kanaliza­cija u cijeloj dužini do Zvekovice. Oče­kuje nas i gradnja garaže za parkiranje osobnih autmobila te nova upravna zgrada Zračne luke. Sve bi to trebalo biti gotovo do kraja iduće godine.

Nakon 28 godina Hrvatska će preko Zračne luke Dubrovnik direktno biti povezana sa SAD-om. Možemo li očekivati najave i nekih drugih ‘dugih’ letova?
Ovo je prvi put kako imamo direktnu liniju na relaciji Dubrovnik – SAD, toč­nije s gradom Philadelphia. Bit ćemo povezani od 7. lipnja do 27. rujna 2019. godine tri puta tjedno i to s najvećom svjetskom aviokompanijom Ameri­can Airlines s tipom zrakoplova Boe­ing 767. Let će trajati deset sati. Zaista smo ponosni kako smo, kao Dubrovnik, odabrani upravo za ovaj let. Odluka je donesena zbog toga što broj američ­kih turista raste po dvoznamenkastoj stopi. Sigurno je kako će im biti puno lakše i bit će zadovoljniji što mogu doći direktnim letom. Drugih ‘dugih’ letova nemamo u najavi. Što se tiče onih postojećih, već dugi niz godina imamo letove za Japan, no to su charteri i nije redovna linija.

Kakvom opisujete tekuću godinu za Zračnu luku Dubrovnik?
Ostvarili smo najbolji promet Zračne luke u povijesti te najveći ukupni prihod. Govorimo o jednoj izvrsnoj godini, također zbog svih navedenih radova. Postoje problemi, no uspije­vamo zadovoljiti sve potrebe. U rujnu ove godine imali smo dvomilijuntnog putnika. Procjene su kako će iduću sezonu kroz Zračnu luku proći 2 mili­juna i 560 tisuća putnika. Objektivno govoreći, mogli bismo doći do brojke od tri milijuna.

Početkom godine preuzeli ste funkciju generalnog direktora ZLD u kojoj radite 44 godina. Imate li kakve potvrde o završavanju Vaše karijere s mjesta generalnog direktora?
Mislim da da! Mislim kako su 44 godine zaista veliko iskustvo. Prošao sam sve poslove, od studenta do generalnog direktora. Volim i uvijek sam volio ovaj posao.

 

OSCILACIJE U SEZONI
Dogodine rast od 5 posto


Ako može u kolovozu pola milijuna putnika proći kroz Zračnu luku, tako može biti i u siječnju. No, sezonske osilacije su takve kakve jesu. Činjenica je kako smo zimi bolje povezani nego prije, i bit ćemo. No opet, zimsko razdoblje je i dalje ogroman prostor za rast. Listopad i svibanj su dosta dobro popunjeni, što je drukčije nego prijašnjih godina. Dakle, preostali su nam zimski mje­seci koji i dalje nisu toliko atraktivni. U zadnjih sedam godina, povećali smo broj putnika za milijun. U pro­teklom razdoblju, u zadnje 3 ili 4 godine, rasli smo po dvoznamenkastoj stopi, odnosno preko 10 posto godiš­nje prometa. Međutim, nećemo moći ubuduće rasti iz razloga što smo kompletno vezani za turističko gospo­darstvo u županiji. Ukoliko nemamo većih turističkih kapaciteta, nemamo prostora za veći rast. Očekujem kako će u idućem razdoblju taj porast biti oko 5 posto, ne više.

 

OTKAZIVANJE I PREUSMJERAVANJE LETOVA TIJEKOM RADOVA
Možemo li reći kako je CA zakazala?


Croatia Airlines je otkazala ili preusmjerila 7 do 8 letova u ovom razdoblju zbog vremenskih neprilika. Oni su htjeli učiniti sve najbolje, no dogodila se nevjerojatna stvar koja se teško mogla predvidjeti. U ovom razdoblju je puhao vjetar maestral koji je karakterističan za ljetne mjesece. Međutim, uvjeti za slijetanje su ograničeni zbog kombinacije leđnog vjetra maestrala, tipa zra­koplova kao što je Airbus i skraćene piste. Ne može se utjecati na vremenske prilike. Croatia Airlines je napravila sve što je mogla i koristila alternativne načine te autobusima prebacila putnike prema Splitu i na neke druge letove. No, činjenica je kako su neki putnici bili kasno obaviješteni. Zašto je to tako? To bi trebalo pitati CA. Istaknuli su kako su svi putnici, koji su kod njih kupili karte, bili obaviješteni na kvalitetan način putem SMS-a i zvanja na mobitel. No, oni koji nisu kupili karte u CA, odnosno koji su kupili u nekoj agenciji, nisu mogli biti obaviješteni.

Komentari





O autoru: Maria Prkut


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana