Aktualno

FOTO Radovi ka obnovi habsburške ljetne rezidencije izvode se punom parom

Na Lokrumu u srijedu je održana konferencija za novinare na kojoj je prestavljeno izvješće o radovima u tijeku i stanju projekta obnove  Benediktinskog samostana i Maximilijanovog ljetnikovca na otoku.

Podsjetimo, temeljem sporazuma o suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika koji je potpisan još 2017., JU Rezervat Lokrum prošle godine odabrala je izvođače za arheološka te konzervatorsko-restauratorska istraživanja u čiju su se važnost i veličinu zahvata imali priliku uvjeriti sami novinari.

– Radovi započeli prije dvadesetak dana vode glavnom cilju, a to je da u 2019.-oj počnemo s izradom projektne dokumentacije koju bi u 2020. imali na nivou izvedbenog projekta. Uz obnovu samostana, čišćenja otpada koji se tu tijekom godina nakupio, projekt podrazumijeva i vrtnu studiju kako bi perivojni prilaz od Portoča prema Benediktinskom samostanu adekvatno uredili te bismo danas-sutra imali kompletno kultivirano vrtno nasljeđe i prirodoslovnu baštinu na otoku – rekao je ovom prilikom ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

Javna ustanova Rezervat Lokrum osigurala je izvođačima logistiku kroz pomorski prijevoz, ocjenu održavanja tehnike i druge službe koje su im na usluzi. Samo u 2019. u radove će se investirati oko 4 i pol milijuna kuna plus PDV, dok je procijenjena vrijednost cjelokupnog podhvata veća od 100 milijuna kuna.

Arheološka istraživanja na Lokrumu nisu ništa novo, kazao je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen spomenuvši ona s čijim izvođenjem se započelo još krajem 90-ih godina i to na ostatcima prvog romaničkog samostana.

– Ove godine radimo na gotičkom klaustru. Formirani su timovi kojima su dodijeljeni zadaće da provedu istraživanja čiji rezultati su bitni ne samo iz znanstvenih spoznaja nego i za buduću prezentaciju građevine. Važno je spomenuti kako su kroz više degradacija u 20. stoljeću mnoge stvari u samostanu zamagljene pregradnjama, dogradnjama i neodržavanjem te je poanta pronaći raniji, autentičniji izgled kompleksa i njegove razvojne faze – poručio je Viđen, član istraživačkog tima kojeg predvodi Zvjezdana Tolja.

U tu svrhu u zapadnom krilu samostana, inače potpuno uništenom u potresu 1667., u vrtnoj terasi, klaustru, unutar hodnika postavljene su sonde, a na terenu se uz fizičke radnike nalaze dva arheologa, po jedan arhitekt i restaurator.

Vrtna studija benediktinskih i Maksimilijanovih perivoja na Lokrumu, pandan konzervatorskom elaboratu, pak za zadatak ima utvrditi sve slojeve koji su zastupljeni na ovom lokalitetu, a s krajnim ciljem utvrđivanja metode obnove, odnosno što prezentirati javnosti.

– Ono što smo utvrdili je da su oni neosporno najviše obilježeni Maksimilijanovom fazom. Tada, a govorimo o drugoj polovici 19. stoljeća bila je naglašena moda egzotičnog te je Lokrum predstavljao svojevrsnu pokusnu stanicu za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Konzultirali smo brojnu arhivsku građu u Splitu, Zadru, Trstu, Beču, Dubrovniku i na temelju iscrpnih istraživanja donijeli smo zaključak da samo na zapadnom dijelu imamo 2 300 biljaka, a u pristupačnom oko 800. Poznato je kako je nadvojvoda, kasnije car Maksimilijan bio pokroviteljem dvije velike ekspedicije, pasionirani botaničar i ono što bi danas nazvali krajobraznim arhitektom. Iz Brazila ovdje je donio više sorti orhideja, a bile su zastupljenje i banane, ananasi, tise, sekvoje… ukupno 150 vrsti egzotičnog bilja – objasnila je dr. sc. Mara Marić, predstojnica Zavoda za mediteranske kulture pri Sveučilištu u Dubrovniku.

Ipak, napomenula je Marić nije za očekivati da će se vrtovima vratiti izgled kakav su imali kada je Lokrumu bio habsburška carska rezidencija.

– Vrtna umjetnost je jedna efemerna disciplina. Vrt se mijenja, ima svoj tijek, razvoj, klimaksnu fazu i pad. To je živo biće te je nemoguće očekivati da će se vratiti i restiturati vrtovi kakvi su bili u Maksimilijanovo vrijeme – zaključila je.

Pročitajte još

POP-ROCK KOMBINACIJA Urban &4 i Detour ovog petka na Babinom kuku

Dulist

UPISI Na Sveučilištu u Dubrovniku ostalo 260 slobodnih mjesta za jesenski rok

Dulist

DON IVO ZEČEVIĆ Osjećam da sam s nekim projektima tek započeo, a moramo otići

Leona Rašica

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija