Natrag
14.12.2018 19:04

facebook

twitter

google

rss

dulist

FOTO “Pisanice su ponos hrvatske tradicije”

22.3.2013 @ 14:39 Baldo Marunčić Kultura
21;21

Podijelite:

U Muzeju Rupe danas je otvorena izložba "Pisanica – tradicija koja traje" koja je u Dubrovnik stigla iz Etnografskog muzeja u Zagrebu.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je kako izložba nije prva suradnja s Etnografskim muzejem.
– Ovu izložbu pripredili smo u Dubrovniku jer smo htjeli dati doprinos proslavi ovogodišnjeg Uskrsa, ali i zato što su u Dubrovniku, koji ima vrlo jaku stoljetnu tradiciju pisanice, a koja još uvijek traje i živa je, htjeli sugrađanima omogućiti da na jednom mjestu vide svu raznovrsnost pisanica baštinjenih kroz povijest – rekla je Vilać.
Zahvalila je 'ljudima iz naroda', koji znanjem i umjećem prenose tradiciju na mlađe naraštaje i time ju održavaju živom.

Ravnatelj Etnografskog muzeja u Zagrebu Damodar Frlan prisjetio se Uskrsa 1991. godine, kada je u hotelima Babin kuk postavljena izložba povodom tog najvećeg kršćanskog blagdana.

Autor izložbe Josip Barlek kazao je kako je kroz 20-ak godina održan niz izložbi, a pojavio se i velik broj suradnika.
– Duhovna tradicija možda je jača na jugu Hrvatske, a običajna na sjeveru. A pisanica je nositeljica te tradicije. Smatrala se i umjetničkim djelom u kojem se vidjelo bogatstvo hrvatske kulture. Pengano jaje kod vas i broćke u Slavoniji, a pisanica u više ili manje cijeloj Hrvatskoj. To je veliko bogatstvo kojim se možemo ponositi – rekao je Barlek, sjetivši se i Dubrovčanina Mavra Vetranovića kojem su uskršnja jaja također bila inspiracija.

Rektor crkve Svetog Vlaha don Toma Lučić, koji je i otvorio izložbu, prisjetio se povijesti pisanice, još iz doba starog Egipta, odakle je prenesena u kršćanski svijet.
– Jaja su prije ugrađivana u kuće i označavala su životnost i blagoslov za stanovnike tih kuća. Upotrebljavala su se kao lijek za anemiju i glasnice. U Svetom pismu nema konkretne podloge da je jaje dio kršćanske liturgije, ali postoji u praksi. Ranije je cijela Korizma bila vrijeme strogog posta i nije se jelo ništa od životinje. Kad se za 40 dana posta nisu jela jaja, možete misliti koliko ih se skupilo u jednoj obitelji. Zato su ih počeli darivati, kasnije i ukrašavati, najčešće crvenom bojom, bojom Kristove muke, ali i ljubavi – kazao je don Toma Lučić.

– Kasnije su se ta jaja počela slikati, a potom se pisala i poruka i tako smo dobili pisanicu. U 12. stoljeću se u liturgiji spominje blagoslov jaja, a 1605. godine papa Pavao V. je na uskrsnoj misi molio za blagoslov jaja. Kasnije se jaja sve više ukrašavaju i dobivaju sve jaču poruku života. Počela su se izrađivati jaja od raznih materijala, kao zlatna jaja u Rusiji. Danas imamo šarenilo umjetničkih djela – istaknuo je Lučić.

– Jaje u sebi nosi misteriju, a to se najbolje vidi kad ga date djetetu i gledate kako s njim postupa. Kako je očarano, prestrašeno i to jaje u rukama gleda sa strahopoštovanjem. Jaje lijepo liježe u ljudsku ruku kao u gnijezdo, mekano, a čvrsto, nešto otkriva, a skriva. A to što skriva je život i to je simbolika jaja. Zato dijete čuva to jaje jer čuva život – zaključio je don Toma Lučić.

Svečanost otvorenja izložbe svojim pjevanjem korizmenih napjeva uveličao je Zbor župe Svetog Nikole iz Čilipa.

Izložba „Pisanica – tradicija koja traje“ rezultat je suradnje Dubrovačkih muzeja i Etnografskog muzeja u Zagrebu, koji je istu izložbu priredio prošle godine u Zagrebu. Autorica likovnog postava je etnologinja Lana Milošević Đerek, a izložba ostaje otvorena do 1. svibnja 2013. godine.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana