Natrag
16.11.2018 02:52

facebook

twitter

google

rss

dulist

Evo zašto je Ministarstvo oduzelo zidine DPDS-u

12.2.2014 @ 9:48 Ana Prohaska Aktualno / Kome zidine

Podijelite:

Ministarstvo kulture objavilo je priopćenje vezano za oduzimanje zidina Društvu prijatelja dubrovačke starine. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

– Usprkos detaljnom objašnjenju koji od samog početka prati izmjene i dopune „Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnik“, nizu usmenih objašnjenja, posebno pred Saborom RH koji je izglasao predložene izmjene i dopune Zakona, medijski napisi kojim se potencira štetnost „Izmjena i dopuna Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika“ (odnosno, novog naziva „Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“), ne jenjavaju. Budući da i najnoviji napisi iznose niz netočnosti, a radi točnog informiranja javnosti još jednom donosimo obrazloženje:

Prvo, izražena je silna bojazan o narušavanja načela trodiobe vlasti, odnosno da se „Ugovor o održavanju i korištenju gradskih zidina“ ne može poništiti Zakonom. Najglasniji zagovornici, međutim, izostavili su reći kako način upravljanja zidinama koje je provodilo Društvo prijatelja dubrovačke starine nije u skladu s postojećim zakonskim propisima – „Ugovor o održavanju i korištenju gradskih zidna“ iz 1998. godine je protivan čl. 35. i čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je određeno da se javno dobro u općoj uporabi može dati na upravljanje ustanovi kojoj je osnivač vlasnik tj. jedinica lokalne samouprave što Društvo prijatelj dubrovačkih starina nije. Ujedno je čl. 391. određeno da se nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave mogu otuđiti ili na drugi način raspolagati samo na osnovi javnog natječaja. Uz to, DPDS pravo upravljanja nije dobilo temeljem javnog natječaja, nego izravnom pogodom.

Drugo, od 1969. godine, kada je Društvo prijatelja dubrovačkih starina preuzelo upravljanje gradskim zidinama, temeljem spomenutog „Ugovora o održavanju i korištenju kompleksa gradskih zidina“, zakonske okolnosti značajno su se izmijenile i predložene izmjene bile su nužne kako bi se napokon upravljanje zidinama prilagodilo suvremenim potrebama i važećim zakonskim propisima. Društvo prijatelja dubrovačkih starina kao privatna udruga nikada nije nikome polagala račune za prodane ulaznice i ostvarene prihode, a svi izvedeni radovi su se dogovarali i obavljali bez javnih natječaja budući da Društvo ne potpada pod Zakon o javnoj nabavi, a kao privatna udruga nisu podvrgnuti niti nadzoru državne revizije, državnih inspekcija ili bilo kakvome drugome javnome nadzoru.

Točan je navod predsjednika DPDS-a Denis Orlić da su podnosili izvještaje Gradskoj Skupštini i da nitko nikada nije imao prigovor ili dodatno pitanje. Budući da udruga nije ni bila obavezna ni raspisivati javne natječaje za izvođenje radova, niti davati precizne izvještaje o količini i načinu utrošenog novca, tako nešto bilo bi i suvišno. A ova je Gradska skupština, gradonačelnik i Vlada RH, po prvi put – postavila pitanje. I otkrila da je način djelovanja DPDS-a nezakonit, zastario i financijski krajnje dvojben.

Naime, kao treće, dobit ostvarena od prodaje ulaznica za Dubrovačke zidine već na prvi pogled pokazuju preveliku razliku u odnosu na vrstu i količinu radova na samim zidinama i ostalim objektima kulturne baštine. A s obzirom na status udruge nije bilo moguće utvrditi gdje završava višak novca. Osim toga, prihod nikada nije korišten za druge potrebe u kulturi i druge javne namjene, premda svi uvidi u zaradu govore da ga je bilo više nego dovoljno. Izraženo u brojkama:

U 2007. prihodi od ulaznica iznosili su 25,15 milijuna, rashodi ukupno 15 milijuna kuna, troškovi poslovanja 615 tisuća, donacije 1 milijun, a plaće i honorari 2 milijuna. Ukupni višak prihoda bio je 10 milijuna.

Osobito zanimljiv je izvještaj za 2008. godinu, u mandatu gradonačelnice Dubravke Šuice. Stanje na dan 1. siječnja bilo je 35.375.334 kn, a na dan 31. prosinca je 32.248.693., ulaganje ne gradske zidine cca. 8.300.000, a na stonske 1,5 milijuna. Najveći rashod u toj godini je bio osvjetljenje zidina – 14 milijuna koji je dan Gradu, međutim, velika većina te opreme nikad nije postavljena. Troškovi poslovanja 700.000 kn, donacije oko 700.000 kn. Plaće i honorari 2,7 milijuna. To je godina gdje se bilježi manjak prihoda prema rashodu – 2,2 mil.

Izvješće za 2009. godinu – od ukupnog prihoda od 28,7 milijuna, rashodi 24 milijuna, Troškovi su bili: Gradske zidine 5,1 milijun, stonske zidine 1,7 milijun, troškovi poslovanja 1,5 milijuna, donacije 800 tisuća, plaće i honorari 2, 9 milijuna. Višak prihoda 4,3 milijuna.

Od 2010. godine, prihod od karata dijeli se između Grada i DPDS-a u omjeru 50:50. Ukupni prihod DPDS-a bio je 21,05 milijuna, a rashod 16,5 milijuna. Od toga na gradske zidine potrošeno je 3,9 milijuna.

Prema izvješću za 2011. godinu, prihodi DPDS-a bili su 21,2 ,milijuna, rashodi 22,3 milijuna. Od toga 3,8 milijuna za gradske zidine, 3,9 za stonske, trošak poslovanja 2,5 milijuna kuna, a trošak za zaposlene i honorare 4,7 milijuna kuna. Donacije su iznosile 567 tisuća.

Izvještaj za 2012. godinu nije podnesen, a čeka se i onaj za 2013. godinu.

Promjena načina upravljanja, koja bi višak dobiti usmjerila prema ukupnim kulturnim i drugim javnim potrebama u Gradu i okolici, a koji bi bio sukladan važećim zakonima, transparentan i provjerljiv, pokazao se kao nužnost.

Poziv upućen DPDS-u da se unesu promjene u postojeći ugovorni odnos, DPDS je odbio nekoliko puta. Na prvi poziv za sklapanje novog tripartitnog sporazuma nisu ni odgovorili. Odbili su nekoliko ponuda Grada Dubrovnika, kao i prijedlog predsjednika Gradskog vijeća Nike Bulića da se sredstva knjiže kroz grad kako bi se poštovale odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine i Zakon o koncesijama. (ovdje)

Jedini način da se obaveze i državnih i lokalnih vlasti koje snose i odgovornost za zakonito upravljanje kulturnom baštinom, te da se racionalnije i funkcionalnije iskoristi profit ostvaren posjetom dubrovačkim zidinama bila je donošenje „Izmjena i dopuna u Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnik“.

A tim Izmjenama i dopunama, istaknimo najvažnije:

– upravljanja spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika prenosi se na javnu ustanovu Zavod za obnovu Dubrovnika uz izmjenu osnivačkih udjela: RH udjelom od 35, Grad Dubrovnik s udjelom od 55 i DNŽ s udjelom od 10 posto.

– uređuje se organizacijski okvir Zavoda, pa tako Upravno vijeće čine predsjednik i 6 članova od kojih predsjednika i dva člana Upravnoga vijeća imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, dva člana gradonačelnik Grada Dubrovnika te po jednoga člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika. Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, nakon pribavljenoga mišljenja gradonačelnika Grada Dubrovnika i župana Dubrovačko-neretvanske županije.
I naposljetku, zbog specifičnosti i složenosti radova na obnovi spomeničke cjeline, a radi rješavanja stručnih pitanja, Zavod ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika. U Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednoga predstavnika imenuje središnja tijela državne uprave nadležna za kulturu, za zaštitu okoliša i prirode, za graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera graditeljstva, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Namjera Zakona je da se temeljem stručne procjene i određivanja prioriteta zaštite, obnove i revitalizacije kulturne baštine napravi cjeloviti srednjoročna strategija kojom bi se promijenila dosadašnja praksa nekoordiniranog ulagana iz više izvora (MK, Grad, Županija, DPDS…)

– Gospodarsko korištenje gradskih zidina prelazi na Grad Dubrovnik. To znači da će novac od naplate ulaznica, kako gradskih zidina tako i drugih objekata gdje se naplaćuju ulaznice, biti dijelom Gradskog proračuna. Novim zakonskim rješenjima najmanje 50 posto tih sredstava Grad Dubrovnik će financirati rad Zavoda za obnovu Dubrovnika kao stručnog tijela, a ostalo će se koristiti za druge javne potrebe Grada Dubrovnika.

– Zavod za obnovu Dubrovnika, sukladno potrebama, putem javnih natječaja za obnovu pojedinih objekata na području cijele DNŽ birat će najboljeg ponuđača, a sukladno odredbama Zakon o javnoj nabavi – upravo kako se do sada nije radilo od strane DPDS-a. DPDS se kao i svaki drugi pravni subjekt može javiti na takve natječaje.

– s obzirom da se nove izmjene i dopune odnose na kulturnu baštinu cijele DNŽ mijenja se i naziv zakona „Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika“

– slijedom potvrde Ministarstva financija i Porezne uprave na dobit od prodaje ulaznica neće se plaćati PDV, niti porez na dobit. Prema sadašnjim parametrima, to je 20 milijuna dobiti koja izravno ide Gradu i građanima Dubrovnika – zaključuju.

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana