Aktualno

Dubrovački ekonomisti odgovaraju hoće li s uvođenjem eura rasti životni troškovi i padati plaće

Potvrđen je ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II i bankovnu uniju, što je, ističu iz Hrvatske gospodarske komore, još je jedan velik uspjeh Hrvatske i njezine ekonomske politike. Hrvatska je put prema zamjeni nacionalne valute eurom zacrtala već samim početkom pregovora oko pristupanja Europskoj uniji, ali budući da ne postoji pravilo o nužnom razdoblju uvođenja eura, Hrvatska je kao i druge članice sama odredila svoje korake na tom putu.
Prema procjenama stručnjaka ulazak u samu Eurozonu možemo očekivati tek za dvije do tri godine, no koliko je doista potrebno da euro uđe u svakodnevnu upotrebu te koje su reperkusije promjene valute za čitatelje DuLista komentirali su još sredinom lipnja ekonomisti Ivan Jelčić i Tonći Svilokos.

Strahovi građana opravdani?
-Pripreme za uvođenje eura traju već nekoliko godina, tako da 2023. zvuči kao realističan cilj. To je još 30 mjeseci priprema za obje strane, razdoblje u kojem je moguće zadovoljiti sve uvjete. Naravno, nekako smo naučeni da u nas sve kasni pa nitko neće biti pretjerano iznenađen ako se taj rok pomakne za godinu ili dvije. Bit će potrebno vrlo malo vremena da euro zaživi, naši građani već desetljećima koriste euro i marku prije toga za mnoge novčane transakcije – iznosi Jelčić. Cijene nekretnina i vozila samo su par primjera u kojima je euro već sada isključivi način prikazivanja cijena, ističe naš sugovornik.

Ući ili ne u Eurozonu pitanje je oko kojeg se već neko vrijeme lome koplja, a prije nego li donesemo definitivan odgovor, Tonći Svilokos smatra da je potrebno baratati s nekoliko temeljnih činjenica. Jedna od njih je, svakako, da se ulaskom u Europsku uniju Hrvatska ujedno obvezala ući i u Europsku monetarnu uniju u trenutku kada se ispune Maastrihtski kriteriji. Od niza kriterija najteže će biti ispuniti uvjete državnih financija, priča. Uvjet da udio bruto duga opće države u BDP-u ne prelazi 60 posto uspjeli smo spustiti prije korona krize na 74 posto. Međutim…

-Očekuje ponovni veliki rast ovog udjela na preko 90 posto te uvjet da udio proračunskog deficita opće države u BDP-u ne smije prelaziti 3 posto. Ukoliko se ovi kriteriji novonastalom situacijom prouzročenom korona krizom ne korigiraju, Hrvatska ih zasigurno neće uspjeti u sljedećih tri do pet godina ispuniti. Što znači da nema uvođenja eura toliko dugo, htjeli mi to ili ne – govori. Kao najveću prednost uvođenja eura, Jelčić ističe eliminiranje troškova mijenjanja valuta. Naime, domaći sudionici u međunarodnoj trgovini svakodnevno bilježe velike rizike promjena valutnih tečajeva.

-Svaka, i najmanja transakcija s inozemstvom neizbježno dovodi i do gubitka dijela novca u bankovnim transakcijskim troškovima. Tako, prosječan građanin već sad gubi više od 2 posto svojeg novca na razliku u bankovnim tečajevima, ne računajući dodatne provizije koje im banke ili mjenjačnice naplate poviše razlike između kupovnog i prodajnog tečaja. A i svjedoci smo bezobraznom guljenju turista putem bankomata, koji često koriste tečajeve i do 15 posto lošije od realnih – navodi ekonomist Ivan Jelčić. Unatoč prednostima, međutim, kaže, građani imaju realan razlog za zabrinutost što se tiče poskupljenja nakon uvođenja eura.

-Praktično samo uvođenje eura nema nikakvog utjecaja na poskupljenja, već se krivce ako do toga dođe treba tražiti isključivo među proizvođačima, prodavačima, trgovcima, ugostiteljima… to jest kreatorima cijena koji će pokušati iskoristiti situaciju za lov u mutnome. Mnogi trgovci i ugostitelji koji imaju kontakt s turistima dosta liberalno koriste matematiku u preračunavanju iz kuna u eure pa najčešće imamo situacije gdje 1 euro vrijedi samo 7 kuna, a nekada i manje. Tako da je za očekivati da će ti isti pokušati i s domaćim kupcima pri uvođenju eura, a sigurno će biti i zaokruživanja na više – komentira.

Srećom, tumači Jelčić, Hrvatska ima dovoljno pozitivnih i negativnih primjera iz prošlosti. Negativan primjer je Njemačka koja je pristupila konverziji s vrlo liberalne i naivne pozicije vjere u tržište i trgovce i brzo se pokajala kad su cijene skočile gotovo 10 posto, a u ugostiteljstvu čak i do 35 posto. Međutim, istovremeno su Francuska i Nizozemska strogo zabranili bilo koje manipulacije cijenama, i u tim državama nije došlo do povećanja cijena. Hrvatska također mora zakonski propisati mehanizme konverzije i zabraniti poskupljenja i zaokruživanja cijena.
Više prednosti nego loših strana

-Ukoliko to propuste napraviti, možemo očekivati manipulacije jer je u ovom slučaju uvođenja eura poskupljenje isključivo funkcija moralnosti, a ne ekonomije. Jedna druga opasnost na koju treba obratiti pažnju je psihološke naravi. Uvođenjem eura cijene će nam brojčano postati niže. Sad više nećemo plaćati 20, nego samo 3. Par kovanica ne izgleda puno novca, a na kraju to bude i 30–40 kuna koje ste potrošili bez razmišljanja. Po meni je ovo, naravno ukoliko se zabrani manipulacija cijenama, puno veći problem i trebat će nam sigurno neko vrijeme da se prilagodimo na nove brojeve na policama i računima – objašnjava.

Svilokos pak strahuje od eventualnog općeg rasta cijena do kojeg bi došlo zbog samog ulaska u Eurozonu ne vidi razloga. Ipak, uvođenjem eura, vjeruje, neće se poboljšati životni standard jer on ponajmanje ovisi o valuti koju koristimo i monetarnoj politici, a više je rezultat niza politika svih vlada do sada koje su u većoj ili manjoj mjeri omogućile uvjete za održivi gospodarski rast. Međutim, kada uđemo u ERM II, dodaje, doći će do povećanja kreditne linije između HNB-a i ECB-a. Nadalje, ulaskom u Eurozonu imali bismo pristup kreditnoj liniji za refinanciranje kredita banaka malim i srednjim poduzećima.

-Ovo bi moglo spustiti kamatne stope. Imali bismo i pristup financiranju u kriznim situacijama putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), bili bismo privlačniji stranim turistima iz zemalja eurozone jer nema konverzijskih troškova, povećao bi se kreditni rejting zemlje, a tečajni rizik bi bio znatno smanjen, odnosno proizlazio bi iz kretanja tečaja eura i drugih svjetskih valuta. Tečajni rizik koji imaju sada dužnici koji su uzeli kredit u eurima bi nestao jer bi ulaskom u Eurozonu osobni dohodak također bio isplaćivan u eurima – donosi Svilokos koji je mišljenja da ulaskom u Europsku monetarnu uniju više dobivamo nego gubimo.

Je li ovo mudar potez s obzirom na poremećaje u financijskim tokovima koji je izazvala koronakriza, ekonomist Tonći Svilokos iznosi kako svima odgovara ista i to ekspanzivna monetarna politika. ECB je vrlo ozbiljno pristupila ublažavanju krize, a što se vidi kroz niz programa. Naime, pokrenut je hitan pandemijski program otkupa obveznica u iznosu od 750 milijardi eura i program dodatnog otkupa državnih obveznica u iznosu od 120 milijardi eura u kojem sudjeluju samo zemlje članice Eurozone. Dodatno je pojačan program refinanciranja kredita banaka malim i srednjim poduzećima posebnim pandemijskim programom.

-Uzimajući i sve ostale koristi koje bismo imali od uvođenja eura čini se da bismo krizu danas lakše preboljeli da smo članica jedne takve šire obitelji – uvjeren je. No, hoćemo li ovim izgubiti monetarni suverenitet, Ivan Jelčić govori kako nema sumnje. Sve odluke o monetarnoj politici donosit će europska centralna banka. No, Hrvatska narodna banka ionako veliki dio svojih aktivnosti vezuje za održavanje tečajnog pariteta s eurom, i zbog takve politike ionako nema mogućnosti koristiti sve mehanizme suverene monetarne politike. A malo je i kasno brinuti o monetarnom suverenitetu.

-Nemamo suverenitet nad bankarskim sektorom, a i turizam kao jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti je velikim dijelom u inozemnom vlasništvu, s tendencijom daljnjeg rasta tog vlasničkog udjela. S druge strane, uvođenjem eura Hrvatska ipak smanjuje rizike poslovanja i inozemnog zaduživanja te povećava svoj kreditni rejting – nastavlja Jelčić. Povjerenje u Hrvatsku kunu nažalost, pak je mišljenja Tonći Svilokos, centralna banka nikada ionako nije uspjela steći. Uzimajući sve navedeno u obzir, ulaskom u Europsku monetarnu uniju nažalost nemamo što puno izgubiti jer monetarnog suvereniteta gotovo ni nemamo.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 17. lipnja 2020.

Pročitajte još

U ORGANIZACIJI RENESANSE U akciji čišćenja na Jakljanu prikupljeno 95 vreća otpada

Dulist

Na natječaj za Studentski dom prijavilo se 187 studenata

Dulist

OBILAZAK ACI MARINE Pavić i Ajduković: Dobili smo građevinsku dozvolu za ljetnikovac Sorkočević

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija