Natrag
23.5.2018 18:37

facebook

twitter

google

rss

dulist

AKADEMIK DAMJANOVIĆ ‘Glagoljica je vrlo važna sastavnica hrvatskog identiteta’

12.2.2018 @ 20:30 Dulist Kultura
10;10

Podijelite:

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović održao je predavanje ‘Glagoljična sastavnica hrvatske kulture’ u ponedjeljak navečer u prepunoj Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

-Kad biste napravili izložbu svega što su Hrvati napisali od vremena doseljenja na današnje područje pa do kraja 15. stoljeća, po toj izložbi nikad ne biste mogli zaključiti da će Hrvati biti latinični narod te da će naše pismo biti latinica, odnosno da ćemo se posve izražavati latinicom. Sve do sredine 15. stoljeća u pisanju hrvatskog jezika apsolutno prevladava glagoljica, a što je još zanimljivije oni stari hrvatski latinični i ćirilićni tekstovi su često prepisani iz još starijih glagoljičnih. Glagoljaštvo je vrlo važno za razumijevanje povijest hrvatske književnosti i jezika – rekao je akademik Damjanović.

-Naravno da je zanimljivo baš u Dubrovniku govoriti u čemu je važnost glagoljaštva za povijest hrvatskog jezika i književnosti. te ukupno za povijest hrvatske kulture. Dubrovnik je stožerno mjesto kad je riječ o baroku i renesansi, prostor na kojem je glagoljica slabije zastupljena, premda su u novije vrijeme pronađeni neki tekstovi i blizu Dubrovnika. Dubrovačka pažnja, pa i hrvatska, bila je usmjerena na tu dubrovačku sastavnicu pa je zanimljivo čuti i o drugoj, odnosno drukčijoj sastavnici -naglasio je akademik Damjanović.

-U drugoj polovici 15. stoljeća glagoljica je iz središta hrvatskih kulturnih zbivanja otišla potpuno na periferiju. Kao i obično, odigrale su se tu političko-crkvene i druge prilike koje su dovele do situacije baš kao u suvremenoj politici ‘uzmi ili ostavi’. Tako je i onda bilo. Moralo se uzeti latinicu, jer iza nje su stajali oni s više političke snage i više novaca – smatra Damjanović.

-Oni koji znaju činjenice o glagoljici apsolutno smatraju da je glagoljica dio hrvatskog identiteta. Profesor Brozović je jednom rekao da strance koji se bave hrvatskim jezikom i književnošću zanimaju samo dvije stvari: hrvatski naglasci, odnosno četveroakcentski sustav koji je najkompliciraniji od svih slavenskih jezika, i glagoljica. Niz respektabilnih znanstvenika bavi se hrvatskom glagoljaškom tradicijom, a nisu Hrvati – naglasio je akademik Damjanović.

-Glagoljica se danas donekle promovira, ali ovisno tko što hoće zapaziti ili o čemu hoće govoriti. Po cijeloj Hrvatskoj postoje društva prijatelja glagoljica. Ljudi koji o tome ne znaju puno, a to nije ni lako jer trebaju razna filološka znanja a često zna biti i zamorno čitati, osjećaju da za Hrvatsku glagoljica ima identitetsku vrijednost. Imamo časopis na glagoljici u Zagrebu, postoje različiti načini promidžbe, ali je vrlo važno glagoljicu uvesti u školski sustav. Pri tom ne mislim na poseban predmet, već unutar hrvatskog jezika i povijesti lekciju ili dvije o tome ne bi štetilo – zaključio je akademik Damjanović.

-Predavanje predsjednika Matice hrvatske akademika Damjanovića je jedinstvena prilika i povijesni događaj. Njega nije ni trebalo zvati jer je poželio doći u Dubrovnik. Drago mi je da smo pogodili s temom koja je privukla velik interes naših sugrađana, a posebno mi je drago što su se odazvali mladi ljudi, jer bez njih nema smisla ni za Maticu ni za sav onaj rad koji ulažemo – rekla je prof. dr. sc. Slavica Stojan, predsjednica ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u čijoj je organizaciji održano predavanje.

Podsjetimo, Stjepan Damjanović diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je proveo cijeli radni vijek. Godine 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri. Predstojnik katedre bio je od 1992. do 2008. godine.

Na tom je fakultetu obranio svoj magistarski (1977.) i doktorski (1982.) rad s temama iz jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova. Godine 1998. postao je članom suradnikom, a 2004. pravim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Osim na matičnom predavao je na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu, a gostovao je jednokratno i na drugima. Bio je predsjednik Komiteta hrvatskih slavista i organizator Prvoga hrvatskoga slavističkoga kongresa u Puli. Od 1996. do 2000. član je Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999. do 2002. glavni tajnik Matice hrvatske te sada njezin predsjednik. Utemeljio je i uređivao Matičinu biblioteku ‘Inozemni kroatisti’.

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
   Impressum | Privatnost | Uvjeti
  © 2018 dulist d.o.o. Sva prava pridržana