Natrag
22.1.2017 17:14

facebook

twitter

google

rss

dulist

Zaboravljeni park u centru Grada

23.4.2012 @ 20:46 Dulist Aktualno
Zaboravljeni park u centru Grada
5;5

Podijelite:

Jedan od simbola dubrovačke krajobrazne baštine je Park Baltazara Bogišića na Ilijinoj glavici. Taj je park, za javnost otvoren još davne 1913. godine, povodom čega je postavljena i kamena ploča na ulazu u park.

Otvaranje je uslijedilo nakon uređenja i otvaranja parka Gradac, te parka u Posatu, a dozvolu i iznos od 6.800 kruna od tadašnje pokrajinske vlade u Zadru, dobilo je Društvo za promicanje interesa Dubrovnik.

No, park je nekoliko puta uništen. U izvještaju društva Dub iz 1933. godine navodi se da je park «vandalski uništen», te se morao zatvoriti. Nakon završetku Prvog svjetskog rata park je obnavljan i ponovno priveden svrsi. Pri tom treba dodati kako je Društvo Dub u cijelosti uredilo staze, nasade i postavilo klupe, te na njemu sustavno radilo narednih godina. Po završetku Drugog svjetskog rata park je u potpunosti uništen od strane talijanske okupacijske vojske, a rad društva Dub je zabranjen, da bi ponovno reorganizirano 80-ih godina prošlog stoljeća.
 

Nema goreg od ovog parka. Dolaze djeca iz vrtića, tu čeprkaju po zemlji, a sve je puno izmeta. Svi koji imaju kučke u gradu ovdje ih dolaze šetati

Za Bogišićev park, danas se ne skrbi onako kako taj park zaslužuje. Mišljenje je to nekoliko naših sugrađana s kojima smo razgovarali tijekom našeg obilaska parka, ali i struke. Iako se vidi da ga se nedavno čistilo, posebno one dijelove gdje su staze, jedna naša sugovornica mišljenja je da je bilje u parku zaraslo.
 
ZARASTAO U ZELENILO
 
– Ne šetam često ovuda. Ali moram reći da sam zaprepaštena kako je sve zaraslo. Ajde sređeno je ovo uz staze, ali sve je drugo zaraslo! – mišljenja je.

Bogišićev park, prema podacima sa internetske stranica Grada Dubrovnika, proteže se na površini od 4937m², od čega je 1230m² prirodnog travnjaka. U njemu se nalazi gusti sklop stabala, pretežno bora i čempresa, 38 oleandri te 156 agava. Obližnji stanovnici parka posebno zamjeraju to što park nije polijevan cijelu zimu.

– Iako je bila suša, cijelu zimu nisu polijevali drveće i bilje pa se sve bilo osušilo. Nitko ništa nije krenuo cijelu zimu. Baš sam mislila pitati Nika Šalju za to, jer tu u blizinu imaju i vodu. Neki su borovi pali, neki su se nagnuli, pa su ošišani. Obećavali su da će ih popuniti sa novima, ali evo od toga ništa. Svašta se obećavalo po tom pitanju – rekla nam je naša sugrađanka, koja se osvrnula i na neodgovornost odraslih Dubrovčana po pitanju dječjeg igrališta u Bogišičevom parku.
– Na njemu češće vidim odrasle koji se ljuljaju i lome ga, nego djecu. Sve će se to kad tad srušit – istaknula je.
 
DJECA, OTROVI I KUĆNI LJUBIMCI
 
Problem stanovnicima predstavlja i izmet kućnih ljubimaca po parku, svjedoči nam jedan sugrađanin.
– Nema goreg od ovog parka. Dolaze djeca iz vrtića, tu čeprkaju po zemlji, a sve je puno izmeta. Svi koji imaju kučke u gradu ovdje ih dolaze šetati – dodaje i ističe kako velik problem predstavljaju i otrovi, koje Sanitat baca po parku, naročito pored mjesta za odlaganje otpada, zbog čega im ugibaju mačke. Zbog toga su se obraćali i inspekciji i samom Sanitatu.

Stanovnici okolnih kuća ocjenjuju da je zadnjih godina posječeno pedesetak starih borova, premda je o tome bilo riječi, novi nisu zasađeni.
 

– Time su ugrožena i djeca koja se ovamo dođu igrati – mišljenja je.

Što se pak tiče starih borova, prema njegovoj ocjeni, zadnjih godina ih je posječeno pedesetak.
– Novi nisu zasađeni, premda je o tome bilo riječi. Tu su i nakrivljeni borovi, još ako budu kopali kako kažu, svi će se ovi borovi srušiti – zaključio je.
 

ĐIVO DRAŽIĆ O BOGIŠIĆEVOM PARKU
Grad ne zanimaju parkovi
 Kod nas nema sustavne brige za parkove i zelene površine, mišljenja je Đivo Dražić, član Društva prijatelja prirode Dub.
-Samo se posiječe par grana, a ako se obali nekakav bor, nakon mjeseci i mjeseci zvanja, dođu ga ukloniti! I to je vrhunac događaja. Dugo godina nisam vidio da je napravljena nekakva akcija uređenja. Mi kao društvo orijentirani smo na uređenje parka Gradac, Dub čak ima fondaciju za uređenje Gradca. Međutim, zadnjih 8 – 9 godina koliko sam ja u društvu, interes za njegovo uređenje ne postoji. Dobijali smo bizarna objašnjenja da kamion ne može doći i sl. Kada je u pitanju Bogišićev park, potrebni su stalni minimalni zahvati da bi se on priveo svrsi. Treba ga hortikulturno urediti, razrijediti i dignuti višak sloja zemlje. Nije potrebno mijenjati njegov koncept, niti raspored vrtne arhitekture. Potrebno je samo detaljno i konstantno održavanje i detaljan zahvat uređenja. Osobno nisam za to da se u njega unosi kontinentalno bilje, već mediteransko, uz minimalizirane troškove ulaganje,  o čemu mišljenje treba dati struka – ističe Đivo Dražić.
Mišljenja je da za uređenje dubrovačkih zelenih površina ne postoji interes gradske vlasti.
– Grad Dubrovnik i Županija očito nemaju interesa za zelene površine. Ono što je vidljivo kad prođeš autom je uređeno, primjerice semafori Lapad i Okružni, a stalno se presađuju dva-tri ista cvijeta na Pilama – naglašava Dražić i komentira kako ne postoji vizija kako bi Dubrovnik trebao izgledati.
– Povijesni đardini postali su nam parcele, da netko može izgraditi parking, podzemne garaže, shopping centre, a nitko ih ne percipira kao nekakvu vrijednost. Parkovi nisu nastali jučer, oni su bili trend početkom 20 stoljeća. Razvila se jedna građanska svijest o hortikulturnim uređenjima, što potječe od samih ljetnikovaca. Taj kontinuitet naglo je prekinut političkim sistemima – napominje i naglašava kako je porazno da od zadnjeg parka u Gružu, koji je napravljen 60-ih godina, nije napravljen niti jedan novi park, niti se planski nastojao urediti.
– Cijeli Babin kuk je preizgrađen, kao i područje Ploča, gdje je slučajno nastao park Gjivovići, s kojim se dogodilo to što se dogodilo, a vlasnik ga je otkupio i ima ga pravo ograditi. Tu se pokazala nespremnost Grada da misli na budućnost. U prostornim planovima ne postoji ideja da bi se negdje trebao izgraditi park – zaključuje Đivo Dražić.
 

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana