Natrag
28.7.2017 08:35

facebook

twitter

google

rss

dulist

Vlahušić ugrožava interese Grada i Županije

12.5.2012 @ 0:09 Andrea Falkoni Račić Aktualno
2;2

Podijelite:

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, koji se već tri godine zalaže za gradnju Pelješkog mosta i autoceste do Dubrovnika, za duList prokomentirao je zadnji potez Vlade RH oko postizanja dogovora sa susjednom BiH za gradnju koridora kroz Neum.

Dotaknuo se i gradonačelnikovog viđenja statusa Dubrovnika u nekom novom, budućem regionalno ustroju države, unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali i svoje ponovne kandidature za župana dubrovačko-neretvanskog. O svim tim temama porazgovarali smo sa županom uz Dan Dubrovačko-neretvanske županije i blagdan njenog zaštitnika Svetog Leopolda Bogdana Mandića.
 

Na pitanje, hoće li se javno izjasniti kojeg kandidata podržava u utrci za predsjednika HDZ-a župan odgovara: Vidjet ću hoću li se o tome javno izjašnjavati kada završe predstavljanja programa kandidata. U svakom slučaju, moju će podršku imati osobe i timovi koji budu osiguravali daljnje profiliranje stranke u modernu europsku stranku desnog centra, primjerice po uzoru na njemački CDU/CSU

Budući da nas još godina dana dijeli do novih izbora za čelništvo Županije, jeste li zadovoljni dosad postignutim, i što ćete kao župan još učiniti u ovoj zadnjoj godini mandata?
– Zadovoljni smo svime onim što smo ostvarili, a za što smo od građana Županije dobili povjerenje i tako preuzeli odgovornost za upravljanje Županijom. Uspjeli smo sa znatno manjim brojem zaposlenih i novim i mladim ljudima realizirati većinu osmišljenih projekata – od donošenja Prostornog plana DNŽ, osnivanja ureda u Bruxelles-u i promjena koje smo uveli u regionalnu razvojnu agenciju DUNEA, a koja je rezultirala nizom projekata u vrijednosti od gotovo 50 milijuna kuna, preko osnivanja tima za praćenje investicija i izrade kataloga poslovnih i turističkih zona, osnivanja krovnih županijskih udruga maslinara, vinara i pčelara do uvođenja umirovljeničkog standarda i niza projekata koje smo realizirali u sklopu ugovora o suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku. U posljednjoj godini mandata, zapravo vrlo skoro, ćemo donijeti i Strategiju razvoja turizma DNŽ, a što smo također, jer se radi o bitnom dokumentu, koji iz nama nepoznatih razloga nije donesen svih ovih godina, obećali učiniti. No, nismo zadovoljni situacijom oko Centra za gospodarenje otpadom. Imali smo najbolju namjeru riješiti taj krucijalni komunalni problem Županije, koji će zasigurno eskalirati u naredne dvije godine i dovesti nas u kaotičnu situaciju, i puno smo na tome učinili. Pronašli smo lokaciju u Lučinu razdolju u Primorju, uvrstili je u prostorni plan, izradili smo studiju utjecaja na okoliš i idejno rješenje projekta vrijednog oko 380 milijuna kuna, a koji bi se u većem dijelu financirao iz fondova Europske unije. Ministarstvo zaštite okoliša bez pravog je objašnjenja zaustavilo projekt, a pritom nisu rekli kako misle riješiti problem otpada. Mi smo u svemu postupali prema zakonima koji nas obvezuju, prema državnoj i županijskoj strategiji gospodarenja otpadom. U ovoj situaciji ne možemo preuzeti odgovornost za sve ono što se može dogoditi. Ta je odgovornost sada na Ministarstvu. Nadam se da su oni toga svjesni jer posljedice doista mogu biti pogubne za ovakvo turističko područje.
 
PORUKA VLADI: DOVRŠITE PELJEŠKI MOST
 
Hoćete li se ponovno kandidirati za mjesto dubrovačko-neretvanskog župana?
– Rano je za takve odluke, no pretpostavljam da hoću jer smatram da rezultati rada u ovom mandatu meni i mom timu daju puno pravo da od građana Županije ponovo zatražimo potporu. No, o tome ćemo razgovarati u stranci kad za to dođe vrijeme.
Vaš mandat jednim dijelom obilježen je problematikom povezivanja Županije s ostatkom Hrvatske. Kako komentirate zadnji potez nove Vlade RH oko postizanja dogovora sa susjednom BiH za gradnju koridora kroz Neum?
– Nismo zadovoljni kako se Vlada RH odnosi prema pitanju prometne povezanosti juga države. U ovih nekoliko mjeseci naslušali smo se svakakvih začuđujućih ideja o načinu rješavanja toga problema i to posredstvom medija jer nismo bili uključeni ni u kakve razgovore. Govori se o koridoru preko Neuma, o protu-ustupcima u Pločama, sve se manje govori o autocesti kroz teritorij Hrvatske, govori se o Popovu polju, popravku magistrale… Mi smo apsolutno uvjereni koje je pravo rješenje i poručujemo im: treba dovršiti Pelješki most, to je najbolji način povezivanje Hrvatske. Izgradnjom mosta postaju nepotrebni bilo kakvi ustupci bilo komu. To nije skup projekt za povijesni učinak koji se postiže. Autocesta mora ići hrvatskim područjem, nikako kroz Popovo polje. Slobodni koridori prema Pločama nisu prihvatljivi. Sve prometne strategije RH tako govore, tako kaže Prostorni plan Županije, a tako je jednoglasno potvrdila i Deklaracija Županijske skupštine.
 
GRADONAČELNIK – KRIVO GOVORI
 

Iako smatra da je rano za odluke o novoj kandidaturi za župana, ipak pretpostavlja da će se opet za godinu dana kandidirati jer „smatram da rezultati rada u ovom mandatu meni i mom timu daju puno pravo da od građana Županije ponovo zatražimo potporu“
S rektorom Sveučilišta u Dubrovniku Mateom Milkovićem vodili ste razgovore o korištenju prostora te ustanove za srednjoškolsko obrazovanje. Koje bi srednje škole mogle pronaći svoje mjesto u prostorima u kojima danas djeluje Sveučilište? 

– U nekoliko smo navrata razgovarali o mogućnostima smještaja srednjih škola na području Grada i s rektorom i s gradonačelnikom. Detektirali smo probleme, natuknuli moguća rješenja, na idućem sastanku vjerujem da ćemo imati usuglašen koncept rješenja. On sadrži neke lokacije, korištenje prostora Sveučilišta i nakon usuglašavanja podijelit ćemo ga s javnošću.
Stoji li, po Vašem mišljenju, teza gradonačelnik Andra Vlahušića o tome kako Dubrovnik neće imati svoj poseban status dok EU ne promijeni pravilo da regija mora imati 800 tisuća stanovnika?
– Gradonačelnik, kao i toliko puta do sada, govori krivo. EU ne propisuje regionalni ustroj država članica, to je njihovo autonomno pravo. Postoje veoma različiti modeli ustroja regionalne i lokalne samouprave u EU zemljama. Postoji jedino obveza da se projekti razvoja da bi se kandidirali usuglašavaju regionalno, zašto je naša država osnovala tzv. NUTS ili statističke regije što je sasvim različito od političkih regija. Statističke regije u Hrvatskoj već postoje i djeluju. Naša županija je u sastavu statističke regije Jadranska Hrvatska zajedno sa Splitsko-dalmatinskom, Šibensko-kninskom, Zadarskom, Primorsko-goranskom, Ličko-senjskom i Istarskom županijom. I na toj se razini rade veliki projekti za EU fondove. Već smo ih pokrenuli nekoliko, a u jednom projektu smo mi nositelji. Gradonačelnik, koji zdušno zagovara priključenje naše regije nekoj drugoj, ne razumije i svojim pristupom ugrožava bitne interese Dubrovnika i ove županije, jer ova Županije mora ostati samostalna, to je njen najveći interes, mi zato imamo ljudske i materijalne snage i sve ostale argumente. Ne može Dubrovnik biti bilo kome podregija.
 
HDZ-U TREBA REVIZIJA ČLANSTVA
 
Hoćete li se javno izjasniti kojeg od kandidata podržavate u utrci za predsjednika HDZ-a? Koga podržavate?
– Vidjet ću hoću li se o tome javno izjašnjavati kad završe predstavljanja programa kandidata. U svakom slučaju moju će podršku imati osobe i timovi koji budu osiguravali daljnje profiliranje stranke u modernu europsku stranku desnog centra, primjerice po uzoru na njemački CDU/CSU, koji budu isključivali ekstremizam i koji budu osiguravali koalicijski potencijal stranke. Jer samo se tako mogu stvoriti preduvjeti za pobjedu na idućim parlamentarnim izborima.
Kojim bi po Vama smjerom trebao krenuti HDZ nakon unutarstranačkih izbora?
– Stranka mora dalje razvijati unutarstranačku demokraciju i u skladu s time što skorije provesti izbore po principu – jedan član – jedan glas. Za to treba također treba izvršiti reviziju članstva. Snažna moderna stranka demokršćanske orijentacije treba političkom životu Hrvatske. To se posebno vidi sada kad trenutna Vlada očito ne nalazi prave odgovore na izazove vremena i krize u kojem se nalazimo.
 
 

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana