Natrag
22.5.2017 21:28

facebook

twitter

google

rss

dulist

Ujedinjenje krenulo nakon Vukovara i Dubrovnika

3.12.2011 @ 1:22 Dulist Aktualno
Ujedinjenje krenulo nakon Vukovara i Dubrovnika
2;2

Podijelite:

Tribinom "Vukovar '91. – Između simbola i kulture zaborava", koju je večeras u Narodnoj knjižnici Grad organizirao Institut "Ivo Pilar", počeo je program obilježavanja 20. obljetnice obrane Dubrovnika i Dana dubrovačkih branitelja.

 
Na tribini su govorili prof. dr. sc. Dražen Živić i mr. sc. Sandra Cvikić iz vukovarskog područnog centra toga instituta. Prof. dr. sc. Dražen Živić uvodno je istaknuo kako po pitanju obrane Vukovara od grada heroja idemo do zaboravljena grada, ali ne od strane ljudi koji ga pohode, već od strane institucija, državnih i političkih tijela  koji ga se sjete samo za velikih obljetnica. Također je dodao kako je Vukovarska bitka, koja je trajala od 24. kolovoza do 20. studenog 1991., dakle punih 87 dana, bila središnji prijelomni događaj u Domovinskom ratu jer je obrana Vukovara bila od strateškog vojnog i političkog značenja za Hrvatsku.
 
– Vukovar se uspio braniti 87 dana, premda se mislilo da će pasti za 2, 3 dana. Za vrijeme njegove obrane Hrvatska se naoružavala i organizirala, stekla međunarodno priznanje. Sve ono što se u tom vremenu događalo bilo je prijelomni trenutak koji je značio put Hrvatske prema oslobođenju. A nakon Vukovara i Dubrovnika krenulo se prema oslobođenju i teritorijalnom ujedinjenju zemlje – istaknuo je Dražen Živić dodavši kako je prostor obrane Vukovara imao u to vrijeme velikih problema-ljudi su bili neiskusni, nije bilo dovoljno naoružanja, radilo se o velikom bojištu na oko 40 kilometara koje nije poznavalo drugu crtu obrane, nije bilo rezervnih položaja niti je bilo povlačenja, a borba se vodila za svaku kuću.
 
– Crtu obrane na oko 40 kilometara branilo je između 1600 i 1800 vojnika. Nju nije bilo lako održavati bez da dođe do prodora. Prema nekim procjenama na 1 kilometar obrane dolazila su 50 do 60 branitelja, a napadalo ju je oko 600 neprijatelja – naglasio je dodavši kako ni danas, 20  godina poslije, ne raspolažemo sa jedinstvenim brojem poginulih branitelja i civila na vukovarskom području
– Postoje neki izvori i institucije koje barataju s određenim podacima. Potrebno je ovu problematiku objektivno istražiti jer to dugujemo onima koji su dali svoj život- napomenuo je dodavši kako je prema tim podacima na vukovarskom području poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, ili pak da je poginulo oko 1.624 osobe, dok je ranjeno 2.557 osoba, dok je iz masovnih grobnica ekshumirano 1.232 osobe.
 
– Iz Vukovara je protjerano 23.000 osoba, od toga ih se do 2009. vratilo 57 posto, dakle svega polovica prijeratnog stanovništva. – naglasio je dodajući i podatak da je oštećeno ili uništeno 8.272 obiteljskih kuća.
Ovom prigodom je napomenuo kako je uz pitanje obrane, povratka, gospodarskog procvata, te odnosa države prema Vukovaru i njegovoj žrtvi, prije svega važno razmišljati što učiniti sa poslijeratnim vukovarskim društvom jer je Vukovar još uvijek podijeljeni grad, grad koji se branio i onaj koji je napadao, što se najbolje očituje u školama.
– Na popisu nestalih u Vukovarsko-srijemskoj županiji je 446 osoba, od kojih je 280 s područja grada Vukovara. Mi, u Institut Ivo Pilar smatramo da na fenomenu obrane Vukovara i obrane RH moramo graditi državu. Kada bi te vrednote bile one na kojima gradimo poslijeratno društvo, bilo bi nam bolje nego danas.- zaključio je svoje izlaganje.
 
Mr.sc. Sandra Cvikić prezentirala je svoju studiju o fenomenu Vukovara na temelju koje će napisati svoju doktorsku disertaciju, a u njoj ju je zanimalo na koji se način u knjigama pisalo o Vukovaru 1991. godine. Proučila je 900 knjiga izdanih u periodu od 1991. do 2010. kako domaće tako i strane i samo u njih 252, dakle u svega 28 posto, govori se o Vukovaru. U tih 252 knjige njih 23 posto Vukovar 1991. spominje kao dio poglavlja, 37 posto spominje ga u jednoj do dvije rečenice, a njih 40 posto bavi se o Vukovaru 1991. Zanimljivi su i podaci koje je dobila iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za period od 1991. do 2006., u kojem se  niti jedna doktorska ili pak magistarska disertacija nije bavila Vukovarom 1991. godine.
– Dakle, dolazi do zatiranja pamćenja kroz tehničko-metodološko cenzuriranje i to na četiri razine – društvenih istraživanja, razine povijesnog značenja i kolektivnog pamćenja, moralnih vrijednosti ljudske patnje te na razini znanstvenog objašnjenja i razumijevanja – zaključila je mr.sc. Sandra Cvikić
 
 
 
 
 
 

Komentari





O autoru: Dulist


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana