Proteklih nekoliko dana u Europskom parlamentu u Bruxellesu boravili su hrvatski proizvođači pršuta, sireva, maslinovog ulja i drugih proizvoda karakterističkih za našu obalu i priobalje.
U središtu pozornosti bio je drniški proizvođač pršuta Ante Reljanović s pršutom teškim čak 22,5 kg, kojim konkurira za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda. Javnosti je predstavljen i 15. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva koji će se u ožujku sljedeće godine održati u Dubrovniku.
-Željela sam ga najaviti upravo ovdje u Bruxellesu te predstaviti naše tradicionalne, seljačke, autohtone poljoprivredne proizvode koji imaju oznaku izvornosti i zaštićenog geografskog podrijetla. Jer upravo u njima leži naš potencijal, budući da Hrvatska ne može konkurirati drugim zemljama kvantitetom, ali može kvalitetom. S obzirom da sam bila na gotovo svim kontinentima i isprobala specijalitete iz gotovo cijelog svijeta, stalno ponavljam da su hrvatski proizvodi daleko najbolji i najukusniji i zato ih moramo što više promovirati i gurati naprijed. Nadam se da će naći svoje mjesto i u okviru trgovinskih sporazuma koje EU sklapa s drugim zemljama, jer do sada, nažalost, niti jedan hrvatski zaštićeni proizvod nije na tom popisu, tako da sam od Europske komisije zatražila da se to promijeni, a očekujem da i naša Vlada tu uloži malo veće napore – kazala je eurozastupnica Marijana Petir, organizatorica dolaska naših poljoprivrednih proizvođača u Bruxelles.
Voditelj i idejni začetnik dubrovačkog Mediteranskog sajma Vedran Kraljević, predstavio je koncept te manifestacije kazavši kako je priča o tome krenula prije 30-ak godina, kada se i sam počeo baviti zdravom prehranom i kada je otvorio prvi specijalizirani dućan takvih proizvoda u našoj zemlji.
-Tad je to možda bilo i prerano, no do danas se svijest kod ljudi strahovito razvila i zdrava prehrana se sve više prakticira. Ono što sve nas i mene osobno u tom projektu zanima jest razvijanje poduzetništva, jer kad smo počeli prije 15 godina, u Hrvatskoj su bila samo tri certificirana ekološka proizvođača dok ih je danas preko tri tisuće. OPG-a tad još nije bilo nego je tek krenula ta neka inicijativa prema formiranju obiteljskih gospodarstava, dok ih danas ima na desetke tisuća. Sajam smo podijeli na tri tematske cjeline. Sama prezentacija proizvoda nije ona glavna djelatnosti, iako je naravno važna, ali organiziramo i razne radionice, predavanja i kongrese – kazao je Kraljević dodavši kako na činjenicama što imamo kvalitetnu vodu i što smo zemlja u kojoj je GMO zabranjen, moramo graditi svoju budućnost te da je i sama misija sajma razviti svijest o unapređenju zdravlja i kvalitete života.
Europski parlament su posjetila i predstavila svoje proizvode Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i Poljoprivredne zadruge iz južne Dalmacije te proizvođači ovčjeg sira s Krka i to OPG Magriž, a eurozastupnicima i posjetiteljima je osobito bilo interesantno predstavljanje drniškog pršuta, proizvođača Ante Reljanović.
-Inzistirali smo da svinja bude uzgojena u Hrvatskoj, na selu, dajući tako i naš poticaj domaćim proizvođačima kako bi se što manje svinjetine upitne kvalitete, uvozilo. Ta svinja je bila uzgojena na gospodarstvu Ferbežar u Otoku i imala je 450 kg. Nakon tri godine napravili smo pršut od 22,5 kg. Uglavnom imamo svoj uzgoj, a kad nam nečeg ponestane, kupimo u Slavoniji od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s kojima imamo ugovor. Želja nam je da se širimo u proizvodnji, da potičemu i druge da uzgajaju i rade za pršutare, da i pršutari i sami što više uzgoje i na taj način dobiju sirovinu. Mi uvoz ne možemo zabraniti, ali valjda je jasno da se proizvodi od hrvatskih svinja ne mogu mjeriti s onima napravljenim od, primjerice, svinjetine uvezene iz Kine. Iz svakog dijela Hrvatske meso do nas može doći za par sati, znači prednost je i u kvaliteti i u blizini sirovine – istaknuo je Ante Reljanović, pršutar iz Drniša.
Predstavljena su i vina Poljoprivrednih zadruga Potomje iz Orebića, Pošip iz Čara na otoku Korčuli i Putniković iz istoimenog mjesta u općini Ston, maslinovo ulje Poljoprivredne zadruge Postira s otoka Brača, OPG-a Majić koji se također nalazina Braču, Uljare Božić s Hvara, OPG-a Marije Buršić iz Brtonigle u Istri zatim tvrtke Stella Mediterranea d.o.o. iz Klisa, crne i zelene masline s OPG-a Kaštelanac Vicka iz Gornjeg sela, mjesta na otoku Šolti, kao i suhe smokve i marmelade proizvedene na OPG-u Božene Krep u Posedarju. Predstavnik Zadružnog saveza Dalmacije, Božo Novaković, kazao je kako je njihova zadruga neprofitna organizacija koja na razne načine pomaže svojim članovima, ali i svim drugim zadrugama i poljoprivrednicima s područja Dalmacije.
-Od nas mogu dobiti pravne, poslovne i marketinške savjete. Također, organizatori smo i dviju međunarodnih manifestacija, Noćnjaka i Sabatine, kojima promoviramo najvažnije djelatnosti Dalmacije, a to su maslinarstvo, uljarstvo, vinarstvo i vinogradarstvo. Od ovog posjeta i boravka u Bruxellesu očekujemo prije svega nova poznanstava i prijateljstva, ali i razvoj identiteta naših proizvoda kako bi ih na taj način promovirali izvan hrvatskih granica. Vjerujem i da će nam ovo pomoći pri uspostavi novih distribucijskih kanala – zaključio je Novaković.
Predstavljanje i degustaciju hrvatskih proizvoda u Europskom parlamentu svojom je glazbom pratila klapa Bonaca iz Šibenika koja je prisutne oduševila gotovo koliko i sami proizvodi.
Tekst: Sandra Špoljar
Foto: Ured Marijane Petir i Božo Novaković