Natrag
18.11.2017 02:09

facebook

twitter

google

rss

dulist

Špijerlica ideologija

27.10.2011 @ 13:40 Baldo Marunčić Politika

Podijelite:

Kada je 1989. godine komunistička vlast odlučila popustiti europskim „vjetrovima promjene“ i, mimo svoje volje, Hrvatskoj otvorila vrata višestranačja, građanima je otkrivena „terra incognita“.

U jeku demokratskih promjena na jednoj strani našli su se „reformirani“ komunisti, koji su nastojali zadržati bar dio moći koja im je polako, ali sigurno curila kroz ruke. Na drugoj strani bili su svi ostali, koji su htjeli graditi svoju viziju države kojoj se naziralo skoro rađanje.

Najsmjeliji i najuporniji proveli su ideju o pomirbi tih dviju strana. Barijera između „crvenih“ i „crnih“ u ratnim godinama barem je prividno uklonjena. Za isti cilj svi su se „uhvatili pod jedan štap“.

Devedesete su donijele pobjedu u Domovinskom ratu, ali i opustošene, razrušene i(li) zatvorene tvornice. Rat i pretvorba za ekonomiju su imali jednak učinak.

Smrću prvog hrvatskog predsjednika jedna era dobila je svoj kraj, druga je počela.

 Kad je riječ o izbornim programima relevantnih stranaka i koalicija, građani već duže vrijeme ne vide razliku. Programi se predstavljaju na razini želja i obećanja. Nema konkretnih poteza iza kojih stoji hrabro preuzeta odgovornost za vođenje države. Pa i pod cijenu gubitka izbora.

Reformirani komunisti se, u široj višestranačkoj koaliciji, kao socijaldemokrati vraćaju na vlast 2000. godine. Iako im je socijalna osjetljivost na dobivenim izborima bila forte, slijedili su bolni rezovi. Plaće su smanjene i do 40%, bitno su smanjene porodiljne naknade, a ni braniteljska prava nisu ostala netaknuta.

Naravno, građani takve potrese nisu dobro prihvatili i na izborima 2003. godine kaznili lijeve te na vlast vratili desne, točnije „poboljšanu verziju“ stranke iz devedesetih. Desni su vratili skoro sva ukinuta prava i naknade rodiljama i braniteljima i time preuzeli ulogu ljevice u brizi za socijalnu osjetljivost.

U međuvremenu, obje su političke opcije u javnosti isticale svoju umjerenost, nastojeći se pozicionirati što bliže političkom centru koji je, nakon nestanka pravih stranaka centra, postao slobodni teritorij.

Tako su se iz jasnih pozicija s početka devedesetih dva shvaćanja tijekom vremena našla na zajedničkom terenu iz kojeg su, po potrebi, iskakali u ekstreme, lijeve ili desne. Ovisno kojoj su se interesnoj skupini (branitelji, umirovljenici, manjine…) htjeli približiti.
 
U takvim uvjetima zamjene uloga deblji kraj izvlačili su i izvlače građani. U situaciji u kojoj prepoznatljive barijere više nema i gdje je nejasno koje stavove zastupa koja opcija, prosječno obaviješteni građani ostaju, najblaže rečeno, zbunjeni.

Kad je riječ o izbornim programima relevantnih stranaka i koalicija, građani već duže vrijeme ne vide razliku. Programi su identični i javnosti se predstavljaju na razini želja i obećanja. Nema konkretnih poteza iza kojih stoji hrabro preuzeta odgovornost za vođenje države. Pa i pod cijenu gubitka izbora. Odraz takvog stanja vidljiv je u brojnim anketama, prema kojima najveći dio građana ostaje do zadnjeg trenutka neodlučan.
 
Kao šlag na tortu novih odnosa dolazi neoliberalna koncepcija, u Hrvatskoj posebno popularna posljednjih deset godina, a koja je poslužila kao špijerlica obiju idelogija. Tek u uskom grlu neoliberalizma sve druge ideologije gube boju, okus i miris. Političke stranke postaju tek aparat za nametanje ili zaštitu interesa krupnog kapitala.

Jesu li, doista, lijevi postali desni, a desni lijevi? Teško je biti potpuno siguran u odgovor. Valja tek u pamćenje prizvati Pometove riječi:
 „Ma se trijeba s brijemenom akomodavat!“.

A što je o lijevima i desnima i odnosu ideologije i interesa kazao pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr.sc. Pero Maldini pročitajte u tiskanom izdanju duLista.

Komentari





O autoru: Baldo Marunčić

Diplomirani novinar i magistar struke odnosa s javnošću sa žutim pojasom iz karatea. Fanatik trivije, šahovski kibicer i zaljubljenik u ukusnu domaću hranu i svoj Grad. Ne podnosi nepravdu i smatra kako novinarstvo treba biti oružje protiv te nepogode.

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana