Natrag
27.5.2017 06:21

facebook

twitter

google

rss

dulist

Šokantan val samoubojstava

15.1.2012 @ 0:30 Andrea Falkoni Račić Zanimljivosti
Šokantan val samoubojstava
2;2

Podijelite:

Dubrovačka javnost je potresena činjenicom da je u samo deset dana 2012. godine izvršeno samoubojstava koliko u pola 2011. godine. Iz Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske su nam potvrdili kako su u ovoj tek načetoj godini izvršena 3 samoubojstva, a zabilježeno je još jedno u pokušaju.

Njihovi podaci pak otkrivaju kako je u cjeloj prošloj godini ukupno izvršeno 6 samoubojstava na području Dubrovnika, a u cjeloj Dubrovačko – neretvanskoj županiji ukupno 15.
O šokantnim podacima razgovarali smo s mr. sc. Dašom Poredoš Lavor, stalnom sudskom vještakinjom za društvene znanosti koja je u Dubrovniku držala predavanje o mentalnom zdravlju.
 
ALARM DRUŠTVU
 
– Najviše samoubojstava ima u travnju i svibnju, te u vrijeme blagdana – kada ljudi prave svojevrsni godišnji završni račun svoga života, a problemi nastaju kada nisu zadovoljni postignutim, kada se osjećaju nezadovoljnima, samima i napuštenima, kada se ne mogu suočiti sa svakodnevnim izazovima današnjice, kada im u njihovom doživljajnom svijetu, a moguće i u životnom realitetu manjka obiteljske podrške i društvene prihvaćenosti – govori Poredoš Lavor.

Iz Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske su nam potvrdili kako su u ovoj tek načetoj godini izvršena 3 samoubojstva, a zabilježeno je još jedno u pokušaju. Podaci otkrivaju kako je u cjeloj prošloj godini ukupno izvršeno 6 samoubojstava na području Dubrovnika

Na žalost, ističe naša sugovornica, ubojstva u vrijeme blagdana nisu neobična, već situacijski su uvjetovana i mogu biti značajan alarm da nešto u društvu nije uredu, da je potreban veći angažman u radu s ljudima općenito, a osobito s marginaliziranim skupinama.
– U Hrvatskoj godišnje tisuću samoubojstava. U svijetu oko milijun ljudi godišnje izvrši samoubojstvo, a to predstavlja više izgubljenih života nego u svim ratovima i ubojstvima u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine samoubojstvo uzrokovano depresijom biti drugi najčešći uzrok smrti u industrijskim zemljama. U Hrvatskoj godišnje samoubojstvo počini oko tisuću osoba, što znači da si dnevno život oduzmu dvije ili tri osobe. Suicid učini dva do tri puta više muškaraca nego žena, s tim da žene tri puta češće pokušavaju suicid. Najčešći uzroci suicida su ekonomska kriza, gubitak posla, ali i nedostatak podrške bližnjih – govori Daša Poredoš Lavor.
 
GUBITAK INTERESA
 
Psihološki profil samoubojice nije moguće opisati jer ne postoje psiho(pato)loške značajke karakteristične za sve ili barem većinu osoba koje su izvršile ili pokušale izvršiti suicid.

Najviše samoubojstava ima u travnju i svibnju, te u vrijeme blagdana – kada ljudi prave svojevrsni godišnji završni račun svoga života, a problemi nastaju kada nisu zadovoljni postignutim, kada se osjećaju nezadovoljnima, samima i napuštenima, kada se ne mogu suočiti sa svakodnevnim izazovima današnjice

– Ako nije moguće opisati psihološki profil samoubojice, opisan je skup psiho(pato)loških simptoma zajedničkih u presuicidalnom razdoblju osobama neurotskog reagiranja i s poremećajem osobnosti koji je nazvan presuicidalni sindrom. Osobe iz te skupine vrlo su rizične glede pokušaja ili izvršenja suicida, a simptomi presuicidalnog sindroma jesu: sve veći gubitak interesa, motiva i smanjenja aktivnosti; nesposobnost oslobađanja agresivnih težnja u odnosima s drugim osobama i okretanju agresije prema sebi; i sve češće i konkretnije razmišljanje o samoubojstvu koji na kraju i olakšava donošenje tragične autodestruktivne odluke – zaključuje Poredoš Lavor.
Na dodaje kako statistički podaci opovrgavaju dojam stvoren u javnosti da su oboljeli od PTSP-a vitalno ugroženiji od ostale populacije.
 
 

SUICIDNA PONAŠANJA
Depresija je čest uzrok

 
Svako ponašanje koje nedvojbeno i izravno ima za cilj uništenje vlastitoga života jest suicidno ponašanje, što znači da su svako izvršeno samoubojstvo i svaki pokušaj samoubojstva oblici suicidnog ponašanja. No, pored suicidnog ponašanja postoje i razni oblici neizravnog suicidnog ponašanja. Kod takvog oblika ponašanja osoba nije svjesna da su joj aktivnosti odnosno ponašanje usmjerena k samouništenju, a ni okolina takvo ponašanje ne doživljava kao autodestruktivno. Oblici su takvog ponašanja u rasponu od rizičnog načina, odnosno stila života, pa sve do otvorene, tj. izravne suicidnosti. Među takvim oblicima ponašanja su zloporaba droga, alkoholizam, upravljanje motornim vozilima u pijanom stanju, često samoozljeđivanje, sakaćenja, zanemarivanje ili odbijanje liječenja od teških bolesti, kao što su šećerna bolest, zatajivanje bubrega, ozljeda kralježnice. Tu se može pridodati i bavljenje opasnim sportovima, kao što je alpinizam, letenje zmajevima, motociklizam. Zatim oblici delinkventnog ponašanja u kojima se može osjetiti želja za opasnim situacijama i izazivanjima društva na represivne akcije, prerizično i samopožrtvovno ponašanje u izvanrednim društvenim situacijama i slično. Depresija se češće susreće kao uzrok samoubojstva. Psihološkom analizom strukture osobnosti tih pojedinaca nalazimo osjećaj krivnje i potrebu za kaznom, što je karakteristično za depresivne kao i mnoge suicidalne osobe.

 

JE LI MOGUĆA PREVENCIJA SUICIDA?
Poboljšati uvjete življenja

 
Prevenciju je moguće vršiti na nekoliko razina.
– Primarna prevencija je poduzimanje aktivnosti koje će smanjiti pojavnost suicida, koje će djelovati na mijenjanje načina razmišljanja i rješavanja problema, na poticanje pozitivnog mišljenja. Od društva se očekuje da stvori takve uvjete življenja da izostanu razlozi za nesigurnost i gubitak samopoštovanja. Sekundarna prevencija je pravovremeno otkrivanje problema kroz dobro educirane stručnjake, dobro informirano društvo i obitelj. Tercijarna prevencija je poboljšanje kvalitete tretmana, smanjenje invaliditeta te drugih posljedica po kasnije funkcioniranje – ističe Daša Poredoš Lavor.

 

 

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana