Natrag
16.12.2017 06:35

facebook

twitter

google

rss

dulist

Razlog poskupljenja struje je nelikvidnost HEP-a

5.6.2012 @ 11:21 Ana Prohaska Aktualno

Podijelite:

Pravi razlog poskupljenja struje od preko 20 posto nije rast cijena energenata na svjetskom tržištu, već nelikvidnost HEP-a,  koja je veća od milijardu kuna, piše index.hr.

U siječnju ove godine kratkoročne obveze HEP-a bile su veće od kratkoročnih potraživanja za 1,2 milijarde kuna. U međuvremenu se, doznaje, situacija pogoršala, jer HEP-ovu naplatu potraživanja otežava rast nelikvidnosti u gospodarstvu. HEP sve teže naplaćuje svoja potraživanja, ali i s dosta kašnjenja ispunjava svoje dužničke obveze prema brojnim poslovnim subjektima, zbog čega je ta javna tvrtka trenutno najveći problem ove Vlade.

Visoka nelikvidnost prijeti i kreditnom rejtingu tvrtke kojoj je Vlada na jednoj od zadnjih sjednica odobrila uzimanje kredita od 400 milijuna kuna. On se lani u jednom trenutku spustio na razinu BB-, na kojoj se nalaze države poput Šri Lanke i Bangladeša. U vrhu Vlade razmatra se čak i smjena vodećih ljudi HEP-a ukoliko se situacija u skorije vrijeme ne promijeni.

Krivac za HEP-ovu nelikvidnost je bivša vlada i bivši predsjednik uprave poduzeća Leo Begović, uvjeravaju u upravi elektroprivrede. Ističu kako su se Leo Begović i Jadranka Kosor hvalili lanjskom dobiti HEP-a od 80 milijuna kuna, iako je ona bila samo papirnata. Istina je da su gubici u prošloj godini iznosili tri milijuna kuna, tvrde u HEP-u, dok je manjak cash flowa (gotovine potrebne za redovito poslovanje) bio 1,2 milijarde kuna.

Begović je 2010. godine prijavio rekordnu dobit od 1,4 milijarde kuna, ali da je riječ o friziranoj bilanci u kojoj nisu prikazane mnoge stavke na troškovnoj strani ukazala je i HEP-ova revizorska kuća Deloitte. HEP-ovo financijsko izvješće za 2010. Deloitte nije potvrdio u nekoliko ključnih točaka.

Za povoljnu bilancu HEP-a zaslužne su iznimno povoljne hidrološke prilike u 2010. godini. Rekordna proizvodnja električne energije iz tog besplatnog energenta iznosila je 8,3 milijarde KWh u odnosu na prosječnih 5,5 milijardi KWh u proteklih pet godina. Realna dobit iznosila je približno 500 milijuna kuna, što je jedno vrijeme izjavljivao i sam Begović. No, manipulirajući troškovnom stranom bivša je Uprava tu dobit napuhala gotovo trostruko.

U prilog tome da je riječ o knjigovodstvenoj, a ne stvarnoj dobiti najbolje govori činjenica kako se ona u potpunosti istopila u 2011. godini, a 2012. stvorila nelikvidnost od 1,2 milijarde kuna. A za  dobit iz 2010. tvrtka je morala platiti i enormni porez na dobit od stvarnih 450 milijuna kuna i time ostala bez realne dobiti.

Odlukom vlade Jadranke Kosor HEP je milijardu kuna morao uplatiti u državni proračun kako bi zakrpao rupe prije predstojećih parlamentarnih izbora pa je u cijelosti ostao bez novca za razvoj. Prispjele kratkoročne obveze ove godine su ugrozile ne samo najavljeni investicijski ciklus nego i samu isplatu plaća, zbog čega je Vlada bila prisiljena HEP-u odobriti zadnji kredit isplaćen nekom javnom poduzeću.

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana