Natrag
19.9.2017 19:14

facebook

twitter

google

rss

dulist

PREDAVANJE MARIJANA HERAKA Mogu li bušotine potaknuti potrese!?

16.4.2015 @ 21:26 Andrea Falkoni Račić Županija
10;10

Podijelite:

Dobre volje imamo, stručnjaka imamo, ali novaca nemamo – zaključak je prof.dr.sc. Marijana Heraka s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta nakon predavanja na temu Potresi na hrvatskoj strani Jadrana – prirodna seizmičnost i mogućnost induciranja potresa tijekom iskorištavanja ugljikovodika.

– Bio sam osupnut činjenicom da u prvoj verziji Strateške procjene utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu inducirana seizmičnost nije spomenuta. To mi je bilo posve neshvatljivo. Pojam inducirane seizmičnosti obuhvaća sve potrese koji nastaju kao izravna posljedica ljudske aktivnosti. To je jedini način na koji možemo promijeniti hazard, odnosno potresnu opasnost – rekao je Herak, istaknuvši kako nije riječ o novom fenomenu.

– Inducirana seizmičnost često se opaža u blizini velikih akumulacija, kod iskorištavanja nafte i plina, kod jakog utiskivanja otpadnih fluida u zemlju, kao nusprodukt crpljena, te kod nuklearnih i kemijskih eksplozija – istaknuo je dalje Herak, pokazavši potom i kartu s dokazanim slučajevima ovog fenomena, čiji broj baš i nije malen, a samim tim i zanemariv.

Okupljenima je potom objasnio kako i zbog čega nastaju takvi potresi kod utiskivanja fluida, odnosno kod crpljenja nalazišta. Kad je riječ o eksploataciji ugljikovodika, u trenutku kad se ležište iscrpi, smanji se opterećenje na rasjed, zbog čega se poremete tlakovi pa dolazi do potresa. Odnosno dolazi do kontrakcije stijena unutar nalazišta zbog smanjenja pornih tlakova.

– Vrlo su rijetke bušotine koje uzrokuju induciranu seizmičnost, i ona nije faktor koji unaprijed priječi iskorištavanje ugljikovodika jer se u tom slučaju nigdje na svijetu nafta ne bi crpila, ali bi bilo užasno pogrešno ne voditi računa o tome. Seizmološki monitoring ne možete zaobići – rekao je Herak, spomenuvši primjer najvećeg europskog nalazišta gdje se zbog potresa vrlo male magnitude smanjilo crpljenje zbog čega je pretrpljena šteta od čak 2 milijarde eura.

– Kako spriječiti takve potrese? Ne mijenjati znatno porne tlakove, te ono što iscrpite nadomjestite utiskivanjem, ali često su te injekcijske bušotine daleko od nalazišta pa možete imati i kontraefekt. Kako kontrolirati rizik? Jedini je način promišljanje sustava monitoringa. Potrebno je instalirati lokalnu mrežu seizmografa, jer postojeća hrvatska mreža nije dovoljna, ili pak uvesti sustav semafora gdje zeleno gori dok nema potresa, žuto kad se počnu opažati te crveno kad se proizvodnja počne smanjivati. Sve to treba dogovoriti prije početka eksploatacije – istaknuo je
Marjan Herak, dodavši kako sustav može financirati koncesionar ili država, kojoj je to u interesu.

Na pitanje je li bio uključen u izradu Strateške procjene utjecaja na okoliš istaknuo je kako nitko od seizmografa nije bio uključen, ali su tijekom rasprave upućene vrlo ozbiljne primjedbe.
– Kako mi je rečeno sve su uvažene i obećano je da će se tražiti monitoring.
Tijekom rasprave postavilo se i pitanje Hidroelektrane Ombla.

– Sa seizmološkog stajališta danas ne postoji područje u kojem se nešto ne možete napraviti. Tu je hazard velik, ali postoji način da se to napravi. Samo je pitanje hoće li investitor to uvažiti – odgovorio je Herak, naglasivši kako problem induciranih potresa ne bi trebao biti velik kod HE Ombla budući da se potres može dogoditi i sutra, bez akumulacije.

– Isplati li se to dirati ili ne ne bih kao seizmolog u to ulazio, ali kada su u pitanju seizmološki rizici – ako se želi to ne bi trebao biti veliki problem. Taj potres može se dogoditi i bez da se ide s hidroelektranom – kratko je odgovorio Herak ne želeći dalje ulaziti u tu problematiku budući da nije geolog, ne bavi se kršom i svaka njegova rasprava bila bi neozbiljna.

 

Komentari





O autoru: Andrea Falkoni Račić

Profesorica sam povijesti i etnologije, no igrom slučaja, ili sreće, nakon završenog studija počela sam raditi kao - novinarka. I u tom poslu, uz lijepe, ali i teške trenutke, ostala niz godina. Volim kad svojim radom pomažem ljudima velikog srca. U slobodno vrijeme, nije da ga baš imam, čitam, slušam, osluškujem...

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana