Natrag
18.8.2017 14:43

facebook

twitter

google

rss

dulist

Očekuje nas val poskupljenja!

25.3.2012 @ 9:35 Ana Prohaska Aktualno
2;2

Podijelite:


Mogu li hrvatski građani podnijeti najnovija poskupljenja?

Pitanje je koje se ovih dana učestalo postavlja nakon najava o poskupljenju struje, ali i zbog najnovijih cijena goriva. Tome svakako treba pridodati i nedavni porast PDV-a na 25 posto.
 
UDAR NA STANDARD HRVATSKIH GRAĐANA
 
Sve to svakako predstavlja još jedan udar na standard hrvatskih građana, a hrvatski sindikalisti upozoravaju i na mogućnost lančane reakcije i novih poskupljenja ostalih cijena proizvoda i usluga. Neki autoprijevoznici već su najavili da će i oni podizati cijene, a još početkom tjedna najavljen je i rast cijena struje krajem godine. Na sve to sindikati upozoravaju kako Vlada mora reagirati kako bi ublažila udar na standard građana. Tako je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio kako će građani teško izdržati novi val poskupljenja te da Vlada mora reagirati smanjivanjem trošarina na goriva. Sever je također uputio i oštru kritiku Vladi zbog najava za poskupljenje struje, koje se mogu očekivati krajem ove godine.  

– Tu je još i veći PDV koji udara i na gospodarstvo, čime je u konačnici udar na standard građana još jači, a naše plaće i mirovine za to više naprosto nemaju snage – mišljenja je Krešimir Sever.
 
'PALE' I PLAĆE I MIROVINE
 
Protiv najavljenih poskupljenja je i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, koji također traži smanjenje trošarina na gorivo. I SSSH je mišljenja da će sva najavljena poskupljenja dovesti do lančane reakcije. No, ono što treba posebno naglasiti jeste da su u posljednje dvije godine plaće realno pale za 3,3 posto, a mirovine za 6,9 posto. 

– Nova poskupljenja goriva samo su alibi za najavljena nova poskupljenja struje, grijanja, plina – navodi se u priopćenju SSSH.
Profesor s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Ivo Ban ističe kako je razumljivo da rast cijena naftnih derivata, pa i ovaj od 20. ožujka 2012. šokira, uznemiruje, deprimira, te izaziva strah kod građana.
 
ŠTO SLIJEDI?
 
– Pri tom se uvijek postavlja pitanje što slijedi i koje su granice izdržljivosti ionako osiromašenog naroda, odnosno podnošljivosti pada životnog standarda. Poznato je da se cijene goriva u Hrvatskoj određuju prema cijenama na mediteranskom tržištu i tečaju američkog dolara, a temeljem složene formule i odredbi iz Pravilnika o utvrđivanju maloprodajnih cijena naftnih derivata; čija je posljednja verzija Pravilnika stupila na snagu 30. ožujka 2011. Hoće li i koliko ovo današnje poskupljenje utjecati na rast cijena općenito vidjet će se uskoro. Međutim, nije ekonomski logično da nakon poskupljenja goriva dođe do poskupljenja struje i drugih proizvoda i usluga – mišljenja je profesor Ban.

Također smatra kako bi bilo logično, ali i društveno odgovorno da svi oni kojih se tiče poskupljenje goriva temeljito odnosno znanstveno utemeljeno, a ne po intuiciji, razmotre „težinu“ novih i viših cijena goriva te da dobro procjene što dobivaju, a što gube eventualnim povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga. Pri tome, ističe, treba imati na umu temeljnu ekonomsku zakonitost – viša cijena manja potražnja/potrošnja.
 
POVEĆANJE PDV-A UTJEČE NA POTROŠNJU
 
– Maloprodajna cijena goriva, poglavito motornih benzina, pod jakim je utjecajem fiskusa (takse i drugih nameta). U Hrvatskoj je to izrazito visoko (oko 70 posto u neto cijeni), a iole ozbiljnija analiza trebala bi uzeti u obzir i rafinerijske marže, ali i druge bitne činitelje.

Inače naftni lanac je izuzetno dug i kompleksan. Tu su mnoge potrebne i posve nepotrebne karike. Računa se da trećinu cijene sirove nafte na svjetskom tržištu „nose“ bez ikakvog stvarnog osnova špekulanti. Očito je da je dosta prostora za djelovanje na naftnom tržištu i na nacionalnoj i na svjetskoj razini. Pozitivnih rezultata neće biti bez znanja, htijenja i odlučnosti – zaključio je profesor Ivo Ban.

Predavač na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju mr. sc. Kristijan Tabak mišljenja je kako podizanje PDV-a, zasigurno negativno utječe na potrošnju, a povećanje cijena gorivo generira lančanu reakciju.

– Nadam da će efekt biti kratkog daha. Treba s optimizmom gledati potencijalno bolje punjenje državnog proračuna, jer državi stvara preduvjete za infrastrukturalne investicije koje su generator rasta – ističe i naglašava kako u sadašnjem trenutku nije realno očekivati značajno povećanje plaća:

– To bi vjerojatno proizvelo negativan efekt na inflaciju. Mislim da je nužno građanima preusmjeriti osobnu potrošnju na elemente koji mogu proizvesti, dugoročno pozitivne efekte, kao na primjer ulaganje u osobno obrazovanje, prekvalifikacije i slično. Bez obzira na trenutačne negativne trendove, valja zadržati optimizam, koji je ključna kategorija rasta gospodarstva – poručuje profesor Tabak.
 

Na spenzu mjesečno trošimo 1 900 kuna
 
Hrvatska kućanstva u prosjeku mjesečno na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje troše oko 1.900 kuna, pokazuje anketa agencije GfK provedena na uzorku od 917 građana u prosincu prošle godine.Ti su iznosi najviši u Dalmaciji i Zagrebu, a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji. Tek oko 20 posto kućanstava troši više od prosjeka – uglavnom između dvije i tri tisuće kuna mjesečno. Promatrano po formatima trgovina, hipermarketi su najpopularniji oblik trgovine, slijede supermarketi, dok su male trgovine na začelju. Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini prema GfK-ovoj anketi su blizina stanovanja ili posla, širina ponuđenog asortimana i prihvatljive cijene.

Kupljena roba najčešće se plaća gotovinom (73 posto), a u oko 27 posto slučajeva karticama. Kod plaćanja karticama preko dvije trećine kupaca plaća debitnim karticama, oko 15 posto kreditnim, a ostali kombiniraju obje vrste kartica. Loyalty kartice su postale uobičajene pa ih danas ima, po rezultatima istraživanja GfK-a, preko 70 posto potrošača.
 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..

Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana