Natrag
29.4.2017 09:24

facebook

twitter

google

rss

dulist

O tempora, o mores!

18.9.2015 @ 16:18 Barbara Đurasović Peškafondo
Podijelite:

Polovica je rujna, a Dubrovnik je još pun turista. Hotelijeri, privatni iznajmljivači, ugostitelji, svi zadovoljno trljaju ruke jer se napokon dogodilo i to da s početkom školske godine nije opustio Stradun. Grad je krcat, gužve posvuda i bez obzira koliko to nekome išlo na živce možemo reći da smo uspjeli produljiti sezonu.

Za takve rezultate možemo prvenstveno zahvaliti privatnim inicijativama i ogromnom naporu i financijskim ulaganjima koje su pojedinci uložili u turistički sektor. Mislim da apsolutno možemo biti ponosni na sve ono što nudimo gostima. I ono što je sigurno, dva dana su premalo, a toliko su donedavno gosti u Gradu prosječno boravali, za osjetiti sve čari i zanimljivosti ponuda što ih Grad nudi.
Nema ništa ljepše nego zaputit se žičarom na jutarnju kavu na Srđu ili uživat u zalaska sunca na prekrasnoj Orsuli. Popodne se relaksirati na Lokrumu, pa obići vinske pute po Konavlima u turističkom vlakiću. Ponuda, kao i samo uređenje Cave je pun pogodak, dok je s druge strane lapadskog poluotoka jedinstvena špilja-bar. Grad doista ima što za ponuditi i pokazati. Gosti su jednostavno zaluđeni s jednodnevnim izletima na tri Elafita. A znate li kolika je cijena takvih izleta, 35 eura ili 260 kuna. A za te novce netko vas dovede do broda, spravi objed, pića ima u neograničenim količinama, da bi vas na kraju dana, kad se izgustate na Kalamoti, Lopudu i Šipanu, vratili na polaznu točku, ispred svog smještajnog objekta.

Hotelska infrastruktura nam je gotovo u cjelosti obnovljena. Strši još uništen i razrovan Belvedere, ali Kompas, pa Babin kuk, u Župi Sheraton, sve su to vrhunski  obnovljeni kapaciteti. Pa ipak, kod privatnih iznajmljivača vidljiv je najveći pomak. Svakim danom je sve više kapaciteta u privatnom smještaju, a to je pak potaklo otvaranje na desetke lokalnih agencija koje će vam za određeni postotak držati sve ‘ko po špagu’ u apartmanima i kućama za odmor. Od dočeka i ispraćaja gostiju, do mijenjanja i pranja posteljine. Da se u privatnom segmentu ponuda uložio ogromni novac svjedoči i činjenica kako pedesetak kuća i villa za iznajmljivanje imaju svoje bazene, što su priznat ćete stvarno sjajni podaci. Od otprilike 1400 objekata koje se recimo nude na stranicama Booking.com-a, njih gotovo 400 nose oznaku izvrsnosti. I to isključivo prema ocjeni gostiju koji su u njima boravili. Ono što je pred par godina bio tehnološki raritet, danas je apsolutno must have, pa tako skoro svi apartmani imaju besplatan internet.

I da, gotovo svi iznajmljivači preselili su se na online prodaju svojih smještajnih jedinica. I tu se postigao ogroman napredak i osim čovjeka u podmakloj dobi koji na Jadranskoj magistrali na potezu od mosta do ulaza u grad sjedi na drvenom stočiću s tablom sobe, zimmer, cammere, rooms, nema više neugodnih lokalaca koji znojavi vuku turiste za rukav. Taj smiješni lik je ostao posljednji Mohikanac, koji prkosi, iako ga je vrijeme pregazilo.

A jeftini fast food s Prijekoga sve je manje u opticaju.Otvaraju se dobri restorani, konkurencija potiče na razmišljanje ali i dodatni trud. Samo dogodine na predjelu od žičare do Buže bit ćemo bogatiji za jedan indijski, jedan japanski, a možda se i koji naš restoran još načička među sadašnja tri. I eto nove lokacije, novog Prijekog.

A što šteka? Gradska uprava koja ne prati dovoljno brzo i učinkovito svojom logistikom veliki trud  i ulaganja privatnog sektora. Koče ga u globalnim razmišljanjima, elementarnim stvarima. Čistoćom grada. Tu smrdi, tamo zapišano, a posvuda previše smeća u svako doba dana i noći. Zatim hortikulturnom (ne)uređenošću, samo da su se sjetili primjereno urediti i osvijetliti park Gradac. Barem njega, a štošta bi se još moglo uljuditi i zazeleniti. Nogostupi osim onih  predizbornih kockica su g r o z n i. O prometu da i ne govorimo… Rupetine su posvuda, ogranizacija prometa je katastrofalna, manjka autobusnih linija, a nedostatak se nadoknađuje prastarim autobusima, cestovna su nam rješenja općenito jeza. Bez prometne studije ili suvislog strateškog dokumenta. Poseban problem je neuvođenje reda vodičkih tura obilazaka gostiju na Stradunu, pa su nerijetki višesatni čepovi na vratima od Grada. Ubacivači u restorane su izvan kontrole, takisti također, prepuni samovolje… I sve je to djelokrug rada gradske uprave koja jednom riječju zaostaje za turističkim uzletom Grada! Zar nije vrijeme da se i oni trgnu kako bi uhvatili korak i pratili današnji turistički trenutak Dubrovnika. Uostalom, novci su najmanji problem, a kad ne ide, a ne ide, krivnju  bi, barem je tako u realnom sektoru, trebao preuzeti management. Na kraju, pored svih pohvala privatnom sektoru, u našem će slučaju za izvrsne rezultate lovorike opet pobrati političari! O tempora, o mores!

Adio vam

Komentari





O autoru: Barbara Đurasović


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana