Natrag
22.11.2017 11:51

facebook

twitter

google

rss

dulist

Neven Šimac o Europi i kršćanima

26.1.2012 @ 23:24 Ana Prohaska Aktualno
3;3

Podijelite:

Dubrovačka biskupija i ove godine uoči feste dubrovačkog sveca zaštitnika u Dubrovniku organizira ciklus tribina pod nazivom "Ususret Svetom Vlahu".

Na drugoj tribini koja je održana u Samostanu svete Klare na temu "Kršćani i Europa" govorio je doktor prava i politolog Neven Šimac. 
Prisjetivši se povijesti i načina stvaranja Europske Unije, te osoba koje su za to zaslužne, Neven Šimac kazao je kako se riječ Europa spominje tek u 15. i 16. stoljeću, a do tada prostor toga kontinenta nazivao se "kršćanski svijet".  
-Svi kasniji pokušaji od Napoleona i Hitlera bili su nasilni pokušaji ostvarenja jedinstva kontinenta. Prvi mirnodopski pokušaji javljaju se nakon dva svjetska rata- istaknuo je Šimac dodavši kako Europa dosta toga duguje kršćanstvu:
-Pogledamo li gospodarstvo, tko je počeo s krčenjem šuma, osnovao prve gostinjce, sirotišta i bolnice, to je bila Crkva i kršćani. Na kulturnom planu sjetimo se škola, sveučilišta, znanosti, graditeljstva, glazbe i umjetnosti, to je opet Crkva. Europa Crkvi duguje ono važno, a to je tradicija prava jer redovničkim kršćanskim zajednicama duguje pravila koja su utemeljila demokraciju, redovnici utvrđuju kvorum, predstavnički mandat, mandatni period, nemogućnost reizbora, pravilo većine. A u zadnje vrijeme kršćanstvo je Europi dalo brigu za mir, i ideje europskog približavanja, povezivanja, a ne utapanja u jednu državu – istaknuo je Šimacdodavši kako su i pape se zalagali za europske ideje. Osvrnuo se i na neke dvojbe koje se u posljednje vrijeme mogu čuti u Hrvatskoj, a vezane su naravno za ulazak Hrvatske u EU. 
-Mi se bojimo da ulazak u EU  je sindrom 4 B, nakon Beča, Budimpešte i Beograda. Mnogi kažu da idemo kao guske u maglu i bojimo se da ćemo izgubiti teško stečeni suverenitet. Ali su zaboravili da smo iznimku za suverenitet učinili kad smo ušli u NATO, pa je naša vojna suverenost umanjena, ušli smo u Vijeće Europe i potpisali  Europsku konvenciju o pravima čovjeka i prepustili dio sudskog suvereniteta Europskim sudu prava čovjeka – naglasio je Neven Šimac podsjetivši kako je referendum o ulasku Hrvatske u EU bilo prvo slobodno glasanje Hrvata u povijesti o tome da li se žele uključiti u " slobodnu, otvorenu zajednicu iz koje se može slobodno izaći". 
-Bojimo se odricanja suvereniteta, ali to nije tako. Radi se o delegiranom diijelu suverenih prava države, pretežito gospodarske naravi, na zajedničke institucije Komisiju, Vijeće ministara i Parlament i u njima će sjediti hrvatski predstavnici. Radi se o zajedničkom suodlučivanju na relativno perifernim područjima koji zbog ekonomskog značenja mogu zadirati u neke etičke i moralne vrijednosti. A osmi ugovor predvidio je način izlaska iz EU – istaknuo je. Također se osvrnuo i na strahovanja oko gubitka identiteta dodavši:
-Formula onih koji su stvarali EU bila je ujedinjeni u različitosti. Treba znati da će hrvatski jezik postati 24 službeni jezik Unije ako Hrvatska ratificira sporazum. U EU sada ima 3000 prevoditelja i svi se tekstovi prevode na sve jezike. Ako se jezik prizna na međunarodnom planu bit će teško ugroziti ga stvaranjem nekog umjetnog jezika sa susjedima s kojima nikad nismo imali istovjetni jezik – naglasio je dodavši kako zadnji Lisabonski ugovor koji je usvojen prije dvije godine i Povelja prava u njemu, navode vrednote na kojima se temelji EU. Prva vrednota je dostojanstvo ljudske osobe, što je kako je rekao, prije svega kršćanska vrednota:
-Premda se izbjegava spominjanje Božjeg imena i kršćanskih korjena, dužnost je europskih institucija da saslušaju Crkvu, da bude s njime u dijalogu kao i sa drugim crkvama te filozofskim nevjerskim zajednicama – zaključio je Šimac.  Što se tiče straha od rasprodaje Hrvatske istaknuo je kako se EU temelji na četiri slobode kretanja roba odnosno usluga, novca, kapitala i ljudi , dodavši:
 
-Ove zadnje dvije nisu u potpunosti realizirane i Bogu hvala da nisu. Roba je slobodna, kapital preslobodan, a novac ugrožava sve, i gospodarstvo i politiku. No, ako budemo mudri zaštit ćemo sve i nacionalnim parkovima, parkovima prirode, i mrežom Natura 2000. Koristit ćemo europske direktive za zaštitu područja. Mi smo ti koji možemo zaštiti, ali i prodati- zaključio je. Što se tiče pada standarda i plaća, Neven Šimac je kazao, kako ni u jednoj zemlji koje su ušle 2004. te 2007. godine,  do toga nije došlo, već je kriza ta koja je uzela svoj danak. Također je dodao kako ulazak u EU neće značiti nestanak domaćih proizvoda, koji će za tržište EU morati biti zdravi i kvalitetni, dok sami za sebe možemo proizvoditi što hoćemo.
-Hoće li nas itko išta pitati? Želimo li biti pasivni građani i profiteri ili angažirani građani, u udrugana , sindikatima, strankama, crkvi? Treba znati da je EU zajedničko obavljanje malog dijela javnih prava države. Konačno, uđe li Hrvatska u EU, jednom će tijekom pola godine predsjedati svim institucijama EU i moći ćemo predlagati politike i surađivat s drugima. Promislimo na zaštitu mora i prirode, posebno kad govorimo o Srđu ili golfu – zaključio je Neven Šimac. 

I ova tribina izazvala je brojna pitanja okupljenih građana, a svi su se složili kako je ona trebala biti organizirana prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.

 

Komentari





O autoru: Ana Prohaska

Diplomirana sam novinarka i doktorandica na Doktorskom studiju Povijest stanovništva. Bavim se problematikom iseljavanja povijesne jezgre Dubrovnika i poviješću Dubrovačke Republike..


Iz rubrike
Impressum |  © 2013 dulist d.o.o. Sva prava pridržana