Grad

MIHO BALIJA „I bez privatizacije drugu godinu zaredom ostvarili smo dobit“

MIHO BALIJA „I bez privatizacije drugu godinu zaredom ostvarili smo dobit“

U ozračju očekivanja obvezujućeg natječaja za turistički kompleks Kupari te ishod privatizacije Hotela Plat, početkom veljače neuspješno je završio novi krug privatizacije odnosno prodaje državnog dioničkog udjela u Hotelima Maestral d.d.

Sada je jedna od mogućnosti, kako propisuje uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela, pokretanje novog natječaja, trećeg u zadnjih godinu dana, dok je druga da se promijeni način raspolaganja dionicama. Utječe li ova neizvjesnost privatizacije na poslovanje Hotela Maestral te mogu li Maestrali svojim gostima s postojećim mogućnostima omogućiti hrvatski „Full of life“ za DuList govori predsjednik Uprave Hotela Maestral d.d. Miho Balija.

– Tri pokušaja privatizacije bila su do 2012. godine, a za vrijeme mandata mog kolege člana uprave Mladena Miovića i mene, čak dva – u veljači i listopadu 2014. Svi oni ostali su samo na pokušaju jer u drugom krugu CERP nije zaprimio niti jednu obvezujuću ponudu. Razloge neuspjeha mi je teško komentirati, a za pretpostaviti je da su sami uvjeti natječaja bili tržišno neprihvatljivi jer su se Maestrali pokazali kao prevelik zalogaj za mnoge tvrtke koje su iskazale interes u prvom krugu, ali ne i u drugom, obvezujućem. Nažalost, bez privatizacije koja sa sobom donosi ulaganja, Maestrali sa neobnovljenim hotelima u nepovoljnijem su položaju na jakom dubrovačkom tržištu, gdje postoji najviši broj visokokategornika u jednom turističkom odredištu u cijeloj Hrvatskoj. Stoga, žalim što još uvijek nismo dobili strateškog partnera sa zdravim kapitalom i intenzivnim programom investicijskog ulaganja. Dodatno naglašavam da naše društvo spremno dočekuje novog vlasnika kad god to bilo. U međuvremenu nastojimo koristiti znanje naših ljudi, prirodni potencijal uvale Lapad i brenda Dubrovnika te voditi poslovnu politiku koja doprinosi povećanju vrijednosti tvrtke i njezinog profita, a sve na zadovoljstvo našeg vlasnika i radnika. Da smo na najboljem putu govori i podatak da drugu godinu zaredom ostvarujemo dobit iz redovnog poslovanja.

U čemu se ogleda to pozitivno poslovanje?

Brojni su pokazatelji. Hoteli Maestral su, primjerice, u prošloj godini ostvarili preko 144.000 noćenja, što je 4 posto više nego godinu dana ranije. Svi zajedno pamtimo izrazito kišno ljeto, dodatni pad broja ruskih gostiju i povećanje stope poreza na dodanu vrijednost na 13 posto. Usprkos tome ostvareno je više od 50 milijuna kuna neto poslovnog prihoda čime smo ponovili izvrstan poslovni rezultat 2013. godine. Mjerama štednje uspjeli smo zadržati poslovne rashode na istoj razini te povećati ekonomičnost poslovanja, čime su Maestrali iz zone neekonomičnosti prešli u zonu ekonomičnog i profitabilnog poslovanja. I u konačnici, ono što sa zadovoljstvom ističem, nerevidirano financijsko izvješće pokazuje kako smo drugu godinu za redom ostvarili dobiti i to ovoga puta u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a što je povećanje od čak 49 posto u odnosu na 2013. godinu.

Obično se kaže kako ekonomično i profitabilno poslovanje na hrvatski način znači nezadovoljstvo radnika?

To ne mora biti tako. Ma koliko zvučalo kao floskula, nama se stvarno pokazalo kako je suradnja i međusobno povjerenje ključ uspjeha. U ovih godinu dana i devet mjeseci rada ove uprave nastojali smo uskladiti potrebe i mogućnosti Maestrala te pronaći zajednička rješenja s našim radnicima, sindikatom, Radničkim vijećem i poslovnim partnerima, kako bi svi zajedno dali doprinos da se preokrenu negativni trendovi. Upravo uz podršku radnika i za dobrobit Maestrala prilagodili smo organizaciju društva novim okolnostima i potrebama. U 2013. godini krenuli smo s operativnim i financijskim restrukturiranjem tvrtke i već su se te godine pokazali prvi efekti, a koji su se nastavili i potvrdili i u 2014. Mjere smanjenja troškova počele su se provoditi odmah i to ukidanjem programa za koje su analize pokazale da ne stvaraju dodanu vrijednost i prihod hotelima. Na taj način su napravljene znatne uštede u operativnim rashodima, a sam trošak rada je u ove dvije godine smanjen za 2 milijuna kuna. Prilagodili smo organizaciju rada u hotelima i stručnim službama i pružili mogućnost radnicima da na najbolji način daju svoj radni doprinos Maestralima. U Maestralima još uvijek radi veliki broj iskusnih radnika iz ex HTP Dubrovnika, kako mi to volimo reći ‘rasadnika kadrova’, koji u kombinaciji sa mladim radnicima predstavljaju našu prednost i razliku. U suradnji sa sindikatima i Radničkim vijećem, određenom broju radnika omogućen je i izbor ukoliko ranije žele ostvariti svoja prava ostvarena dugogodišnjim radom. Sinergija svih ovih mjera doprinijela je povećanju efikasnosti i produktivnosti koja je porasla za 10 posto. Naravno, morali smo voditi računa i o financijskoj stabilnosti koju smo postigli u dogovoru s poslovnim bankama tako da smo izvršili reprogramiranje određenih kredita.
S druge strane u 2014. godini se ulagalo u poboljšanje kvalitete kapaciteta Maestrala u okviru ograničenih mogućnosti i sredstava. Renoviran je paviljon II hotela Adriatic i kategoriziran u kategoriju sobe s dvije zvjezdice, što je rezultiralo povećanjem noćenja za 30 posto. Rekonstrukcijom kotlovnice hotela Vis ostvarile su se značajne energetske uštede i smanjila potrošnja energije. Mi sve ovo financiramo isključivo iz tekućeg poslovanja jer dok traje privatizacija drugih mogućnosti jednostavno nemamo. I ove godine planiramo uložiti oko 2,5 milijuna kuna. Dakle, i održavamo, i investiramo, i zarađujemo!

Koji vam je segment poslovanja najzastupljeniji i koja tržišta?

Najveći broj gostiju prošle godine bio je iz Velike Britanije, Švedske, Njemačke, Francuske i Norveške koji zajedno ostvaruju 54 posto ukupnih stranih noćenja. I u 2014. godini najzastupljeniji segment bili su alotmanski gosti, a porast individualnih gostiju za čak 32 posto uvelike je nadmašio planirane ciljeve. Indikativan je i značajan porast grupnog segmenta o čijoj važnosti u mjesecima pred i podsezone ne treba govoriti. Na sajmovima i obilaskom agencija ostvarili smo nove izravne kontakte i učvrstili veze s najvećim starim partnerima. Značajnim ulaganjima u on line marketing želimo privući što više gostiju i s dalekih tržišta Azije, Australije, Sjeverne i Južne Amerike. Brend Dubrovnika te visoke reference i povjerenje brojnih partnera bitno olakšavaju naše aktivnosti u tom smjeru.

No, situacija u Ukrajini, pad vrijednosti ruske rublje, situacija s Grčkom zasigurno će utjecati i ove godine. Koja su očekivanja za predstojeću sezonu?

Situacija koju spominjete nije nova. Već prošle godine se osjetio veliki pad s tržišta Rusije, ali smo ga nadoknadili gostima s drugih tržišta. Ove godine će nažalost spomenuta tržišta postati potpuno zanemariva, ali toj smo činjenici na vrijeme prilagodili poslovnu politiku, počevši već kod ugovaranja alotmanskih kapaciteta za 2015. godinu. Prema prvim informacijama s glavnih emitivnih tržišta očekuje se još jedna uspješna godina. Prodaja za sada ide vrlo dobro. Procjenjujemo daljni porast realizacije s naših najvažnijih tržišta: Velike Britanije, Skandinavije (uz izuzetak Danske), Njemačke i Španjolske, te zadržavanje prošlogodišnjih rezultata sa tržišta Francuske. Posebne aktivnosti ove godine usmjerili smo prema skandinavskom tržištu koje nam je osobito značajno zbog visoke kupovne moći gostiju te odlične avio-povezanosti s Dubrovnikom kao destinacijom. Također, očekujemo i daljnji porast dolazaka s dalekih tržišta.
Na početku našeg mandata zadali smo sebi cilj ostvarenje i povećanje dobiti Hotela Maestral, pa stoga i u 2015. godini očekujemo kontinuitet uspješnog poslovanja i rast dobiti za 30 posto. Uz to, zadovoljstvo naših radnika i zadovoljstvo gostiju najbolji su zalog budućeg poslovanja.

Pročitajte još

SUFINANCIRANI PROJEKATI GRADA DUBROVNIKA I DURA-E Među njima i dodatna sredstva za pomoćnike u nastavi

Dulist

POTPORE ZA SEDAM KLUBOVA Uručeni ugovori za programe sportskih aktivnosti za osobe s invaliditetom

Dulist

[PODCAST ‘S BARBAROM’] Iliana Stojanović o odlasku iz Masline i mami koja bi je znala zazvati i reći: Daj reci toj ravnateljici da te pusti doma!

Barbara Đurasović